WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2024-12-13T09:56:48Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 13. prosinac 2024. u 09:56
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bekerel'''-->~~[[Datoteka:Radioactive.svg\|mini\|desno\|250px\|Znak za opasnost od radioaktivnosti]]		[[Datoteka:Radioactive.svg\|mini\|desno\|250px\|Znak za opasnost od radioaktivnosti]]

	'''Bekerel''' je [[SI izvedene jedinice\|SI izvedena mjerna jedinica]] za aktivnost radioaktivnoga izvora ([[radioaktivnost]]). Aktivnost radioaktivnog uzorka od jednog bekerela odgovara jednom raspadu [[atomska jezgra\|atomske jezgre]] u [[sekunda\|sekundi]]: 1 Bq = 1 1/s. Nazvan je prema [[Francuzi\|francuskom]] [[fizičar]]u [[Antoine Henri Becquerel\|Antoineu Henriu Becquerelu]]. Kako su aktivnosti atomskih jezgri radioaktivnih uzoraka često vrlo velike, u upotrebi je i veća jedinica: [[kiri]] (Ci), 1 Ci iznosi 3,7 • 10<sup>10</sup> Bq, koja nije SI mjerna jedinica.<ref>[http://personal.unizd.hr/~mdzela/nastava/KTF.pdf] "Ionizirajuće zračenje u biosferi", Mile Dželalija, Kemijsko-tehnološki fakultet, Sveučilište u Splitu, 2011.</ref>		'''Bekerel''' je [[SI izvedene jedinice\|SI izvedena mjerna jedinica]] za aktivnost radioaktivnoga izvora ([[radioaktivnost]]). Aktivnost radioaktivnog uzorka od jednog bekerela odgovara jednom raspadu [[atomska jezgra\|atomske jezgre]] u [[sekunda\|sekundi]]: 1 Bq = 1 1/s. Nazvan je prema [[Francuzi\|francuskom]] [[fizičar]]u [[Antoine Henri Becquerel\|Antoineu Henriu Becquerelu]]. Kako su aktivnosti atomskih jezgri radioaktivnih uzoraka često vrlo velike, u upotrebi je i veća jedinica: [[kiri]] (Ci), 1 Ci iznosi 3,7 • 10<sup>10</sup> Bq, koja nije SI mjerna jedinica.<ref>[http://personal.unizd.hr/~mdzela/nastava/KTF.pdf] "Ionizirajuće zračenje u biosferi", Mile Dželalija, Kemijsko-tehnološki fakultet, Sveučilište u Splitu, 2011.</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-29T08:57:46Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Radioactive.svg|mini|desno|250px|Znak za opasnost od radioaktivnosti]]

'''Bekerel''' je [[SI izvedene jedinice|SI izvedena mjerna jedinica]] za aktivnost radioaktivnoga izvora ([[radioaktivnost]]). Aktivnost radioaktivnog uzorka od jednog bekerela odgovara jednom raspadu [[atomska jezgra|atomske jezgre]] u [[sekunda|sekundi]]: 1 Bq = 1 1/s. Nazvan je prema [[Francuzi|francuskom]] [[fizičar]]u [[Antoine Henri Becquerel|Antoineu Henriu Becquerelu]]. Kako su aktivnosti atomskih jezgri radioaktivnih uzoraka često vrlo velike, u upotrebi je i veća jedinica: [[kiri]] (Ci), 1 Ci iznosi 3,7 • 1010 Bq, koja nije SI mjerna jedinica.<ref>[http://personal.unizd.hr/~mdzela/nastava/KTF.pdf] "Ionizirajuće zračenje u biosferi", Mile Dželalija, Kemijsko-tehnološki fakultet, Sveučilište u Splitu, 2011.</ref>

Kako se radioaktivni raspad nuklearnih jezgri mijenja s vremenom, uobičajeno je dati i još neke dodatne podatke o [[kemijski element|kemijskom elementu]], pogotovo ako ima kratko [[vrijeme poluraspada]]. Naše [[Tijelo (biologija)|tijelo]] osjeti svakodnevno aktivnost radioaktivnoga izvora i to prije svega [[kalij]]a-40, oko 4400 bekerela. U [[Međunarodni sustav mjernih jedinica|SI sustavu]] poželjnije je koristiti mjernu jedinicu bekerel, nego 1/s, jer to može dovesti do krivih zaključaka, kao na primjer da se radi o mjernoj jedinici [[Herc]] (1 Hz = 1 1/s).<ref>[http://www.radiobiologija.vef.unizg.hr/skripta/RAD11-20.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121125114645/http://www.radiobiologija.vef.unizg.hr/skripta/RAD11-20.htm |date=25. studenoga 2012. }} "Jedinica radioaktivnosti", www.radiobiologija.vef.unizg.hr, 2011.</ref>

Češće korišteni višekratnici su:
* '''kilobekerel''', tisuću bekerela (1 kBq = 1•103 Bq)
* '''megabekerel''', milijun bekerela (1 MBq = 1•106 Bq)
* '''gigabekerel''', milijarda bekerela (1 GBq = 1•109 Bq)
* '''terabekerel''', bilijun bekerela (1 TBq = 1•1012 Bq)
Tako na promjer, prirodni [[kalij]]-40 u ljudskom tijelu stvara aktivnost radioaktivnoga izvora od otprilike 4 kBq.

==Proračun aktivnost radioaktivnoga izvora==
Za neku [[masa|masu]] ''m'' (u [[gram]]ima) radioaktivnog [[izotop]]a, koji ima [[Relativna atomska masa|atomsku masu]] ''ma'' (u g/[[Mol (mjerna jedinica)|mol]]) i [[vrijeme poluraspada]] ''t1/2'' (u [[sekunda]]ma), količina [[radioaktivnost]]i se može izračunati prema:

:radioaktivnost (u Bq) = <math>\frac{m}{m_a}N_A\frac{\ln(2)}{t_{1/2}}</math>

gdje je: ''NA'' = 6,022 141 79(30)×1023 mol−1 [[Avogadrov broj]].

Tako na primjer, jedan [[kilogram]] [[kalij]]a sadrži 0,12 grama [[izotop]]a kalija-40 (svi ostali izotopi kalija su stabilni), koji ima vrijeme poluraspada of 1,248×109 godina = 39,38388×1015 sekundi i ima atomsku masu 39,96399848 g/mol, tako da računanjem dobijemo da je radioaktivnost 31,825 kBq.<ref>[http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/UNE_compl_r1_-_ver_4_DF.pdf] "Uvod u nuklearnu energetiku", prof. dr. sc. Danilo Feretić, 2011.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Nuklearna fizika]]
[[Kategorija:SI izvedene jedinice]]

Bekerel - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica