Bartolomé de las Casas - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-05-15T05:30:53Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 15. svibanj 2022. u 05:30
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bartolomé de las Casas'''-->~~{{Infookvir životopis		{{Infookvir životopis
	\| ime = Bartolomé de las Casas		\| ime = Bartolomé de las Casas
	\| slika = Fray Bartolomé de las Casas.jpg		\| slika = Fray Bartolomé de las Casas.jpg

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T03:46:58Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 03:46
Redak 16:		Redak 16:
	\| potpis = Firma Bartolomé de las Casas.JPG		\| potpis = Firma Bartolomé de las Casas.JPG
	}}		}}
	'''Bartolomé de las Casas''' (oko 1484. – 18. srpnja 1566.), [[Španjolsko kolonijalno carstvo\|španjolski]] [[Dominikanci\|dominikanac]], povjesničar i društveni reformator iz [[16. stoljeće\|16. stoljeća]]. Postao je prvi rezidencijalni [[biskup]] [[Chiapas]]a i prvi službeno imenovani "[[zaštitnik Indijanaca]]". Njegovi opširni spisi, od kojih su najpoznatiji ''Brevísima relación de la destrucción de las Indias'' (španj. ''Kratki izvještaj o uništenju /Zapadnih/ Indija'') i ''Historia de Las Indias'' (španj. ''Povijest /Zapadnih/ Indija''), sadrže kronološki prikaz prvih desetljeća kolonizacije [[Karibi\|Zapadnih Indija (Kariba)]], s posebnim naglaskom na zvjerstva koja su kolonizatori činili nad [[Indijanci\|domorodačkim stanovništvom]].<ref name="WDL">{{~~cite web~~ \|url = http://www.wdl.org/en/item/515/ \|title = Mirror of the Cruel and Horrible Spanish Tyranny Perpetrated in the Netherlands, by the Tyrant, the Duke of Alba, and Other Commanders of King Philip II \|website = [[World Digital Library]] \|date = 1620 \|accessdate = 2013-08-27 }}</ref>		'''Bartolomé de las Casas''' (oko 1484. – 18. srpnja 1566.), [[Španjolsko kolonijalno carstvo\|španjolski]] [[Dominikanci\|dominikanac]], povjesničar i društveni reformator iz [[16. stoljeće\|16. stoljeća]]. Postao je prvi rezidencijalni [[biskup]] [[Chiapas]]a i prvi službeno imenovani "[[zaštitnik Indijanaca]]". Njegovi opširni spisi, od kojih su najpoznatiji ''Brevísima relación de la destrucción de las Indias'' (španj. ''Kratki izvještaj o uništenju /Zapadnih/ Indija'') i ''Historia de Las Indias'' (španj. ''Povijest /Zapadnih/ Indija''), sadrže kronološki prikaz prvih desetljeća kolonizacije [[Karibi\|Zapadnih Indija (Kariba)]], s posebnim naglaskom na zvjerstva koja su kolonizatori činili nad [[Indijanci\|domorodačkim stanovništvom]].<ref name="WDL">{{Citiranje weba \|url = http://www.wdl.org/en/item/515/ \|title = Mirror of the Cruel and Horrible Spanish Tyranny Perpetrated in the Netherlands, by the Tyrant, the Duke of Alba, and Other Commanders of King Philip II \|website = [[World Digital Library]] \|date = 1620 \|accessdate = 2013-08-27 }}</ref>

	Kao jedan od prvih doseljenika u [[Novi svijet]] sudjelovao je u progonima i na kraju bio ponukan da digne glas protiv zvjerstava koja su španjolski kolonizatori počinili nad američkim domorocima. Godine [[1515.]] promijenio je dotadašnje vladanje i odrekao se vlastitih indijanskih robova i ''encomiende'', te se kod kralja [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva\|Karla V.]], Svetog Rimskog Cara, počeo zalagati za prava domorodaca. [[1522.]] neuspješno je pokušao u djelo sprovesti novu vrstu mirne kolonizacije na obalama [[Venecuela\|Venecuele]], pa je stoga stupio u [[Dominikanci\|Dominikanski red]] i postao [[redovnik]] povlačeći se iz javnosti na deset godina. Zatim je otputovao u [[Srednja Amerika\|Srednju Ameriku]] miroljubivo evangelizirajući [[Gvatemala\|gvatemalske]] [[Maje]] i sudjelujući u raspravama meksičkih [[Katolička crkva\|crkvenih]] vođa o najboljem mogućem načinu privođenja domorodaca [[kršćanstvo\|kršćanskoj vjeri]]. Povratak u [[Španjolska\|Španjolsku]] radi novačenja novih misionara iskorištava i za nastavak lobiranja za ukidanje ''encomiende''. Značajan uspjeh doživio je kada su [[1542.]] doneseni "[[Novi zakoni]]". Postavljen je za biskupa [[Chiapas]]a, no tu službu obavlja vrlo kratko. Budući da posjednici (španj. ''encomenderos'') pružaju otpor provođenju "Novih zakona", a sam Bartolomé de las Casas dolazi u sukob s doseljenicima zbog svoje proindijanske politike i aktivističkih vjerskih stavova, prisiljen je vratiti se u Španjolsku. Ostatak života proveo je na španjolskom kraljevskom dvoru imajući velik utjecaj na politiku prema Karibima. [[1550.]] je bio sudionik tzv. [[Valladolidska polemika\|Valladolidske polemike]], gdje je bio zastupnik stava da su Indijanci ljudi kao i svi drugi i da se njihovo prisilno podjarmljivanje ne može ničim opravdati. Zastupnik protivničkog stava bio je [[Juan Ginés de Sepúlveda]], koji je tvrdio da su oni ljudi nižeg ranga, pa su im potrebni španjolski gospodari da ih civiliziraju.		Kao jedan od prvih doseljenika u [[Novi svijet]] sudjelovao je u progonima i na kraju bio ponukan da digne glas protiv zvjerstava koja su španjolski kolonizatori počinili nad američkim domorocima. Godine [[1515.]] promijenio je dotadašnje vladanje i odrekao se vlastitih indijanskih robova i ''encomiende'', te se kod kralja [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva\|Karla V.]], Svetog Rimskog Cara, počeo zalagati za prava domorodaca. [[1522.]] neuspješno je pokušao u djelo sprovesti novu vrstu mirne kolonizacije na obalama [[Venecuela\|Venecuele]], pa je stoga stupio u [[Dominikanci\|Dominikanski red]] i postao [[redovnik]] povlačeći se iz javnosti na deset godina. Zatim je otputovao u [[Srednja Amerika\|Srednju Ameriku]] miroljubivo evangelizirajući [[Gvatemala\|gvatemalske]] [[Maje]] i sudjelujući u raspravama meksičkih [[Katolička crkva\|crkvenih]] vođa o najboljem mogućem načinu privođenja domorodaca [[kršćanstvo\|kršćanskoj vjeri]]. Povratak u [[Španjolska\|Španjolsku]] radi novačenja novih misionara iskorištava i za nastavak lobiranja za ukidanje ''encomiende''. Značajan uspjeh doživio je kada su [[1542.]] doneseni "[[Novi zakoni]]". Postavljen je za biskupa [[Chiapas]]a, no tu službu obavlja vrlo kratko. Budući da posjednici (španj. ''encomenderos'') pružaju otpor provođenju "Novih zakona", a sam Bartolomé de las Casas dolazi u sukob s doseljenicima zbog svoje proindijanske politike i aktivističkih vjerskih stavova, prisiljen je vratiti se u Španjolsku. Ostatak života proveo je na španjolskom kraljevskom dvoru imajući velik utjecaj na politiku prema Karibima. [[1550.]] je bio sudionik tzv. [[Valladolidska polemika\|Valladolidske polemike]], gdje je bio zastupnik stava da su Indijanci ljudi kao i svi drugi i da se njihovo prisilno podjarmljivanje ne može ničim opravdati. Zastupnik protivničkog stava bio je [[Juan Ginés de Sepúlveda]], koji je tvrdio da su oni ljudi nižeg ranga, pa su im potrebni španjolski gospodari da ih civiliziraju.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-25T01:22:36Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir životopis
| ime = Bartolomé de las Casas
| slika = Fray Bartolomé de las Casas.jpg
| veličina = 200px
| opis slike = Portret Bartoloméa de las Casasa
| rođenje = oko 1484.
| mjesto_rođenja = [[Sevilla]], [[Kruna Kastilije]]
| smrt = 18. srpnja 1566.
| mjesto_smrti = [[Madrid]], [[Španjolska]]
| posljednje_počivalište =
| nacionalnost = Španjolac
| zanimanje = svećenik, pisac, apologet
| titula = Biskup [[Chiapas]]a; ''Generalni zastupnik i univerzalni zaštitnik Indijanaca''
| vjera = katolik
| rođaci = Pedro de Las Casas (ili Casaus) (otac)
| potpis = Firma Bartolomé de las Casas.JPG
}}
'''Bartolomé de las Casas''' (oko 1484. – 18. srpnja 1566.), [[Španjolsko kolonijalno carstvo|španjolski]] [[Dominikanci|dominikanac]], povjesničar i društveni reformator iz [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. Postao je prvi rezidencijalni [[biskup]] [[Chiapas]]a i prvi službeno imenovani "[[zaštitnik Indijanaca]]". Njegovi opširni spisi, od kojih su najpoznatiji ''Brevísima relación de la destrucción de las Indias'' (španj. ''Kratki izvještaj o uništenju /Zapadnih/ Indija'') i ''Historia de Las Indias'' (španj. ''Povijest /Zapadnih/ Indija''), sadrže kronološki prikaz prvih desetljeća kolonizacije [[Karibi|Zapadnih Indija (Kariba)]], s posebnim naglaskom na zvjerstva koja su kolonizatori činili nad [[Indijanci|domorodačkim stanovništvom]].<ref name="WDL">{{cite web |url = http://www.wdl.org/en/item/515/ |title = Mirror of the Cruel and Horrible Spanish Tyranny Perpetrated in the Netherlands, by the Tyrant, the Duke of Alba, and Other Commanders of King Philip II |website = [[World Digital Library]] |date = 1620 |accessdate = 2013-08-27 }}</ref>

Kao jedan od prvih doseljenika u [[Novi svijet]] sudjelovao je u progonima i na kraju bio ponukan da digne glas protiv zvjerstava koja su španjolski kolonizatori počinili nad američkim domorocima. Godine [[1515.]] promijenio je dotadašnje vladanje i odrekao se vlastitih indijanskih robova i ''encomiende'', te se kod kralja [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]], Svetog Rimskog Cara, počeo zalagati za prava domorodaca. [[1522.]] neuspješno je pokušao u djelo sprovesti novu vrstu mirne kolonizacije na obalama [[Venecuela|Venecuele]], pa je stoga stupio u [[Dominikanci|Dominikanski red]] i postao [[redovnik]] povlačeći se iz javnosti na deset godina. Zatim je otputovao u [[Srednja Amerika|Srednju Ameriku]] miroljubivo evangelizirajući [[Gvatemala|gvatemalske]] [[Maje]] i sudjelujući u raspravama meksičkih [[Katolička crkva|crkvenih]] vođa o najboljem mogućem načinu privođenja domorodaca [[kršćanstvo|kršćanskoj vjeri]]. Povratak u [[Španjolska|Španjolsku]] radi novačenja novih misionara iskorištava i za nastavak lobiranja za ukidanje ''encomiende''. Značajan uspjeh doživio je kada su [[1542.]] doneseni "[[Novi zakoni]]". Postavljen je za biskupa [[Chiapas]]a, no tu službu obavlja vrlo kratko. Budući da posjednici (španj. ''encomenderos'') pružaju otpor provođenju "Novih zakona", a sam Bartolomé de las Casas dolazi u sukob s doseljenicima zbog svoje proindijanske politike i aktivističkih vjerskih stavova, prisiljen je vratiti se u Španjolsku. Ostatak života proveo je na španjolskom kraljevskom dvoru imajući velik utjecaj na politiku prema Karibima. [[1550.]] je bio sudionik tzv. [[Valladolidska polemika|Valladolidske polemike]], gdje je bio zastupnik stava da su Indijanci ljudi kao i svi drugi i da se njihovo prisilno podjarmljivanje ne može ničim opravdati. Zastupnik protivničkog stava bio je [[Juan Ginés de Sepúlveda]], koji je tvrdio da su oni ljudi nižeg ranga, pa su im potrebni španjolski gospodari da ih civiliziraju.

Bartholomé de las Casas je 50 godina svoga života proveo aktivno se boreći protiv ropstva i kolonizatorskog nasilja nad domorodačkim narodom, osobito se trudeći učiniti kolonizatorsku politiku španjolskog dvora humanijom. Premda nije uspio u svom pokušaju da spasi karipske domoroce, njegovi su napori urodili s nekoliko poboljšanja pravnog statusa domorodaca i povećanom osjetljivošću vlasti na etičnost kolonijalizma. Putovao je po gotovo cijelom ''Novom svijetu'', a godine [[1532.]] bio je u [[Peru]]u, a potom u [[Nikaragva|Nikaragvi]], [[Honduras]]u, [[Panama|Panami]] i na Antilima. Opisuje okrutnost Pizzara koji je ubijao trudne žene tako da bi im rasporio trbuh i mrtvorođenčađ bacao [[psi]]ma za hranu.<ref>Maria Teresa Toribio Brittes Lemos - Asteci i Inke (civilizacije koje su preživjele u šutljivom biću), Euroknjiga, Zagreb 2004., str. 89.-90.</ref> Las Casas se zbog svega toga često smatra jednim od prvih zagovornika univerzalnih [[Ljudska prava|ljudskih prava]].

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Casas, Bartolome De Las}}
[[Kategorija:Španjolski istraživači]]
[[Kategorija:Španjolski znanstvenici]]
[[Kategorija:Dominikanci]]
[[Kategorija:Povjesničari]]