WikiSysop: bnz

2022-05-15T05:21:13Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 15. svibanj 2022. u 05:21
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bartol Kašić'''-->~~{{dz\|[[M/T Bartol Kašić]]\|trajekt}}		{{dz\|[[M/T Bartol Kašić]]\|trajekt}}
	{{Infookvir životopis		{{Infookvir životopis
	\| ime = Bartol Kašić		\| ime = Bartol Kašić

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-17T11:51:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[M/T Bartol Kašić]]|trajekt}}
{{Infookvir životopis
| ime = Bartol Kašić
| slika = Bartol Kasic STG36456.GIF.jpg
| veličina = 150px
| opis slike =
| pseudonim =
| rođenje = [[15. kolovoza]] [[1575.]]
| mjesto_rođenja = [[Pag]]
| smrt = [[28. prosinca]] [[1650.]]
| mjesto_smrti = [[Rim]]
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
| poznat_po =
| zanimanje = jezikoslovac
}}
'''Bartul Kašić''', također '''Bartol Kašić''' ([[Pag]], [[15. kolovoza]] [[1575.]] – [[Rim]], [[28. prosinca]] [[1650.]]), [[Hrvat|hrvatski]] [[Katolička crkva|katolički]] [[svećenik]], [[Družba Isusova|isusovac]], [[gramatičar]], [[duhovni pisac]] i [[prevoditelj]]. Autor prve hrvatske gramatike ''[[Institutionum linguae illyricae libri duo]]'' ([[1604.]]).

Različiti su zapisi njegova imena: [[latinski jezik|lat.]] ''Bartholomaeus Cassius'' i ''Bartolomeo Cassio'', potpisivan i s ''Bogdančić'' ponekad s dodatkom ''Pažanin''.

== Životopis ==
[[Datoteka:Bartol_Kasic_Institutiones_linguae_Illyricae.jpg|mini|150px|lijevo|Prvo izdanje Kašićeve gramatike u [[Rim]]u [[1604.]]]]
Ostao rano bez oca pa je o njemu skrbio ujak Luka Deodati Bogdančić, paški svećenik, kod kojega je naučio čitati i pisati. Potom je pohađao općinsku školu u Pagu nakon koje se od [[1590.]] školuje u [[Ilirski kolegij u Loretu|Ilirskom kolegiju]] u [[Loreto|Loretu]] (kod [[Ancona|Ancone]]) koji su vodili [[isusovci]]. Kao darovita i marljiva učenika poslali su ga [[1593.]] na daljnje školovanje u Rim gdje je [[1595.]] stupio u Družbu Isusovu. Pripadao je Rimskoj provinciji.<ref name="Katalinić">[http://hrcak.srce.hr/file/83169 Hrčak] ''[[Obnovljeni život]]'', sv. 38. br. 5., 1983.. Ante Katalinić: Mariološka usmjerenja Bartola Kašića (1575. – 1650.)</ref> Još kao rimski student počeo je poučavati [[Hrvatski jezik|hrvatski]] u tamošnjoj [[Ilirska akademija u Rimu|Ilirskoj akademiji]].

Tada se počeo zanimati za hrvatski jezik te je najkasnije do [[1599.]] sastavio hrvatsko-[[talijanski]] [[Hrvatski rječnici|rječnik]] čiji se rukopis od 18. st. čuva u [[Dubrovnik]]u.<ref>[http://dikaz.zkzd.hr/?autor=3&a=3 DIKAZ – Digitalna knjižnica Zadar: Kašić, Bartol, jezikoslovac, prevoditelj, vjerski pisac, leksikograf (Pag, 1575. – Rim, 1650.)], preuzeto 22. lipnja 2013.</ref> Neki proučavatelji Kašićeva djela misle da je to jedan od triju rječnika koje je on sastavio, uz onaj koji se čuva u Perugi i treći u [[Sveučilište Oxford|Oxford]]u. To je kvalificiralo Kašića za daljnji rad u području hrvatskoga jezika.

Budući da su isusovci vodili brigu o kršćanima u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] i nastojali poučavati na mjesnome jeziku, za to im je u hrvatskome slučaju nedostajao odgovarajući i priručnik. Taj je nedostatak otklonjen kad su [[1604.]] godine u Rimu na [[Latinski jezik|latinskome]] objavljene ''Institutionum linguae illyricae libri duo'' (''Ustroja ilirskoga/hrvatskoga jezika dvije knjige'') – prva gramatika hrvatskoga jezika. Na nešto manje od dvije stotine stranica i u dva dijela (»knjige«) dati su osnovni podatci o hrvatskome (ilirskome) jeziku te je vrlo opširno razložena hrvatska [[morfologija (jezikoslovlje)|morfologija]]. Jezik je u osnovi [[štokavski]], ali je u visokoj mjeri prisutna [[Čakavsko narječje|čakavština]] pa se prepliću stariji i noviji oblici. Iz nepoznatih razloga uz gramatiku nije objavljen rječnik kako će to poslije većinom biti s isusovačkim rječnicima i [[Hrvatske gramatike|gramatikama hrvatskoga jezika]].

Kašić je za svećenika zaređen [[1606.]] Nakon toga bio je ispovjednik u [[Bazilika sv. Petra|bazilici sv. Petra]] u Rimu za hrvatske hodočasnike.<ref name="Katalinić"/>
[[Datoteka:Pag city Kasic.JPG|mini|200px|Kašićevo poprsje u gradu [[Pag (grad)|Pagu]]]]

Od [[1609.]] do [[1612.]] godine, boravio je u Dubrovniku i 1612./13. prerušen u trgovca bio je u pučkom misijskom pohodu gdje je posjećivao zapuštene katoličke zajednice po [[Bosna|Bosni]], [[Srbija|Srbiji]] (od Smedereva do Beograda) i istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]] ([[Valpovo]], [[Osijek]], [[Vukovar]])<ref name="Katalinić"/> o čemu je izvijestio [[Papa|papu]]. Među tim izvješćima vrijedni su dokumenti dva izvješća o [[svetište Gospe Olovske|svetištu Gospe Olovske]]. <ref name="Katalinić"/>

Od [[1614.]] do [[1618.]] godine bio je hrvatski ispovjednik u Loretu, u isto vrijeme dok je [[Lovro Grisogono]] ondje bio rektorom.<ref name="Katalinić"/>

Drugi misionarski pohod obavio je 1618/19. (Potkraj života oba je pohoda opisao u svojoj nedovršenoj ''Autobiografiji''.) Od [[1620.]] do [[1633.]] godine ponovno je u Dubrovniku. Bio je vrlo omiljen propovjednik. Uspio je nagovoriti mlade dubrovačke žene, da redovito dolaze na [[ispovijed]] i sv. [[Misa|misu]], što su prije puno manje činile. Čitao je [[evanđelje]] na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], da ga svi razumiju. Dijelio je knjige, koje je napisao ili preveo, poput katekizma [[Robert Bellarmino|sv. Roberta Bellarminea]]. Posjećivao je i vjernike na otocima oko Dubrovnika<ref>Robin Harris: Povijest Dubrovnika, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb 2006.</ref>. Značajan je kao prevoditelj na hrvatski pobožnih pučkih knjiga. Za hrvatsku je [[mariologija|mariologiju]] tim više vrijedan jer je među ostalim, piscem prva tiskana životopisa Blažene Djevice Marije na hrvatskom jeziku, nekoliko [[refleksija]] o BDM te tako spada među pisce utemeljtelje hrvatske tiskane marijanske literature i velike širitelje štovanja Blažene Djevice Marije u Hrvata.<ref name="Katalinić"/>

Nakon toga vraća se u Rim u kojemu ostaje do kraja života.

== Djelo ==
[[Datoteka:Ritual.jpg|mini|desno|200px|Ritual rimski, 1640.]]
Od 1613. objavio je niz djela vjersko-poučnoga sadržaja i namjene (o životu [[Sv. Ignacije Lojolski|sv. Ignacija]], [[Sv. Franjo Ksaverski|sv. Franje Ksaverskog]], [[Isus]]ovu i [[Sveta Marija|Marijinu]]), hagiografski zbornik Perivoj od djevstva (1625. i 1628.), dva katekizma i dr. Potkraj [[1627.]] završio je duhovnu tragediju Sveta Venefrida s podnaslovom »triomfo od čistoće« koja je ostala u rukopisu i objavljena 1938. Godine [[1622.]] Kašić je na hrvatski jezik počeo prevoditi [[Novi zavjet]] i to na dubrovačku štokavštinu, a [[1625.]] godine dobio je nalog da prevede cijelu [[Biblija|Bibliju]]. Godine [[1633.]] kompletan prijevod predan je u Rim kako bi dobio odobrenje za tisak, ali su tada nastupile poteškoće jer su neki »našijenci« bili protiv prijevoda na narodnome jeziku. Konačno prijevod je zabranjen (''»non est expediens ut imprimatur«''). S obzirom na činjenicu da su prijevodi Svetoga pisma na narodni jezik u mnogih naroda imali upravo prevratnu ulogu u usmjeravanju [[Standardni jezik|jezične standardizacije]], zabrana Kašićeva prijevoda Biblije nanijela je veliku štetu kasnijemu razvoju hrvatskoga književnog jezika. Po sačuvanim rukopisima i uz iscrpne stručne komentare taj je prijevod objavljen tek [[2000.]] godine. Najizdavanije Kašićevo djelo je ''Ritual rimski'' koji je u raznim izdanjima do 19. stoljeća bio u uporabi u svim hrvatskim [[biskupija]]ma i nadbiskupijama osim u [[Zagrebačka nadbiskupija|zagrebačkoj]], a otada i u njoj ostavši službenom liturgijskom knjigom sve do 1929. godine. Tako je taj prvi prijevod obrednika na jedan živi jezik posve izvjesno snažno doprinio afirmaciji hrvatskoga književnoga jezika.

Na hrvatski je oko 1641. godine u Rimu priredio djelo [[Toma Kempenac|Tome Kempenca]] ''Piismo od nasledovanya Gospodinna nasscega Yesussa''.<ref>[http://kgzdzb.arhivpro.hr/index.php?doctype=4&docid=11014744&vrstadok=4 Knjižnice grada Zagreba] Thomas a Kempis: Od naszleduvanya Kristussevoga: knige chetiri</ref>

=== Bartol Kašić: Ritual rimski, 1640. ===
Važno je napomenuti da je ''Ritual rimski'' odigrao onu ulogu u standardizaciji nacionalnoga jezika kakvu prijevod Biblije, unatoč stilskoj raskoši i kulturnoj važnosti, vjerojatno i ne bi mogao igrati uslijed banalne činjenice da je Sveto pismo bilo odlučujujućim uljudbenim čimbenikom kod protestantskih naroda – ali ne i katoličkih, kako pokazuju slučajevi francuskih i poljskih prijevoda. U toj je konstelaciji odnosa katolički obrednik poput ''Rituala rimskog'' (koji ima preko 400 stranica) imao snažniji integrativni nacionalnojezični utjecaj. Povijesno je i veoma zanimljivo Kašićevo »bosanstvo«, jer iako rodom čakavac s otoka Paga, odlučio se za »općeni jezik« (''lingua communis'') oblika štokavske ikavice (iako je Bibliju preveo na dubrovačku štokavsku ijekavicu), kojim je i govorio najveći dio hrvatskoga naroda. Taj štokavski ikavski idiom Kašić zove »naški« ili »bosanski« (dok je za ijekavicu rabio nazivak »dubrovački«, a za čakavštinu »dalmatinski«).

Premda nije pisao lijepu [[književnost]] i unatoč činjenici da mu glavno djelo (prijevod Svetoga pisma) nije objavljeno, pisac prve gramatike hrvatskoga jezika pripada najznačanijim Hrvatima od pera u cijeloj hrvatskoj povijesti.

=== Prijevod Svetoga pisma ===
[[Datoteka:Biblija-kasic.jpg|mini|desno|200px|Rukopis prijevoda Biblije]]
Da bismo pokazali da se radi o esencijalno istome hrvatskom jeziku kakav je sada u [[Službeni jezik|službenoj]] porabi, navest ćemo dio Kašićevog prijevoda Biblije (1622.-1637.) u suvremenoj grafiji. Ako zamijenimo Kašićev slovopis, tj. umjesto ''x'' pišemo ''ž'', ''sc'' kao ''š'', ''gn'' kao ''nj'', ''gli'' kao ''lj'', ''cz'' kao ''c'', ''c'' kao ''č'', ''chi'' kao ''ć'', ''y'' kao ''j'', vidjet ćemo da se radi o nešto arhaičnijem izrazu istoga hrvatskoga književnoga jezika kakav je i danas u porabi. Primjer je dan iz »Pjesme nad pjesmama« (''Canticum canticorum''), u prijepisu Julija Derossija koji je preslovio tekst u modernu grafiju:

''Kašić: Rukopis prijevoda Biblije, 1622. – 1637.''

Pjesma treća: Zaručnicu dovode zaručniku
B. Kašić, Pjesan od pjesni Salamunovijeh
Prijepis: J. Derossi)
Pjesma 4, 1-16
Zaručnik
:Koliko si lijepa, prijateljice moja, koliko si lijepa!
:Oči tvoje od golubica bez onega što se unutarnje taji.
:Vlasi tvoji kakono stada od koza, koje su uzišle s gore Galaade. Zubi tvoji
:kakono stada od ostriježenijeh koje su uzišle iz okupala sve sa dvojemi :plodijemi; i neplodna nije meju njimi.
:Kakono tračac čerljeni usne tvoje: i besjeden'je tvoje slatko.
:Kakono razlomak od šipka, tako lica tvoja, bez onega što se unutarnje taji.
:Kakono turan Davidov vrat tvoj, koji je sazdan s branami: tisuće štita vise s njega, sve oružje od jacijeh.
:Dvi dojke tvoje kakono dva šteneta od košute, blizanca koja se pasu u lijerijeh.
:Dokle sviće dan i prignu se sjena, pojći ću na goru od mire i na glavicu od tamijana.
:Sva si lijepa, prijateljice moja, i ockvarnosti nije u tebi.
:Dođi s Libana, vjerenico moja, dođi s Libana, dođi: biti ćeš moja okrunjena s verha od Amana i s verha od Sanira i Hermona, s ložišta od lava, s gora od risova.
:Ranila si srce moje u jednomu od očiju tvojijeh i u jednoj kosi od vrata tvoga.
:Koliko su lijepe dojke tvoje, sestro moja, vjerenico! Ljepše su dojke tvoje od vina: i vonj od pomasti tvojijeh varh svijeh mirisnijeh.
:Sat kapeći usne tvoje, vjerenico, med i mlijeko pod jezikom tvojijem: i vonj od odjeća tvojeh kakono vonj od tamijana.
:Vrt zaklopljen, sestro moja vjerenico, vrt zaklopljen, vrelo zapečaćeno.
:Granice tvoje perivoj od šipaka s plodijemi od jabuka: od cipra s despikom.
:Despik i soforana, kora i kanijela, sa svjemi stabrijemi od Libana, od mire i od aloje sa svjemi najprvijemi pomastjemi.
:Kladenac od vrta: bunar od voda živijeh koje teku s naglostju s Libana.

Ili, po nekim prosudbama:

:»Prelistavajući starozavjetne i novozavjetne Kašićeve tekstove u Sveučilišnoj knjižari i antikvarijatu Dominović, u kožnomu uvezu sa zlatotiskom, u velikomu formatu i na debelomu papiru, teško oko 6 i pol kilograma, jezik je gotovo isti kao u Zagrebačkoj Bibliji u redakciji Bonaventure Dude i Jure Kaštelana, malčice arhaičan.«
:([[Slobodna Dalmacija]], članak Petra Bašića)

Dapače – možemo razmotriti sljedeće brojke: najugledniji prijevod Biblije na [[engleski jezik]], verzija [[Biblija kralja Jakova|kralja Jakova]] ili autorizirana verzija (''King James version''), koja je snažno utjecala na oblik engleskoga jezika, objavljena je [[1611.]] godine – dakle, svega dva desetljeća prije Kašićeva prijevoda. Ta riznica engleskoga jezika ima 12.143 različite riječi (izvorno, Biblija broji 8674 različitih [[hebrejski]]h, te 5624 [[Starogrčki jezik|grčkih]] riječi). No, Kašićev prijevod (koji nije sačuvan u cijelosti, jer nedostaju dijelovi [[Stari zavjet|Staroga zavjeta]]) broji oko 20.000 različitih riječi – što je više od engleske autorizirane verzije, kao i od izvornika. Sve to govori o jezičnoj invenciji i tvorbenoj bujnosti oca hrvatskoga [[Jezikoslovlje|jezikoslovlja]].

== Hrvatstvo Kašićeva jezika ==
Iako je jezik Bartola Kašića očigledno i jedinstveno hrvatski, jer se u takvom obliku ne javlja kod drugih južnoslavenskih naroda, nije bila rijetkost da su mu u srpskim filološkim krugovima osporavali hrvatstvo jer svoj jezik nije izrijekom nazvao hrvatskim, a neki su ga srpski filolozi čak otvoreno svojatali. Činjenica je da Kašić nije nigdje izričito nazivao svoj jezik hrvatskim, nego ga je zvao ''lingua illyrica'' ili ''jezik slovinski, bosanski, dalmatinski ili dubrovački'' (pretpostavlja se da se u to zapleo iako su Hrvati njegova doba jezik nazivali ''arvackim'' zato što se bojao mletačkih vlasti te zbog nekih drugih utjecaja).<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/83169 Hrčak] ''Obnovljeni život'', sv. 38. br. 5., 1983.. Ante Katalinić: Mariološka usmjerenja Bartola Kašića (1575.—1650.)</ref>. No dovoljno je bilo pogledati njegovo gramatičarsko djelo ''Institutiones linguae Illyricae'' gdje među pridjevima kojima se označava nacionalnost stoji "Slovinski=Illyricus", a u njegovom rječniku stoji "Harvacchi=Sclavono, Harvatski=Sclavone, Harvat=Croato", čime se vidi da su to sve istoznačnice za Kašića.<ref>[[Vladimir Horvat]]: [http://hrcak.srce.hr/file/78226. Prvi hrvatski jezikoslovac], ''Obnovljeni život'', (48) 2 (1993) str. 141.</ref><ref name="Horvat">Vladimir Horvat: Bartol Kašić – otac hrvatskog jezikoslovlja, Sveučilište u Zagrebu-Hrvatski studiji/Filozofski fakultet Družbe Isusove u Zagrebu/Hrvatski povijesni institut u Beču, Zagreb, 2004., 2. izdanje, str. 323</ref> Njegovo razlikovanje jezika se vidi i kod grupiranja prijevoda Biblije, gdje svoj prijevod stavlja u jednu skupinu i naziva ga ''slavonicis, dalmaticis seu illyricis'', a drugu skupinu naziva ''serblianis seu ruthenicis''.<ref name="Horvat"/><ref>Vladimir Horvat: [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=78226 Prvi hrvatski jezikoslovac], ''Obnovljeni život'', (48) 2 (1993) str. 131.</ref>

Indikativno je da je svom djelu ''Pjesni duhovne'' uvrsto pjesmu, posvetu svoga prijatelja, kotorskog vlastelina Mara Dragovića, koja je sadržavala stihove:<ref>Vladimir Horvat: [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=78226 Prvi hrvatski jezikoslovac], ''Obnovljeni život'', (48) 2 (1993) str. 142.</ref>
:''Naši Dalmatini, i vas Rod Hrvacki''
:''Držat će u cini pjevanja glas rajski''

== Djela ==
* ''Razlika skladanja slovinska'', 1599., (ostao u rukopisu, tiskan kao ''Hrvatsko-talijanski rječnik s Konverzacijskim priručnikom'', prir. Vladimir Horvat, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1990.,<ref>[http://koha.ffzg.hr/cgi-bin/koha/opac-detail.pl?biblionumber=18683 Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Hrvatsko-talijanski rječnik : s konverzacijskim priručnikom / Bartol Kašić], preuzeto 22. lipnja 2013.</ref> 2. izmj. izd. 2011.<ref>[http://www.ks.hr/Biblioteke/Bibliofilska-izdanja-i-radni-reprinti/Hrvatsko-talijanski-rjecnik-(1599)-s-konverzacijsk.aspx Kršćanska sadašnjost: Hrvatsko-talijanski rječnik (1599) s konverzacijskim priručnikom (1595)], preuzeto 22. lipnja 2013.</ref>)
* '''[[Hrvatske gramatike|Prva hrvatska gramatika]]''', odnosno Institutionum linguae Illyricae libri duo'' Rim, '''[[1604.]]''' (prijetisak Köln—Beč 1977., CD Zagreb 2001. hrv. prijevod ''Osnove ilirskoga jezika udvije knjige'', Zagreb 2002., 2. izd. Zagreb—Mostar, 2005)
* ''Nacin od meditationi i molitvae koyase cinij pametyu nascom'', Rim, 1613.
* ''Istoria loretana od sfetae kuchiae Bogorodicinae'', Rim, 1617.
* ''Nauk karstyanski kratak'', Rim, 1617. (izgubljeno), 1633.
* ''Piesni duhovnae od pohvalaa Boxyieh'', Rim, 1617. (prijetisak München, 1978.)
* ''Xivot s. Ignatia skrachieni'', Rim, 1624.
* ''Perivoy od dievstva illi xivoti od dievica'', Rim, 1625., Venecija, 1628.
* ''Zarçalo naukka karstyanskoga. Od iʃpovieʃti, i od priceʃtenya'', Rim, 1631, 1671.
* ''Zarçalo malo'' (izgubljeno).
* ''Xivot Gospodina nascega Isukarsta'', Rim, 1638., Venecija, 1700.
* ''Xivot sfetoga Franceska Saveria od Druxbae Yesussovae, apoʃtola od India'', Rim, 1638.
* ''Kalendar iz Missala rimskoga. Spovidanye pravae virae'', Rim, 1640.
* ''Ritual rimski (Rituale Romanum)''. Rim, 1640. (prijetisak Zagreb, 1993.), Senj 1824., Venecija 1827., Zagreb, 1859., 1878., Sarajevo 1887.
* ''Tomme od Kempisa kanonika regulara od reda s. Agustina Piismo od nasledovanya Goʃpodinna Naʃʃcega Yeʃʃuʃa'', Rim, 1641.
* ''Vanghielia i pistule istomaccene s Missala novvoga rimskoga u iesik dubrovacki sa grada i darxave dubrovacke'', Rim, 1641. Dubrovnik, 1784., (''Vandjelja i kgnighe apostolske istomacene iʃ Missala novoga rimskoga u jeʃik slovinski'', 1841.)
* ''Putovanja južnoslavenskim zemljama'', Privlaka 1987.
* ''Autobiografija isusovca Bartola Kašića u prijevodu i izvorniku'', prir i s lat. preveo Vladimir Horvat, Školska knjiga, Zagreb 2006.<ref>[[Agneza Szabo]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?id_clanak_jezik=13613&show=clanak ''Autobiografija isusovca Bartola Kašića u prijevodu i izvorniku. Dodatak Autobiografiji. Priredio i s latinskog preveo Vladimir Horvat, D.I., Školska knjiga, Zagreb, 2006, 342. str.''], ''Obnovljeni život'', Vol.62 No. 1, Veljača 2007., preuzeto 22. lipnja 2013.</ref>
* ''Venefrida. Eine Tragödie'', Bamberg 1991.
* ''Izabrana štiva'', (s bibliografijom), Zagreb 1997.
* ''Biblia sacra. Versio Illyrica selecta'', 1–2. Biblia Slavica, IV/2., Paderborn—München—Wien—Zürich, 1999–2000.
* ''Bartol Kašić. Izbor iz djela.'', Stoljeća hrvatske književnosti, knj. 103, prir. i transkrib. Darija Gabrić-Bagarić, Matica hrvatska, Zagreb, 2010.<ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac440.nsf/AllWebDocs/Uzlet_hrvatske_filologije Stjepan Damjanović, ''Uzlet hrvatske filologije''], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', broj 440, 13. siječnja 2011., preuzeto 22. lipnja 2013.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=8cOZmBA0fQ8&list=PL3pngnOwj_Hxbaf-MFWFLGCmENax425HZ&index=65 Bartol Kašić (u. 28. 12. 1650.), prva hrv. gramatika i prvi prijevod Biblije - TV kalendar 2015.]
* [https://web.archive.org/web/20050418053109/http://www.hbk.hr/biblija/sz/pj.htm#pj16 Moderan prijevod ([[Zagrebačka Biblija]] 2000.), dostupan na Web stranici]
* [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20001205/prilozi.htm »Hrvatska biblija Bartola Kašića« (Slobodna Dalmacija, 5. prosinca 2000.)]
* [http://www.pagpress.com/zanimljivosti/1197-bartol-kai-biblija-biblia-sacra-edicija-biblia-slavica.html BARTOL KAŠIĆ: BIBLIJA (BIBLIA SACRA)-EDICIJA BIBLIA SLAVICA]
* [http://www.matica.hr/kolo/373/Kašićev%20prijevod%20Svetoga%20pisma%20i%20liturgijskih%20knjiga/ Matica hrvatska:Kašićev prijevod Svetoga pisma i liturgijskih knjiga]
* [http://www.matica.hr/vijenac/386/Svečano%20zaključen%20niz%20Biblia%20Slavica/ Matica hrvatska: Svečano zaključen niz Biblia Slavica]
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=187 Hrvatski biografski leksikon: Kašić, Bartol]
* [http://dikaz.zkzd.hr/?autor=3&a=3 DIKAZ - Digitalna knjižnica Zadar: 1. Rituale Romanum = Ritual rimski., 2. Xivot Gospodina nascega Isukarsta = Vita del Signor nostro]
* [https://books.google.hr/books?id=7ik2AQAAMAAJ&printsec=frontcover&dq=inauthor:%22Bartol+Ka%C5%A1i%C4%87%22&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwiFxqycpcznAhWuy6YKHZEgC3UQ6AEIODAC#v=onepage&q&f=false Ritval Rimski: po Bartolomeu Kassichiu od Druxbae Yesusovae]
* [https://books.google.hr/books?id=vZZoAAAAcAAJ&printsec=frontcover&dq=inauthor:%22Bartol+Ka%C5%A1i%C4%87%22&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwiFxqycpcznAhWuy6YKHZEgC3UQ6AEISTAE#v=onepage&q&f=false Bartol Kašić: Xivot gospodina nascega Isvkarsta]
* [https://books.google.hr/books?id=HZxoAAAAcAAJ&printsec=frontcover&dq=inauthor:%22Bartol+Ka%C5%A1i%C4%87%22&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwiFxqycpcznAhWuy6YKHZEgC3UQ6AEIUzAF#v=onepage&q&f=false Bartol Kašić: Zarçalo navkka karstyanskoga Od Ispovíesti, i od Pricestenya]
* [https://books.google.hr/books?id=tpZoAAAAcAAJ&printsec=frontcover&dq=inauthor:%22Bartol+Ka%C5%A1i%C4%87%22&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwiFxqycpcznAhWuy6YKHZEgC3UQ6AEIXDAG#v=onepage&q&f=false Bartol Kašić: Perivoy od dievstva illi xivoti od dievica]
* [https://books.google.hr/books?id=UU5h5YMwpAgC&printsec=frontcover&dq=inauthor:%22Bartol+Ka%C5%A1i%C4%87%22&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwiFxqycpcznAhWuy6YKHZEgC3UQ6AEIeDAJ#v=onepage&q&f=false Bartol Kašić: Institutionum linguae illyricae libri duo]

{{Barokni književnici}}
{{Hrvatska književnost}}

{{GLAVNIRASPORED:Kašić, Bartol}}
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]
[[Kategorija:Hrvatski isusovci]]
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Pag]]
[[Kategorija:Mariolozi]]

Bartol Kašić - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica