Bara (Bosanski Petrovac, BiH) - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-05-13T09:12:17Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. svibanj 2022. u 09:12
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bara (Bosanski Petrovac, BiH)'''-->~~{{Infookvir naselje u BiH		{{Infookvir naselje u BiH
	\|ime = Bara		\|ime = Bara
	\|slika =		\|slika =

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-10T21:55:12Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 10. studeni 2021. u 21:55
Redak 22:		Redak 22:
	== Zemljopis ==		== Zemljopis ==

	Ovo je jedino selo na petrovačkom području koje je u ravnici pa tako nema prirodnih granica. Pa ipak su kuće rasute u četiri grupe: Gorinčani, Bara, Buna i Banjci. U selu postoji nekoliko izvora koji uglavnom presuše u ljetnom periodu.<ref name="Rađenović">{{~~Cite web~~ \|url= https://www.poreklo.rs/2012/09/03/digitalizovana-knjiga-bjelajsko-polje-i-bravsko/ \|title=Petar Rađenović: BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO- Antropogeografska ispitivanja \|work= Srpska Kraljevska Akademija u Beogradu 1925. i 1923. Godine \|accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Kroz selo prolazi put za [[Drinić]], u općini [[Petrovac (općina u BiH)\|Petrovac]] u Republici Srpskoj.		Ovo je jedino selo na petrovačkom području koje je u ravnici pa tako nema prirodnih granica. Pa ipak su kuće rasute u četiri grupe: Gorinčani, Bara, Buna i Banjci. U selu postoji nekoliko izvora koji uglavnom presuše u ljetnom periodu.<ref name="Rađenović">{{Citiranje weba \|url= https://www.poreklo.rs/2012/09/03/digitalizovana-knjiga-bjelajsko-polje-i-bravsko/ \|title=Petar Rađenović: BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO- Antropogeografska ispitivanja \|work= Srpska Kraljevska Akademija u Beogradu 1925. i 1923. Godine \|accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Kroz selo prolazi put za [[Drinić]], u općini [[Petrovac (općina u BiH)\|Petrovac]] u Republici Srpskoj.

	== Povijest ==		== Povijest ==

	Nekad je ovuda prolazio rimski put od [[Oštrelj (Bosanski Petrovac, BiH)\|Oštrelja]] prema dolini [[Sana\|Sane]], o čemu svjedoče dva pronađena [[miljokaz]]a (krajputaša), jedan u Gorinčanima sa oznakom LVI, drugi u Zdenom dolu koji je nestao. U Bari, kod vrela Vojvodnjača, postojali su svi uvjeti da se odmore umorni putnici i stoka jer je put od [[Drvar]]a preko Oštrelja bezvodan. Slični miljokazi se nalaze i na ostalom dijelovima petrovačkog područja pa se zna da je to Klaudijev put, sagrađen 47./48. godine pr. Kr.<ref name="BojDolab">{{~~Cite web~~ \|url= https://de.scribd.com/doc/199375920/Ivo-Bojanovski-Dolabelin-sistem-cesta-u-rimskoj-provinciji-Dalmaciji \|title= Ivo Bojanovski - Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalamciji \|work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1974 \|accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Danas ovdje nema vidljivih ostataka rimskih zdanja, čemu je razlog intenzivna obrada zemljišta, koje je najbolje na petrovačkom području. Ali, da se ovdje nalazila jedna rimska naseobina vidi se po velikoj količini rimske zidne i krovne opeke, temeljnih zidova, i drugih nalaza.<ref name="Bojanovski">{{~~Cite web~~ \|url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba \|title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA \|work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 \|accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Čak se i njive pored izvora Vojvodnjače nazivaju Ciglane zbog velikog broja iz njih izvađenih rimskih cigli.<ref name="Antički ljudi>{{~~Cite web~~ \|url= http://www.academia.edu/3613310/ANTIQVI_HOMINES_BOSNAE_-Ancient_People_of_Bosnia \|title= Salmedin Mesihović, ANTIQVI HOMINES BOSNAE \|work= Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 - \|accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Tek su [[Turci]] raskrsnice kod [[Kolunić\|Kolunića]] i Bara pomaknuli kod Petrova vrela i napravili današnji grad [[Bosanski Petrovac]], a put ispod [[Osječenica\|Osječenice]] pomaknuli da bi išao sredinom [[Petrovačko polje\|Petrovačkoga polja]].<ref name="Mirza Hasan Ćeman">{{~~Cite web~~ \|url= http://www.academia.edu/3649645/_Urgent_Urban_Interventions_by_Ottoman_Authorities_in_Western_Bosnia_and_the_Question_of_the_Foundation_of_the_Settlement_of_Bosanski_Petrovac_In_Anali_GHB_40_32_2011_163-215_Sarajevo._In_Bosnian \|title= URBANE INTERVENCIJE OSMANSKE VLASTI NA PODRUČJU ZAPADNE BOSNE I PITANJE OSNIVANJA NASELJA BOSANSKI PETROVAC \|work= Mirza Hasan Ćeman, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke), 711.2(497.6 Bosanski Petrovac) “14/19“ \|accessdate= 9. 2. 2017}}</ref>		Nekad je ovuda prolazio rimski put od [[Oštrelj (Bosanski Petrovac, BiH)\|Oštrelja]] prema dolini [[Sana\|Sane]], o čemu svjedoče dva pronađena [[miljokaz]]a (krajputaša), jedan u Gorinčanima sa oznakom LVI, drugi u Zdenom dolu koji je nestao. U Bari, kod vrela Vojvodnjača, postojali su svi uvjeti da se odmore umorni putnici i stoka jer je put od [[Drvar]]a preko Oštrelja bezvodan. Slični miljokazi se nalaze i na ostalom dijelovima petrovačkog područja pa se zna da je to Klaudijev put, sagrađen 47./48. godine pr. Kr.<ref name="BojDolab">{{Citiranje weba \|url= https://de.scribd.com/doc/199375920/Ivo-Bojanovski-Dolabelin-sistem-cesta-u-rimskoj-provinciji-Dalmaciji \|title= Ivo Bojanovski - Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalamciji \|work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1974 \|accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Danas ovdje nema vidljivih ostataka rimskih zdanja, čemu je razlog intenzivna obrada zemljišta, koje je najbolje na petrovačkom području. Ali, da se ovdje nalazila jedna rimska naseobina vidi se po velikoj količini rimske zidne i krovne opeke, temeljnih zidova, i drugih nalaza.<ref name="Bojanovski">{{Citiranje weba \|url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba \|title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA \|work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 \|accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Čak se i njive pored izvora Vojvodnjače nazivaju Ciglane zbog velikog broja iz njih izvađenih rimskih cigli.<ref name="Antički ljudi>{{Citiranje weba \|url= http://www.academia.edu/3613310/ANTIQVI_HOMINES_BOSNAE_-Ancient_People_of_Bosnia \|title= Salmedin Mesihović, ANTIQVI HOMINES BOSNAE \|work= Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 - \|accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Tek su [[Turci]] raskrsnice kod [[Kolunić\|Kolunića]] i Bara pomaknuli kod Petrova vrela i napravili današnji grad [[Bosanski Petrovac]], a put ispod [[Osječenica\|Osječenice]] pomaknuli da bi išao sredinom [[Petrovačko polje\|Petrovačkoga polja]].<ref name="Mirza Hasan Ćeman">{{Citiranje weba \|url= http://www.academia.edu/3649645/_Urgent_Urban_Interventions_by_Ottoman_Authorities_in_Western_Bosnia_and_the_Question_of_the_Foundation_of_the_Settlement_of_Bosanski_Petrovac_In_Anali_GHB_40_32_2011_163-215_Sarajevo._In_Bosnian \|title= URBANE INTERVENCIJE OSMANSKE VLASTI NA PODRUČJU ZAPADNE BOSNE I PITANJE OSNIVANJA NASELJA BOSANSKI PETROVAC \|work= Mirza Hasan Ćeman, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke), 711.2(497.6 Bosanski Petrovac) “14/19“ \|accessdate= 9. 2. 2017}}</ref>

	== Stanovništvo ==		== Stanovništvo ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-05T08:42:35Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 5. studeni 2021. u 08:42
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Bara (Bosanski Petrovac, BiH)'''-->{{~~Naselje~~ u BiH		<!--'''Bara (Bosanski Petrovac, BiH)'''-->{{Infookvir naselje u BiH
	\|ime = Bara		\|ime = Bara
	\|slika =		\|slika =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-14T02:50:51Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u BiH
|ime = Bara
|slika =
|slika_širina =
|slika_opis =
|entitet = fbih
|regija =
|županija = [[Unsko-sanska županija]]
|općina = [[Bosanski Petrovac]]
|nadvisina =
|lat = 44.521
|long = 16.383
|position = right
|brojstan2013 = 75
|domaćinstva2013 =
|pošta = 77250
|pozbroj =
}}

'''Bara''' je naseljeno mjesto u općini [[Bosanski Petrovac]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 17. ožujka 2020.</ref>

== Zemljopis ==

Ovo je jedino selo na petrovačkom području koje je u ravnici pa tako nema prirodnih granica. Pa ipak su kuće rasute u četiri grupe: Gorinčani, Bara, Buna i Banjci. U selu postoji nekoliko izvora koji uglavnom presuše u ljetnom periodu.<ref name="Rađenović">{{Cite web |url= https://www.poreklo.rs/2012/09/03/digitalizovana-knjiga-bjelajsko-polje-i-bravsko/ |title=Petar Rađenović: BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO- Antropogeografska ispitivanja |work= Srpska Kraljevska Akademija u Beogradu 1925. i 1923. Godine |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Kroz selo prolazi put za [[Drinić]], u općini [[Petrovac (općina u BiH)|Petrovac]] u Republici Srpskoj.

== Povijest ==

Nekad je ovuda prolazio rimski put od [[Oštrelj (Bosanski Petrovac, BiH)|Oštrelja]] prema dolini [[Sana|Sane]], o čemu svjedoče dva pronađena [[miljokaz]]a (krajputaša), jedan u Gorinčanima sa oznakom LVI, drugi u Zdenom dolu koji je nestao. U Bari, kod vrela Vojvodnjača, postojali su svi uvjeti da se odmore umorni putnici i stoka jer je put od [[Drvar]]a preko Oštrelja bezvodan. Slični miljokazi se nalaze i na ostalom dijelovima petrovačkog područja pa se zna da je to Klaudijev put, sagrađen 47./48. godine pr. Kr.<ref name="BojDolab">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/199375920/Ivo-Bojanovski-Dolabelin-sistem-cesta-u-rimskoj-provinciji-Dalmaciji |title= Ivo Bojanovski - Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalamciji |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1974 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Danas ovdje nema vidljivih ostataka rimskih zdanja, čemu je razlog intenzivna obrada zemljišta, koje je najbolje na petrovačkom području. Ali, da se ovdje nalazila jedna rimska naseobina vidi se po velikoj količini rimske zidne i krovne opeke, temeljnih zidova, i drugih nalaza.<ref name="Bojanovski">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba |title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Čak se i njive pored izvora Vojvodnjače nazivaju Ciglane zbog velikog broja iz njih izvađenih rimskih cigli.<ref name="Antički ljudi>{{Cite web |url= http://www.academia.edu/3613310/ANTIQVI_HOMINES_BOSNAE_-Ancient_People_of_Bosnia |title= Salmedin Mesihović, ANTIQVI HOMINES BOSNAE |work= Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 - |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Tek su [[Turci]] raskrsnice kod [[Kolunić|Kolunića]] i Bara pomaknuli kod Petrova vrela i napravili današnji grad [[Bosanski Petrovac]], a put ispod [[Osječenica|Osječenice]] pomaknuli da bi išao sredinom [[Petrovačko polje|Petrovačkoga polja]].<ref name="Mirza Hasan Ćeman">{{Cite web |url= http://www.academia.edu/3649645/_Urgent_Urban_Interventions_by_Ottoman_Authorities_in_Western_Bosnia_and_the_Question_of_the_Foundation_of_the_Settlement_of_Bosanski_Petrovac_In_Anali_GHB_40_32_2011_163-215_Sarajevo._In_Bosnian |title= URBANE INTERVENCIJE OSMANSKE VLASTI NA PODRUČJU ZAPADNE BOSNE I PITANJE OSNIVANJA NASELJA BOSANSKI PETROVAC |work= Mirza Hasan Ćeman, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke), 711.2(497.6 Bosanski Petrovac) “14/19“ |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref>

== Stanovništvo ==

=== 1991. ===

Nacionalni sastav stanovništva [[1991.]] godine, bio je sljedeći<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref>:

ukupno: 166

* Srbi - 162
* Hrvati - 1
* Jugoslaveni - 1
* ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2

=== 2013. ===

Nacionalni sastav stanovništva [[2013.]] godine, bio je sljedeći<ref name="popis.gov.ba"/>:

ukupno: 75

* Srbi - 73
* ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2

== Izvori ==

{{izvori}}

{{Bosanski Petrovac}}

[[Kategorija:Naselja u Unsko-sanskoj županiji]]
[[Kategorija:Bosanski Petrovac]]