Bapska - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

2025-04-08T02:08:29Z

Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 02:08
Redak 35:		Redak 35:

	{{Kretanje broja stanovnika		{{Kretanje broja stanovnika
	\|naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.'''<ref>[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref>		\|naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857. — 2001.'''<ref>[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857. — 2001., www.dzs.hr]</ref>
	\|dimx =		\|dimx =
	\|dimy =		\|dimy =

Suradnik10: /* Povijest istraživanja neolitičkog naselja Gradac */

2025-01-09T22:22:28Z

Povijest istraživanja neolitičkog naselja Gradac

←Starija inačica		Inačica od 9. siječanj 2025. u 22:22
Redak 25:		Redak 25:

	== Povijest istraživanja neolitičkog naselja Gradac ==		== Povijest istraživanja neolitičkog naselja Gradac ==
	Neolitičko naselje poznato je još iz 1870-ih godina kada je seoski učitelj Mato Epner sa svojim učenicima obilazio naselje, skupljao materijal i slao ga u tadašnji Narodni muzej u Zagrebu (danas [[Arheološki muzej u Zagrebu]]). Prva istraživanja poduzeo je dr. Josip Hoffiller na istočnoj padini naselja 1911. godine, no ona su bila manjeg volumena i koliko je poznato, nisu dosegla najstarije slojeve. Nakon njega lokalitet istražuje prof. Robert Rudolf Schmidt, poznati njemački arheolog (Sveučilište u Tuebingenu), koji je u Bapsku stigao nakon svojih glasovitih iskopavanja na [[Vučedol\|Vučedolu]] (otkrivač [[Vučedolska golubica\|Vučedolske golubice]]), te unatoč vlastitim očekivanjima, na lokalitetu u više navrata, radio do osvita Drugog svjetskog rata. Ta su istraživanja posebno važna jer je materijal (nalazi) iz Bapske objavljen u njegovoj monografiji [https://books.google.hr/books/about/Die_Burg_Vučedol.html?id=8E-yQQAACAAJ&redir_esc=y ''Die Burg Vučedo''l] (Zagreb, 1945.) i time je Bapsku upoznala šira europska arheološka znanost. Kao student arheologije na lokalitetu radi i prof. Vladimir Milojčić koji će kasnije kao jedan od najugledniih tadašnjih europskih arheologa, u svojoj knjizi ''"Chronologie der jüngeren Steinzeit Mittel- und Südosteuropas'' postaviti Bapsku kao izniman lokalitet za kronologiju neolitika istočnog dijela kontinentalne Hrvatske. Sljedeća istraživanja obavio je profesor na zagrebačkom sveučilištu, arheolog prof. [[Stojan Dimitrijević]] ljeti 1964. godine. Međutim, lokalitet je smješten blizu lovišta i ljetnikovca predsjednika tadašnje Jugoslavije Josipa Broza Tita i radovi u njegovoj blizini predstavljali su "prijetnju nacionalnoj sigurnosti" stoga istraživanja nisu nastavljena, što je kao činjenica otkriveno tek nedavno zahvaljujući podacima koji su prikupljeni u razgovorima sa današnjim stanovnicima Bapske. Ipak, Dimitrijević je iskopao dovoljno elemenata da temeljem redosjeda slojeva u naselju kreira kronološku sekvencu koja se još uvijek koristi kao osnovna vremenska lenta kasnog neolitika istočne Hrvatske. Nakon tih iskopavanja, arheološki alat u Bapskoj "miruje" sve do 2007. godine kada Odsjek za arheologiju, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu započinje sa istraživanjima koja traju i danas.		Neolitičko naselje poznato je još iz 1870-ih godina kada je seoski učitelj Mato Epner sa svojim učenicima obilazio naselje, skupljao materijal i slao ga u tadašnji Narodni muzej u Zagrebu (danas [[Arheološki muzej u Zagrebu]]). Prva istraživanja poduzeo je dr. Josip Hoffiller na istočnoj padini naselja 1911. godine, no ona su bila manjeg volumena i koliko je poznato, nisu dosegla najstarije slojeve. Nakon njega lokalitet istražuje prof. Robert Rudolf Schmidt, poznati njemački arheolog (Sveučilište u Tuebingenu), koji je u Bapsku stigao nakon svojih glasovitih iskopavanja na [[Vučedol\|Vučedolu]] (otkrivač [[Vučedolska golubica\|Vučedolske golubice]]), te unatoč vlastitim očekivanjima, na lokalitetu u više navrata, radio do osvita Drugog svjetskog rata. Ta su istraživanja posebno važna jer je materijal (nalazi) iz Bapske objavljen u njegovoj monografiji [https://books.google.hr/books/about/Die_Burg_Vučedol.html?id=8E-yQQAACAAJ&redir_esc=y ''Die Burg Vučedo''l] (Zagreb, 1945.) i time je Bapsku upoznala šira europska arheološka znanost. Kao student arheologije na lokalitetu radi i prof. Vladimir Milojčić koji će kasnije kao jedan od najugledniih tadašnjih europskih arheologa, u svojoj knjizi ''"Chronologie der jüngeren Steinzeit Mittel- und Südosteuropas'' postaviti Bapsku kao izniman lokalitet za kronologiju neolitika istočnog dijela kontinentalne Hrvatske. Sljedeća istraživanja obavio je profesor na zagrebačkom sveučilištu, arheolog prof. [[Stojan Dimitrijević]] ljeti 1964. godine. Međutim, lokalitet je smješten blizu lovišta i ljetnikovca predsjednika tadašnje Jugoslavije Josipa Broza Tita i radovi u njegovoj blizini predstavljali su "prijetnju nacionalnoj sigurnosti" stoga istraživanja nisu nastavljena, što je kao činjenica otkriveno tek nedavno zahvaljujući podacima koji su prikupljeni u razgovorima sa današnjim stanovnicima Bapske. Ipak, Dimitrijević je iskopao dovoljno elemenata da temeljem redosjeda slojeva u naselju kreira kronološku sekvencu koja se još uvijek koristi kao osnovna vremenska lenta kasnog neolitika istočne Hrvatske. Nakon tih iskopavanja, arheološki alat u Bapskoj "miruje" sve do 2007. godine kada Odsjek za arheologiju, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu započinje sa istraživanjima koja traju i danas.

			U Bapskoj su velikosrpski agresori u vrijeme Domovinskog rata počinili etničko čišćenje od Hrvata i inog nesrpskog stanovništva. 30. ožujka 1992. godine iz Bapske i Šarengrada [[etničko čišćenje\|protjerali]] su 15 osoba, a iz same Bapske 24. siječnja 1993. 72 osobe.<ref>dr: [https://narod.hr/mozda-ste-propustili/1-sijecnja-1992-zlocini-srpske-vojske-etnicko-ciscenje-u-srijemu-i-okolnim-selima '' 1. siječnja 1992. Zločini srpske vojske – etničko čišćenje u Srijemu i okolnim selima'']. Narod.hr. 1. siječnja 2025. Pristupljeno 9. siječnja 2025.</ref>

	==Stanovništvo==		==Stanovništvo==

WikiSysop: bnz

2022-05-13T09:09:37Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. svibanj 2022. u 09:09
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bapska'''-->~~{{Infookvir naselje u Hrvatskoj		{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Bapska		\|ime = Bapska
	\|regija = Srijem		\|regija = Srijem

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-15T00:20:33Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime = Bapska
|regija = Srijem
|županija = [[Vukovarsko-srijemska županija]]
|općina = [[Ilok]]
|mikroregija =
|najgrad =
|površina =
|nadvisina =
|z. širina = 45.197
|z. dužina = 19.262
|brojstan = 1313
|gustoća =
|domaćinstva = 407
|pošta = 32235 Bapska
|pozbroj = +385 032
|autooznaka = VU
|slika =
|slika_opis =
}}
'''Bapska''' je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Grada [[Ilok]]a, [[Vukovarsko-srijemska županija]].

== Povijest ==
Bapska je naselje bogato poviješću. Najstarije poznato naseljavanje Bapske datira iz razdoblja kasnog [[Mlađe kameno doba|neolitika]], na položaju udaljenom oko jednog kilometra prema jugu od središta današnjeg sela, poznatom pod imenom Gradac (Čarat). Gradac je prapovijesni tel (višeslojno naselje), drugi po dubini slojeva u Hrvatskoj koji iznose oko 5 metara antropogenih slojeva (najdublji tel je [[Sarvaš]] kod Osijeka sa preko 8 metara). Najstariji do sada potvrđeni poznati datum smješta život u naselju u oko 4.700. godinu prije Krista. Iako je ovo najstariji do sada potvrđeni datum dobiven radiokarbonskom analizom, za očekivati je da će vrijeme osnutka toga naselja biti znatno bliže početku 6. tisućljeća prije Krista (5.000. god.), što Bapsku stavlja u jedno od najstarijih kontinuirano naseljenih mjesta u Hrvatskoj.

== Povijest istraživanja neolitičkog naselja Gradac ==
Neolitičko naselje poznato je još iz 1870-ih godina kada je seoski učitelj Mato Epner sa svojim učenicima obilazio naselje, skupljao materijal i slao ga u tadašnji Narodni muzej u Zagrebu (danas [[Arheološki muzej u Zagrebu]]). Prva istraživanja poduzeo je dr. Josip Hoffiller na istočnoj padini naselja 1911. godine, no ona su bila manjeg volumena i koliko je poznato, nisu dosegla najstarije slojeve. Nakon njega lokalitet istražuje prof. Robert Rudolf Schmidt, poznati njemački arheolog (Sveučilište u Tuebingenu), koji je u Bapsku stigao nakon svojih glasovitih iskopavanja na [[Vučedol|Vučedolu]] (otkrivač [[Vučedolska golubica|Vučedolske golubice]]), te unatoč vlastitim očekivanjima, na lokalitetu u više navrata, radio do osvita Drugog svjetskog rata. Ta su istraživanja posebno važna jer je materijal (nalazi) iz Bapske objavljen u njegovoj monografiji [https://books.google.hr/books/about/Die_Burg_Vučedol.html?id=8E-yQQAACAAJ&redir_esc=y ''Die Burg Vučedo''l] (Zagreb, 1945.) i time je Bapsku upoznala šira europska arheološka znanost. Kao student arheologije na lokalitetu radi i prof. Vladimir Milojčić koji će kasnije kao jedan od najugledniih tadašnjih europskih arheologa, u svojoj knjizi ''"Chronologie der jüngeren Steinzeit Mittel- und Südosteuropas'' postaviti Bapsku kao izniman lokalitet za kronologiju neolitika istočnog dijela kontinentalne Hrvatske. Sljedeća istraživanja obavio je profesor na zagrebačkom sveučilištu, arheolog prof. [[Stojan Dimitrijević]] ljeti 1964. godine. Međutim, lokalitet je smješten blizu lovišta i ljetnikovca predsjednika tadašnje Jugoslavije Josipa Broza Tita i radovi u njegovoj blizini predstavljali su "prijetnju nacionalnoj sigurnosti" stoga istraživanja nisu nastavljena, što je kao činjenica otkriveno tek nedavno zahvaljujući podacima koji su prikupljeni u razgovorima sa današnjim stanovnicima Bapske. Ipak, Dimitrijević je iskopao dovoljno elemenata da temeljem redosjeda slojeva u naselju kreira kronološku sekvencu koja se još uvijek koristi kao osnovna vremenska lenta kasnog neolitika istočne Hrvatske. Nakon tih iskopavanja, arheološki alat u Bapskoj "miruje" sve do 2007. godine kada Odsjek za arheologiju, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu započinje sa istraživanjima koja traju i danas.

==Stanovništvo==

Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 1313 stanovnika<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 407 obiteljskih kućanstava.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref>

{{Kretanje broja stanovnika
|naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.'''<ref>[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref>
|dimx =
|dimy =
|stanmax = 2048
|crta1 = 100
|crta2 = 50
|a1 = 1857
|a2 = 1869
|a3 = 1880
|a4 = 1890
|a5 = 1900
|a6 = 1910
|a7 = 1921
|a8 = 1931
|a9 = 1948
|a10 = 1953
|a11 = 1961
|a12 = 1971
|a13 = 1981
|a14 = 1991
|a15 = 2001
|p1 = 1090
|p2 = 1275
|p3 = 1256
|p4 = 1447
|p5 = 1504
|p6 = 1642
|p7 = 1784
|p8 = 1752
|p9 = 1769
|p10 = 1784
|p11 = 1948
|p12 = 1944
|p13 = 1699
|p14 = 1624
|p15 = 1313
|izvor = Državni zavod za statistiku
}}
 
:'''Napomena:''' Od 1857. do 1961. sadrži podatke za bivše naselje Novak koje je tih godina bilo odvojeno skazano.

== Šport ==
*[[NK Hajduk Bapska]]

==Izvori==
{{izvori}}

4. M. Burić: Gradac u '''Bapskoj''' - '''slika života''' istočne Hrvatske prije 7000 godina, Zagreb 2011.{{mrva-naselje hr}}
{{Ilok}}

[[Kategorija:Naselja u Vukovarsko-srijemskoj županiji]]