Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

2026-01-14T00:13:41Z

Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 14. siječanj 2026. u 00:13
Redak 109:		Redak 109:

	{{Stankovci}}		{{Stankovci}}
	~~{{Portal Hrvatska}}~~

	[[Kategorija:Naselja u Zadarskoj županiji]]		[[Kategorija:Naselja u Zadarskoj županiji]]

WikiSysop: bnz

2022-05-13T08:27:17Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. svibanj 2022. u 08:27
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Banjevci'''-->~~{{nedostaju izvori\|travanj 2015.}}		{{nedostaju izvori\|travanj 2015.}}
	{{Infookvir naselje u Hrvatskoj		{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Banjevci		\|ime = Banjevci

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-05T08:35:15Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 5. studeni 2021. u 08:35
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Banjevci'''-->{{nedostaju izvori\|travanj 2015.}}		<!--'''Banjevci'''-->{{nedostaju izvori\|travanj 2015.}}
	{{~~Naselje~~ u Hrvatskoj		{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Banjevci		\|ime = Banjevci
	\|regija = Ravni kotari		\|regija = Ravni kotari

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-15T11:19:53Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{nedostaju izvori|travanj 2015.}}
{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Banjevci
|regija = Ravni kotari
|županija = [[Zadarska županija|Zadarska]]
|općina = [[Stankovci]]
|mikroregija = [[Banjevci]]
|najgrad = [[Biograd na Moru]]
|površina =
|nadvisina =
|z. širina = 43.889
|z. dužina = 15.664
|brojstan2011= 447
|gustoća2011 =
|domaćinstva2011=
|pošta = 23422 Stankovci
|pozbroj = 023
|autooznaka = ZD
|slika =
|slika_opis =
}}
'''Banjevci''' su selo na rubu [[Zadarska županija|Zadarske županije]] u središtu [[Dalmacija|Dalmacije]], u blizini najvećeg hrvatskog jezera zvanog [[Vransko jezero (Dalmacija)|Vransko jezero]]. Selo se sastoji od tri dijela: Banjevaca, Donjeg Kraja i [[Kašić (Pirovac)|Kašića]] (zvanog pod imenom i Kašić Banjevački). Administrativno je pod općinom [[Pirovac]].

U selu se nalazi [[kafić]], trgovina, dvije [[crkva|crkve]], [[groblje]] i [[škola]]. 2006. godine uveden je [[vodovod]], a prije toga su se koristili [[bunar]]i koji postoje i danas.

== Zemljopis ==
Selo je omeđeno selima [[Stankovci]]ma, [[Radašinovci]]ma, [[Crljenikom]] i [[Pirovac|Pirovcem]]. Ispred sela su polja, te mali brežuljkasti lanac preko kojega se dolazi do [[Vransko jezero|Vranskog jezera]] i mora. Prema unutrašnjosti, također su mala brdašca, te kvalitetan poljoprivredno obradiv predio zvan Golubići gdje seljani pretežno uzgajaju [[masline]].

== Stanovnici ==
Stanovnici su pretežno [[Hrvati]].

Za vrijeme sezone selo oživi. Dolaze ljudi iz cijele [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Francuska|Francuske]], [[Austrija|Austrije]], [[Njemačka|Njemačke]], [[Australija|Australije]], [[Slovenija|Slovenije]], [[Kanada|Kanade]], [[Švedska|Švedske]], [[Sjedinjene Američke Države|Amerike]] i iz [[Srbija|Srbije]]. To su većinom ljudi koji imaju rodbinu u selu.

Škola ima vrlo malo učenika.

'''Prezimena''':
U selu Banjevci postoji 21 prezime, a to su: [[Krpina]], [[Baković]], [[Savić]], [[Brković]], [[Ljutić]], [[Nakićen]], [[Troskot (prezime)|Troskot]], [[Polegubić]], [[Baradić]], [[Jajaš]], [[Kraljević]], [[Didak]], [[Šarlija]], [[Bulat]], [[Vukorepa]], [[Baus-Baković]], [[Marketin]], [[Vrkić]], [[Miletić]], [[Banović]], [[Stilinović]].

== Povijest ==

Prije doseljenja [[Hrvati|Hrvata]] [[kršćanstvo]] je cvalo na tome području. To potvrđuju ostaci starokršćanske crkve iz V.-VII. st. na prostoru između Banjevaca i [[Kašić]]a. [[Banjevci]] su staro hrvatsko naselje. Ne raspolažemo podacima kako se je selo u početku nazivalo, kada i zašto je dobilo ime Banjevac - Banjevci.

Kad su Osmanlije [[1537.]] [[stogodišnji hrvatsko-turski rat|osvojili]] [[Velim]] i [[Vranu]] došli su Banjevci i [[Kašić]] pod njihovu upravu. Čini se da Banjevci nisu opustjeli. U svibnju [[1603.]] godine 400 senjskih uskoka doplovilo je do Zlosela (staro ime za [[Pirovac]]). Tu su se iskrcali, plijenili, zapalili dva sela u blizini [[Vrana (Pakoštane)|Vrane]]: Banjevce i Radašinovce. Odveli su dosta živoga blaga i druge robe te nekoliko sužanja. U borbi je palo 20 turskih vojnika i jedan uskočki starješina. Nešto kasnije, u opisu Bosanskog pašaluka iza [[1624.]] zabilježeno je da selo Banjevci s okolnim kućama može dati 100 ljudi za oružje.

Naselje se od 1828. godine nalazi u sastavu [[Šibenska biskupija|Šibenske biskupije]].

== Crkve ==

===Staro kršćanska crkva===

O rasprostranjenosti kršćanstva na području župe u kasno doba antike svjedoče ostaci crkve iz V.-VII. st., pronađeni na lokalitetu Dražica Pudarica. Na tom mjestu u doba rimske vlasti bio je izgrađen [[mitrej]] ili svetište u čast božanstva [[Mitra|Mitre]]. Taj objekt možda je adaptiran u kršćansku crkvu u prvo doba kršćanstva. Među ruševinama pronađen je Mitrin reljef.

===Crkva sv. Ivana sa zvonikom - kulom===

Crkva [[Sv. Ivan]] datira se u XIII. stoljeću. Titular crkve podsjeća na obiteljskog zaštitnika [[Šubići|Šubića]], koji su njezinu gradnju možda potpomogli. Prvotni oblik crkve sačuvao se do naših dana. Sa sjeverne strane do oltara učinjeno je proširenje da se dobije prostor za sakristiju i vjernike. Crkva ima okruglu apsidu. Postavljanjem baroknog oltara prostor između oltara i apside ispunjen je hrpom kamenja. Sakristija se u spisima prvi put spominje [[1822.]] godine. Dva sjeverna kontrafora uklopljena su u zidove proširenoga dijela crkve ili [[sakristija|sakristije]].
Gradnja crkve 1937.

Crkva sv. Ivana je skromnih dimenzija, a vjernici su prije 50 godina u neusporedivo većem broju pohađali crkvu nego u naše doba. Stoga je crkva postala pretijesna za vjernike Banjevaca i Kašića. Osjećala se potreba za izgradnjom veće i prostranije crkve. Potrebu i želju vjernika pokušao je ostvariti fra Roko Rogošić, župnik (1937.-1944.). Rogošić je pronašao benefaktora u SAD. Pribavljena je potrebna građevinska dokumentacija i radovi su započeli na izgradnji objekta. Još se vide podignuti temelji i dio započete crkve. Radovi su nešto više odmakli na istočnom prostoru, gdje se trebao nalaziti veliki [[oltar]]. Ratne neprilike omele su nastavak radova.

=== Crkva sv. Nikole Tavelića ===

Zamisao da se nastave radovi na započetoj crkvi prije II. svjetskog rata postala je nakon rata bezrazložna. Osjećala se i dalje potreba za većom i novom crkvom, ali crkva započeta 1937. bila je velikih dimenzija za novonastale prilike i uvjete života. Gradnja crkve na čast sv. Nikole Tavelića počela je 3. kolovoza 1970. Prije toga župnik fra Bernardin Bebić prodao je crkvenu zemlju i uz pomoć franjevačkih klerika počeo graditi crkvu. Pritekli su u pomoć i vjernici. Objekt je građen od betona, a betonski krov dovršen je 3. studenoga 1970. Zatim su nastavljeni radovi na uređenju unutrašnjosti, izgradnji sakristije i vjeronaučne dvorane.

Župna crkva sv. Nikole Tavelića građena je prema nacrtu arh. [[Ante Barać|Ante Baraća]] iz Splita, na temeljima započete velike kamene crkve sv. Ivana Krstitelja i sv. Terezije od Maloga Isusa iz 1938. godine. Locirana je dakle na prostoru zasnovane crkve, a najviše u onome dijelu gdje je imao biti prezbiterij. Izgradnjom i posvetom crkve promijenilo se i ime zaštitnika župe - u sv. Nikola Tavelić.

Nakon dovršetka radova crkvu je posvetio msgr. [[Josip Arnerić]], šibenski biskup, 14. studenoga 1971. Betonski krov crkve i sakristije dobio je novo lice, kad je 1986. pokriven kupom kanalicom.

Uz crkvu sa zapadne strane na pročelju podignut je zvonik. U zvoniku su dva zvona, koja su elektrificirana za župnika fra Ferde Jukića 1988. godine.

Između stare i nove župne crkve 2005. god. podignuta je mrtvačnica.

===Stara župna kuća===

U Banjevcima se donedavno održala stara srednjovjekovna župna kuća. Imala je kontrafore kao i crkva sv. Ivana. Bila je izgrađena u XII. stoljeću. Župnik je 1723. ustvrdio da nema kuće, nego da živi u bratimskoj kući. Držimo da se radi o toj kući koju su bratimi sv. Ivana obnovili i u njoj se župnik nastanio. God. 1822. biskup traži da se dovrši obnova župne kuće. Umjesto da se obnovi, ona je prije 20 godina do temelja porušena.

===Župa Banjevci===

Župa Banjevci prostire se u općinama Stankovci (selo Banjevci) i Pirovac (selo Kašić) Zadarske županije u jugoistočnom dijelu Vranskog polja, ispod staroga grada Kašica. Župu su uvijek vodili franjevci. Do dolaska Osmanlija Kašići i Banjevci su bile samostalne župe, a njihovim odlaskom pripali su župi Skradinu, do osnutka župe [[Velim]]a u XVII. stoljeću. U sastavu župe Velima ostali su do 1718. god., kada Banjevci postaju samostalna župa. Danas Župa pripada Skradinskom dekanatu Šibenske biskupije.

Župne matice sačuvane su od god. 1721. (DAZ, R. k. 34-39, V. k. 40-44, M. k. 45-49). U župnom uredu čuvaju se župne matice od Drugoga svjetskog rata.

U Župi: oko 185 obitelji, 590 vjernika, (g. 1939.: 947 + 6 vjernika, g. 1965.: 220 obitelji, 1200 vjernika, g. 1979.: 190 obitelji, 740 vjernika).

==Kašić==

===Zaselak Kašić===

Dobio je ime po istoimenome [[kaštel]]u iznad mjesta na brijegu. U spisima Skradinske biskupije Kašić se ne spominje kao što se spominju zaseoci Bubić u Ždrapnju, Kovačević u Sonkoviću, Dobričić i Kaditopić u Piramatovcima. Vjerojatno u početku XVIII. st. današnji Kašić nije bio naseljen. U to doba živjela je u Banjevcima jedna obitelj Savić, dvije Brković, a Troskoti se prvi put javljaju oko 1770. godine.

===Kaštel Kašić===

Srednjovjekovni grad Kašić, od kojega strše ostatci iznad današnjega Kašića, bio je vlasništvo hrvatskoga plemena Kasega, koji su svoje rodovsko sjedište imali u Kašiću kod Smilčića. Oba Kašića pripadala su istome plemenu i dobila su ime »Kašić» po [[Kasezi]]ma. Kašić kod Banjevaca Kasezi su izgubili i on je prešao u kraljevsko vlasništvo. I tako je Kašić zajedno sa susjednim Banjevcima kao kraljevsko dobro [[Ladislav IV. Kumanac]] poklonio [[1273.]] nekim Glamočanima za zasluge što su ih stekli u ratu protiv češkoga kralja Otokara II. pod [[Jura (Mađarska)|Đurom]] u Mađarskoj. Čini se da su Glamočani imali svoj rodovski grad [[Tinj]].

[[Lučki stol]] u Vukšiću 3. svibnja 1492. presuđuje parnicu između plemića Kašićana i Milote Nešutovića. Među sucima se nalaze [[Karinjani]], [[Kukari]], Virevići, Pavičić iz Otresa, Satobrić iz Polače i Šubići Plemići iz Kašića darovaše 1513. novoj crkvi i fratrima na Sustipancu ( Zlosela ) nekoje zemlje pod Tuščicom, da fratri mole za njih Boga. Neki Kašićam donijeli su 10. travnja 1524. u Zadar u samostan sv. Ivana neke stvari iz crkve sv. Ivana, koje su ostale sačuvane kad su Osmanlije oplijenili selo i crkvu.

Kaštel Kašić spada među veoma stare srednjovjekovne utvrde. Nema više traga o crkvi unutar gradskih zidina ili uz gradske bedeme, iako je vjerojatno bila podignuta s kaštelom crkva skromnijih dimenzija.

== Poljoprivreda ==
Živi se od [[poljoprivreda|poljoprivrede]]. Proizvodi se [[vino]], [[grožđe]], [[kapula]], [[luk]], [[krumpir]], [[badem]] itd.

== Crkvena slavlja ==
Slavlja u selu se održavaju 24. lipnja ([[Sv. Ivan]]).

== Poznate osobe ==
*[[Sv. Nikola Tavelić]], prvi hrvatski svetac, rođen u blizini Banjevaca
*Dr. [[Adolf Polegubić]], hrvatski pjesnik, pastoralni teolog i novinar
*[[Gojko Polegubić]], hrvatski pjesnik, esejist i kritičar
*[[Massimo Savić]], hrvatski glazbenik i pjevač, rodom iz Banjevaca (otac)

{{Stankovci}}
{{Portal Hrvatska}}

[[Kategorija:Naselja u Zadarskoj županiji]]

Banjevci - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica