WikiSysop: bnz

2022-05-13T09:02:57Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. svibanj 2022. u 09:02
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Baníwa do Içana'''-->~~'''Baníwa do Içana''' ().- Grupa indijanskih plemena porodice Arawakan nastanjena u [[Brazil\|brazilskoj]] državi [[Amazonas (federalna brazilska država)\|Amazonas]] na srednjem toku rijeke Içana i Ayarí i susjednim predjelima [[Venezuela\|Venezuele]] i [[Kolumbija\|Kolumbije]]. Baniwa su u Brazilu naseljeni u 93 naselja sa oko 15,000 ([[2000.]]; 4,026 u Brazilu). Sela na brazilskoj strani smještena su uz srednju i donju [[Içana\|Içanu]], te na rijekama [[Cubate]], [[Cuiari]] i [[Aiari]]. Svojih zajednica imaju i na gornjem Rio Negru kao i u gradovima [[São Gabriel]], [[Santa Isabel]] and [[Barcelos]]. Najbrojniju su na gornoj Içana Kuripako (1,115). Prvi dokumentirani izvještaji o njima govore o njihovom savezu sa Caverre Indijancima, jednom Piapoco grupom sa rijeke Guaviare na početku 18. stoljeća, koja je nastala zbog obrane od Kariba koji su hvatali robove za Španjolce. Baniwa se spominju i u portugalskim izvještajima iz istog perioda kao robovi koje su hvatali, čini se, Manao Indijanci sa srednjeg Rio Negra u godinama između [[1740.]] i [[1755.]], dio ih je odvođen u Belem.		'''Baníwa do Içana''' ().- Grupa indijanskih plemena porodice Arawakan nastanjena u [[Brazil\|brazilskoj]] državi [[Amazonas (federalna brazilska država)\|Amazonas]] na srednjem toku rijeke Içana i Ayarí i susjednim predjelima [[Venezuela\|Venezuele]] i [[Kolumbija\|Kolumbije]]. Baniwa su u Brazilu naseljeni u 93 naselja sa oko 15,000 ([[2000.]]; 4,026 u Brazilu). Sela na brazilskoj strani smještena su uz srednju i donju [[Içana\|Içanu]], te na rijekama [[Cubate]], [[Cuiari]] i [[Aiari]]. Svojih zajednica imaju i na gornjem Rio Negru kao i u gradovima [[São Gabriel]], [[Santa Isabel]] and [[Barcelos]]. Najbrojniju su na gornoj Içana Kuripako (1,115). Prvi dokumentirani izvještaji o njima govore o njihovom savezu sa Caverre Indijancima, jednom Piapoco grupom sa rijeke Guaviare na početku 18. stoljeća, koja je nastala zbog obrane od Kariba koji su hvatali robove za Španjolce. Baniwa se spominju i u portugalskim izvještajima iz istog perioda kao robovi koje su hvatali, čini se, Manao Indijanci sa srednjeg Rio Negra u godinama između [[1740.]] i [[1755.]], dio ih je odvođen u Belem.
	Od kraja 18. stoljeća portugalske i španjolske kolonije propadaju, što Indijancima omogućava da se oporave i reorganiziraju. Počinju se vraćati u staru domovinu na rijeku Içana gradeći nova društva. Tridesetih godina 19. stoljeća javljaju se trgovci i počinju sa stalnim poslom na gornjem Rio Negru. Mnogi ovi trgovci bijahu kabokli koji su mnoge godine proveli po indijanskim selima ili pak radili u elitnim obiteljima u Manausu.		Od kraja 18. stoljeća portugalske i španjolske kolonije propadaju, što Indijancima omogućava da se oporave i reorganiziraju. Počinju se vraćati u staru domovinu na rijeku Içana gradeći nova društva. Tridesetih godina 19. stoljeća javljaju se trgovci i počinju sa stalnim poslom na gornjem Rio Negru. Mnogi ovi trgovci bijahu kabokli koji su mnoge godine proveli po indijanskim selima ili pak radili u elitnim obiteljima u Manausu.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-28T23:00:04Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Baníwa do Içana''' ().- Grupa indijanskih plemena porodice Arawakan nastanjena u [[Brazil|brazilskoj]] državi [[Amazonas (federalna brazilska država)|Amazonas]] na srednjem toku rijeke Içana i Ayarí i susjednim predjelima [[Venezuela|Venezuele]] i [[Kolumbija|Kolumbije]]. Baniwa su u Brazilu naseljeni u 93 naselja sa oko 15,000 ([[2000.]]; 4,026 u Brazilu). Sela na brazilskoj strani smještena su uz srednju i donju [[Içana|Içanu]], te na rijekama [[Cubate]], [[Cuiari]] i [[Aiari]]. Svojih zajednica imaju i na gornjem Rio Negru kao i u gradovima [[São Gabriel]], [[Santa Isabel]] and [[Barcelos]]. Najbrojniju su na gornoj Içana Kuripako (1,115). Prvi dokumentirani izvještaji o njima govore o njihovom savezu sa Caverre Indijancima, jednom Piapoco grupom sa rijeke Guaviare na početku 18. stoljeća, koja je nastala zbog obrane od Kariba koji su hvatali robove za Španjolce. Baniwa se spominju i u portugalskim izvještajima iz istog perioda kao robovi koje su hvatali, čini se, Manao Indijanci sa srednjeg Rio Negra u godinama između [[1740.]] i [[1755.]], dio ih je odvođen u Belem.
Od kraja 18. stoljeća portugalske i španjolske kolonije propadaju, što Indijancima omogućava da se oporave i reorganiziraju. Počinju se vraćati u staru domovinu na rijeku Içana gradeći nova društva. Tridesetih godina 19. stoljeća javljaju se trgovci i počinju sa stalnim poslom na gornjem Rio Negru. Mnogi ovi trgovci bijahu kabokli koji su mnoge godine proveli po indijanskim selima ili pak radili u elitnim obiteljima u Manausu.

== Društvena organizacija ==

Današnje Baniwa-društvo satoji se od raznih bandi kao što su Dzawí-minanei ili Huhuteni. Huhuteni su podijeljeni na 5 još manjih grupa koje znamo kao Maulieni, Mulé dakenai, Hohodene, Adzanene, i “mlađu braću od Adzanena" Alidali dakenai, čiji su preci bili 'rođeni' u epohi stvaranja. Prvi bijahu rođeni Maulieni, 'djedovi Huhutena', oni su očistili tlo gdje će drugi biti rođeni. Drugi bijahu Mulé-dakenai, starija braća Huhutena, oni su uredili klupe na koje će sjesti svi što dođu u ceremonijalnu sobu. Oni su glavna grupa Huhutena. Treći su Huhuteni, oni su 'djeca sunca', ratnička klasa sa najvišim rangom u hijerarhiji. Četvrti tek dolaze Adzanene i nakon njih bit će rođeni njihova mlađa braća Alidali dakenai.
Kod grupe Walipere-dakenai također nalazimo više manjih grupa: Tuke-dakenai, Kutherueni, i još neki što više ne postoje. Walipere-dakenai zauzimaju najviši rang u hijerarhiji čiji je model konceptualiziran, u odnosu među bandama, kakav imaju skupina zvijezda u konstelaciji Plejada. Walipere-dakenai čine 'glavu' konstelacije i nisu najstarija 'braća'. U Dzawi-Mnanei ili Dzauinai Indijanaca čije ime znači ''jaguarov narod'; people of the jaguar) bande Kadapolithana, Liedawiene, Dzauinai, i brojni drugi model su tijela jaguara u kojemu Dzauinai predstavljaju 'glavu'.
Baniwa društvo je patrilinearno. Jezgru zajednice čine braća koji su potomci utemeljitelja obitelji, čine je zajedno sa svojim obiteljima. Očuvala se fratrijska egzogamija i uglavnmom su monogamni, uz iznimke.

== Privreda ==
Dvije glavne aktivnosti Baniwa su hortikultura i [[ribolov]], ekonomski su najvažnije. Dobri su poznavaoci šume, i svaki Indijanac znati će gdje je najbolje mjesto da se sadi zemlja, pronađe voće, ili gdje je pogodno za [[lov]].

== Kozmologija ==
U Baniwa-kozmologiji svemir je povezan sa raznim božanstvima i duhovima i 'drugim ljudima'. Prema Huhutene tradiciji kozmos se sastoji od 4 razine, to su: Wapinakwa ('mjesto naših kostiju' "the place of our bones"), Hekwapi ('ovaj svijet "this world"), Apakwa Hekwapi ('drugi svijet' "the other world") i Apakwa Eenu ('nebo drugog svijeta' "the sky of the other world").
Neke druge elaboracije su mnogo kompleksnije, univerzum se sastoji od 25 slojeva, 12 je ispod zemlje i 12 iznad. Na svakoj razini žive 'ljudi' koji se razlikuju različitim karakteristikama (ljudi obojeni crveno, ljudi sa velikim ustima, etc.). Na razini iznad našeg svijeta žive razni duhovi kao duhovi-ptice; Gospodar bolesti, [[Kuwai]]; Dzulíferi, Gospodar šamanovog burmuta ' pariká' i duhana; i konačno prvotni stvaralac [[Nhiãperikuli]] (bukvalno 'bog'), izvor je svakog izlječenja. Sa njim živi i njegov ljubimac orao-harpija, Kamathawa.

== Religija ==
Baniwa-religija tradicionalno je temeljena na mitologiji i ritualima o prvim precima koje simboliziraju svete flaute i trumpeti. Središnju važnost ima šamanizam (vračevi i pjevači-pjesama ili čuvari pjesama) i mnogobrojne vrste plesnih rituala, zvanih pudali, vezanih uz sezonske cikluse i sazrijevanje šumskog voća.
Rituali inicijacija održavaju se tokom prvih kiša i sazrijevanja šumskog voća. Tada se dječaci i djevojčice između 10 i 13 godina spremaju da prime znanje o prirodi svijeta. Ženama je apsolutno zabranjeno, kao i neiniciranima, da vide svete flaute i trumpete.

== Plemena i lokalne skupine ==

Njihove razne skupine služe se sa više dijalekata. Sjeverna grana Baníwa poznata je kao [[Avani]]. Predstavnici su:

*[[Adzáneni]] (Tatu-tapuya, Adyánene, Adzaneni, Andyána, Andyánene, Tatú-tapúya; Armadillo-people).- Amazonas (Brazil).
*[[Akutí-tapúya]] (Awádzurunai)
*Baniwa (Baniva, Vaniva, Walimanai).- Amazonas (Venezuela); Po Wrightu njihove skupine u Kolumbiji zovu se Curripaco, i proces su kolonizacije <ref>[http://www.scielo.br/scielo.php?script=sci_arttext&pid=S0104-59702007000500009&lng=in&nrm=iso&tlng=en Cosmology, environment, and health: Baniwa food myths and rituals]</ref>.
*[[Buia-Tapuya]] (Snake-people); možda Dzureme<ref>[http://br.groups.yahoo.com/group/etnolinguistica/message/740 Línguas indígenas da América do Sul]</ref>
*[[Curripaco]] (Koripaka, Kuripaka, Coripaca) .- ? Vaupés, Guainia, (Colombia).
*Hohodene ([[Huhúteni]]).- Amazonas (Brazil).
*Ipéka-tapuya (Kumandene, Kumadá-Mnanei, Pato-tapuya, [[Ipeka-Tapuia]]).- Amazonas (Brazil).
*Irá-Tapuya ([[Mápa-dákenei]], Mápanai)
*[[Katapolítani]] (Kataporitana, Kadaupuritana, Cadauapuritana, Kadawapurítana; Masters of the Cane)
*[[Káwa-tapúya]] (Kawa-Tapuya, Máulieni, Aini-Dákenei, Aini-dákenai; Grandchildren of the Wasp, Wasp-people).- Amazonas (Brazil).
*[[Kuatí-tapúya]] (Kuati-tapuya, Capite, Kapité-Mnanei, Coati, Quati)
*Padzoaliene (Payualiene, Paku-tapuya, [[Páka-Tapuya]], Payoarini)
*Sucuriyu-Tapuya ([[Moriwene]], Sukuriyu-tapuya)
*Siusy-Tapuya ([[Siusi-Tapuya]]).- Amazonas (Brazil).
*[[Tapiíra-tapúya]] (Hema-dákene)
*[[Waliperedakenai]], Walipéri-dákenei

SIL navodi dijalekte hohodené (hohodena, kadaupuritana), siusy-tapuya (seuci, siuci, siusi) i lokalne skupine Hohodené, Kadaupuritana, Sucuriyu-Tapuya, Siusy-Tapuya, Irá-Tapuya, Kawá-Tapuya, Waliperedakenai (Ribeiro 1967)<ref>[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=bwi Baniwa]</ref>.
:'''[[Karútana]]'''

a. Nimuendajú (1950)<ref>[http://butler.cc.tut.fi/~fabre/BookInternetVersio/Dic=Arawak.pdf Fabre]</ref>:
::[[Arara-tapúya|Arara Tapuya]]
::[[Urubú-tapúya]].- Srodni sa Wádzoli-dákenei.
::Yawareté-tapuya ([[Yawareté-tapúya]]).- Srodni sa Dzawi-Mnanei. Amazonas (Brazil).
::[[Yurupari-tapúya]]. Amazonas (Brazil).

b. SIL uz navedene dodaje i dijalekte Adaru, [[Arara-tapúya|Arara]], Dzaui (Dzawi), Jauarete (Yawarete Tapuya), Jurupari (Yurupari Tapuya), Mapache, Uadzoli (Wadzoli), Urubu<ref>[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=cru Carútana]</ref>.

::Adáru-Mnanei ([[Adáru-minanei]]; Masters of the macaw).- Amazonas (Brazil).
::Dzawi-Mnanei ([[Dzawí-minanei]], dzaui).- Amazonas (Brazil).
::Mapache ([[Mapátse-dákenei]]).- Amazonas (Brazil).
::[[Wádzoli-dákenei]] (Uadzoli).- Amazonas (Brazil).

== Jezik ==
Jeuik baniwa i njegovi dijalekti , te jezici vrlo srodnih Indijanaca [[Curripaco]], [[Quirruba]], [[Avani]], etc. članovi su jezične porodice [[Arawakan]]. Ova grupa jezika i dijalekata raširena je sjeverno od rijeke Amazone u brazilskoj državi Amazonas.

== Populacija ==
Na području Brazila žive na rezervatima Terra Indígena [[Alto Rio Negro]] (općine [[Japura]] i [[São Gabriel da Cachoeira]]), [[Balaio]] (općina São Gabriel da Cachoeira), Médio Rio Negro I (općine São Gabriel da Cachoeira, Japura i Santa Izabel) i Médio Rio Negro II (općine São Gabriel da Cachoeira, Japura i [[Santa Izabel]]). 3.174 u Amazonasu <ref>[http://www.cimi.org.br/?system=news&action=read&id=1053&eid=324 Cimi]</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanske poveznice ==
*[http://listserv.linguistlist.org/cgi-bin/wa?A2=ind0509d&L=etnolinguistica&P=656 Baniva]
*[http://etd.library.arizona.edu/etd/GetFileServlet?file=file:///data1/pdf/etd/azu_etd_1600_1_m.pdf&type=application/pdf Tania Granadillo]
*[http://www.probertencyclopaedia.com/cgi-bin/res.pl?keyword=Baniwa&offset=0 Research Results For 'Baniwa']
*[http://www.viverde.com.br/baniwa_i.html Baniwa indians handcraft]
*[http://images.google.hr/images?svnum=10&hl=hr&lr=&q=baniwa&btnG=Tra%C5%BEi Foto galerija]

[[Kategorija:Arawakan]]
[[Kategorija:Brazilski Indijanci]]
[[Kategorija:Indijanci, Venezuela]]
[[Kategorija:Kolumbijski Indijanci]]
[[Kategorija:indijanska plemena]]

Baníwa do Içana - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica