Bakovići (Fojnica, BiH) - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 01:09, 6. srpanj 2023.

2023-07-06T01:09:16Z

←Starija inačica		Inačica od 6. srpanj 2023. u 01:09
Redak 101:		Redak 101:
	Od starog eksploatacijskog područja ostali su simboli i mjesna prodaja. Pristupni ulazi u jame su zarasli, a [[rudnik]] je zapušten. Ostali su očuvani infrastrukturni objekti, poput kopova, tunela, jama. Iz jedne od jama teče potočić sa žutim talogom i ulijeva se u obližnju rječicu [[Gvožđanka\|Gvožđanku]]. Na suprotnoj obali Gvožđanke je brdo jalovine koju su ostavili engleski koncesionari. Nalazi se odmah iza kuća gdje žive mještani. Već osamdeset godina na tom brdu skoro ništa nije izniklo.<ref name="stav"/>		Od starog eksploatacijskog područja ostali su simboli i mjesna prodaja. Pristupni ulazi u jame su zarasli, a [[rudnik]] je zapušten. Ostali su očuvani infrastrukturni objekti, poput kopova, tunela, jama. Iz jedne od jama teče potočić sa žutim talogom i ulijeva se u obližnju rječicu [[Gvožđanka\|Gvožđanku]]. Na suprotnoj obali Gvožđanke je brdo jalovine koju su ostavili engleski koncesionari. Nalazi se odmah iza kuća gdje žive mještani. Već osamdeset godina na tom brdu skoro ništa nije izniklo.<ref name="stav"/>

	U Bakovićima od 29. veljače 1972. djeluje ustanova za ~~socijalno~~ i ~~zdravstveno zbrinjavanje~~ i produženo liječenje i rehabilitaciju mentalno invalidnih osoba, [[Zavod Bakovići]].<ref>[https://www.npbp.hr/758-48-obljetnica-zavoda-bakovici-bih ''48. obljetnica Zavoda Bakovići (BiH)'']. Neuropsihijatrijska bolnica dr. Ivan Barbot Popovača. 3. ožujka 2020. Pristupljeno 6. srpnja 2023.</ref>		U Bakovićima od 29. veljače 1972. djeluje ustanova za socijalnu i zdravstvenu skrb i produženo liječenje i rehabilitaciju mentalno invalidnih osoba, [[Zavod Bakovići]].<ref>[https://www.npbp.hr/758-48-obljetnica-zavoda-bakovici-bih ''48. obljetnica Zavoda Bakovići (BiH)'']. Neuropsihijatrijska bolnica dr. Ivan Barbot Popovača. 3. ožujka 2020. Pristupljeno 6. srpnja 2023.</ref>

	== Kultura ==		== Kultura ==
			U Bakovićima je sjedište [[Kulturno-prosvjetno društvo Matija Gubec, Bakovići\|kulturno-prosvjetnog društva]] koje nosi ime Matije Gubca.

	== Izvori==		== Izvori==

Suradnik10: /* Gospodarstvo */

2023-07-06T00:58:24Z

Gospodarstvo

←Starija inačica		Inačica od 6. srpanj 2023. u 00:58
Redak 100:		Redak 100:

	Od starog eksploatacijskog područja ostali su simboli i mjesna prodaja. Pristupni ulazi u jame su zarasli, a [[rudnik]] je zapušten. Ostali su očuvani infrastrukturni objekti, poput kopova, tunela, jama. Iz jedne od jama teče potočić sa žutim talogom i ulijeva se u obližnju rječicu [[Gvožđanka\|Gvožđanku]]. Na suprotnoj obali Gvožđanke je brdo jalovine koju su ostavili engleski koncesionari. Nalazi se odmah iza kuća gdje žive mještani. Već osamdeset godina na tom brdu skoro ništa nije izniklo.<ref name="stav"/>		Od starog eksploatacijskog područja ostali su simboli i mjesna prodaja. Pristupni ulazi u jame su zarasli, a [[rudnik]] je zapušten. Ostali su očuvani infrastrukturni objekti, poput kopova, tunela, jama. Iz jedne od jama teče potočić sa žutim talogom i ulijeva se u obližnju rječicu [[Gvožđanka\|Gvožđanku]]. Na suprotnoj obali Gvožđanke je brdo jalovine koju su ostavili engleski koncesionari. Nalazi se odmah iza kuća gdje žive mještani. Već osamdeset godina na tom brdu skoro ništa nije izniklo.<ref name="stav"/>

			U Bakovićima od 29. veljače 1972. djeluje ustanova za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje i produženo liječenje i rehabilitaciju mentalno invalidnih osoba, [[Zavod Bakovići]].<ref>[https://www.npbp.hr/758-48-obljetnica-zavoda-bakovici-bih ''48. obljetnica Zavoda Bakovići (BiH)'']. Neuropsihijatrijska bolnica dr. Ivan Barbot Popovača. 3. ožujka 2020. Pristupljeno 6. srpnja 2023.</ref>

			== Kultura ==

	== Izvori==		== Izvori==

WikiSysop: bnz

2022-05-13T04:13:39Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. svibanj 2022. u 04:13
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bakovići (Fojnica, BiH)'''-->~~{{Infookvir naselje u BiH		{{Infookvir naselje u BiH
	\|ime = Bakovići		\|ime = Bakovići
	\|slika =		\|slika =

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-05T08:16:14Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 5. studeni 2021. u 08:16
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Bakovići (Fojnica, BiH)'''-->{{~~Naselje~~ u BiH		<!--'''Bakovići (Fojnica, BiH)'''-->{{Infookvir naselje u BiH
	\|ime = Bakovići		\|ime = Bakovići
	\|slika =		\|slika =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-24T04:55:08Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u BiH
|ime = Bakovići
|slika =
|slika_širina =
|slika_opis =
|entitet = fbih
|regija =
|županija = [[županija Središnja Bosna]]
|općina = [[Fojnica]]
|nadvisina =
|lat = 43.93
|long = 17.93
|position = left
|brojstan2013 = 749
|domaćinstva2013 =
|pošta =
|pozbroj =
}}

'''Bakovići''' su naseljeno mjesto u općini [[Fojnica]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 19. svibnja 2020.</ref>

== Stanovništvo ==

=== Popisi 1971. - 1991. ===

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Bakovići'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref>
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]'''
|-
|'''Hrvati'''
|427 (43,17%)
|565 (63,48%)
|392 (90,11%)
|-
|'''Bošnjaci'''
|10 (1,01%)
|162 (18,20%)
|8 (1,83%)
|-
|'''Srbi'''
|2 (0,20%)
|139 (15,61%)
|26 (5,97%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|10 (1,01%)
|23 (2,58%)
|0
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|540 (54,60%)
|1 (0,11%)
|9 (2,06%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''989'''
|'''890'''
|'''435'''
|}

=== Popis 2013. ===

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Bakovići'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/>
|-
|'''Hrvati'''
|475 (63,42%)
|-
|'''Bošnjaci'''
|3 (0,40%)
|-
|'''Srbi'''
|3 (0,40%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|268 (35,78%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''749'''
|}

== Gospodarstvo ==

Zlato se u ovom kraju vadilo u davnini, ispiranjem riječnoga pijeska ili kopanjem.<ref>[http://www.hps.hr/hp-arhiva/194008.pdf Hrvatski planinar] Ivan Rengjeo: ''Južne hrvatske planine'', god. XXXVI., br. 8-9, kolovoz-rujan 1940., str. 236</ref>

Kao naselje Bakovići su nastali koncem 19. stoljeća u vrijeme otvaranja rudnika zlata.<ref>[http://www.fojnica-samostan.com/fojnicka_skrinja/Fojnicka_skrinja_broj_27.pdf Fojnička škrinja] Tomislav Bošnjak: ''Bistrica'', broj 27, ožujak-travanj 2014., str. 13</ref>

U Bakovićima je bilo jedno od najpoznatijih nalazišta [[zlato|zlata]] i [[srebro|srebra]] u jugoistočnoj Europi. Suvremeni [[Rudnik Bakovići|rudnik]] osnovan je [[1885.]] godine. Prvi s [[koncesija|koncesijom]] za ovaj rudnik bili su braća Došen. Osmanski kroničar [[Dursun-beg]] je došao s turskom vojskom. Zabilježio je da je analizom [[pirit|piritne]] rude ustanovljeno da je u toni rude 8 do 15 grama zlata. 1930-ih su koncesiju imali Englezi. Sagradili su mnogo objekata, poput [[hidrocentrala|hidrocentrale]], uveli su [[telefon]]. Posao je dobilo sedamsto ljudi. Posao je rađen ručno, kopalo se, koristila su se kolica, a zlato i srebro bili su ispirani. U roku od pet godina iz rudnika je izvađeno više od dvije tone čistog zlata i sedam i pol tona srebra. Izvađeno zlato i srebro Englezi su odvozili u Englesku. Pred drugi svjetski rat Englezi napuštaju rudnik. <ref name="stav">{{boš oznaka}} [http://stav.ba/fojnicu-trese-zlatna-groznica/ Stav 79] Enisa Kezo: ''Fojnicu trese zlatna groznica '', 13. rujna 2016. (pristupljeno 3. prosinca 2016.)</ref><ref name="dinarsko gorje">[http://www.dinarskogorje.com/uploads/4/1/3/3/41338573/570420119_orig.jpg Dinarsko gorje] Turistički zemljovid Fojnice i okolice </ref>

Nekada se dnevno vadilo i do 7 kg zlata. Prije rata je u rudniku radilo po 700 ljudi, a tu su bile velike barake, zgrade, kuće, cesta i telefon. Pred 1990-te je uništen. Tu su radili, dolazili i naseljavali se ljudi raznih struka sa raznih mjesta. 2010-ih se razmatra ponovo aktiviranje rudnika, jer stručne analize daju zaključke da ovdje postoje nalazišta sa oko pet tona rude iz koje se dobiva zlato i srebro. <ref>(srp.) [http://www.slobodnaevropa.org/a/rudnik-zlata-u-fojnici-ce-ponovo-proraditi/24632662.html Radio Slobodna Evropa] Ivan Katavić: ''Rudnik zlata kod Fojnice će ponovo proraditi'', 3. srpnja 2016. (pristupljeno 7. studenoga 2016.)</ref>

Od starog eksploatacijskog područja ostali su simboli i mjesna prodaja. Pristupni ulazi u jame su zarasli, a [[rudnik]] je zapušten. Ostali su očuvani infrastrukturni objekti, poput kopova, tunela, jama. Iz jedne od jama teče potočić sa žutim talogom i ulijeva se u obližnju rječicu [[Gvožđanka|Gvožđanku]]. Na suprotnoj obali Gvožđanke je brdo jalovine koju su ostavili engleski koncesionari. Nalazi se odmah iza kuća gdje žive mještani. Već osamdeset godina na tom brdu skoro ništa nije izniklo.<ref name="stav"/>

== Izvori==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.zavod-bakovici.ba/ Zavod Bakovići]

{{Fojnica}}

[[Kategorija:Naselja u županiji Središnja Bosna]]
[[Kategorija:Fojnica]]