WikiSysop: bnz

2022-05-13T03:38:14Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. svibanj 2022. u 03:38
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bajo Stanišić'''-->~~'''Bajo Stanišić''' ([[Vinići]] kod [[Danilovgrad]]a, [[1890.]] – [[Ostrog]], [[21. listopada]] [[1943.]]), [[Jugoslovenska vojska u otadžbini\|četnički]] pukovnik i suradnik okupatora u borbi protiv crnogorskih partizana u [[Drugi svjetski rat\|Drugom svjetskom ratu]].		'''Bajo Stanišić''' ([[Vinići]] kod [[Danilovgrad]]a, [[1890.]] – [[Ostrog]], [[21. listopada]] [[1943.]]), [[Jugoslovenska vojska u otadžbini\|četnički]] pukovnik i suradnik okupatora u borbi protiv crnogorskih partizana u [[Drugi svjetski rat\|Drugom svjetskom ratu]].

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-08T08:01:20Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Bajo Stanišić''' ([[Vinići]] kod [[Danilovgrad]]a, [[1890.]] – [[Ostrog]], [[21. listopada]] [[1943.]]), [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|četnički]] pukovnik i suradnik okupatora u borbi protiv crnogorskih partizana u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]].

== Životopis ==
Rođen je u Vinićima kod Danilovgrada 1890. godine. Osnovnu školu završio je u [[Bare Šumanovića|Barama Šumanovića]], a dočasničku školu na [[Cetinje|Cetinju]] [[1907.]] U [[Prvi balkanski rat|Prvom]] i [[Drugi balkanski rat|Drugom balkanskom ratu]] bio je zapovjednik Vinićke čete. Ranjen je na [[Skadar|Skadru]] [[29. listopada]] [[1912.]] godine. U [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] je časnik [[Crnogorska narodna vojska 1879.-1912.|Crnogorske vojske]], pa je [[1916.]] godine interniran u njemački logor „Boldogason“ u kojem je proveo vrijeme do pada [[Austro-Ugarska|Habsburške Monarhije]] [[1918.]] Primljen je u [[Kraljevska jugoslavenska vojska|jugoslavensku kraljevsku vojsku]], pa je službovao u [[Beograd]]u, [[Maribor]]u, [[Bileća|Bileći]] i [[Trebinje|Trebinju]]. U Bileći je vršio dužnost zapovjednika Podčasničke akademije. Čin pukovnika dobio je [[1940.]] godine.

U doba [[Travanjski rat|Travanjskog rata]] bio je zapovjednik 38. puka koji je jedini napredovao kod Skadra protiv Talijana. Po kapitulaciji se povezao s crnogorskim časnicima, među kojima su bili [[Pavle Đurišić]] i [[Đorđije Lašić]]. Počeo je pripreme za dizanje ustanka. Tijekom [[Ustanak u Crnoj Gori 1941.|ustanka]] [[1941.]] bio je član privremenog zapovjedništva narodnooslobodilačkih skupina [[Crna Gora|Crne Gore]], a krajem jeseni se nalazio u stožeru Vražegrmsko-Pavkovićko-Petrušinskog Narodnooslobodilačkog pokreta. Ubrzo je napustio vrhovni stožer ustaničke vojske i formirao četničku formaciju koje je bio zapovjednik.

S Talijanima je načinio sporazum [[11. veljače]] [[1942.]] godine u selu Rsojevići kod Danilovgrada i otvoreno se izjašnjavao protiv pokreta otpora. Bio je u svim borbama koje su se protiv partizana vodile na prostoru Crne Gore tijekom cijele 1942. godine.

Objekt Bralenovice nadomak Danilovgrada, koji je služio kao dječje sirotište, od proljeća 1942. talijanski fašisti i četnici Baja Stanišića su koristili za logor u kojem su zatvarali borce antifašističkog otpora i građansko stanovništvo Danilovgradskog sreza.<ref name="Filipović">[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_2_svj_ratu/mrtvi_ne_zbore3.htm Branko N. Filipović: MRTVI NE ZBORE]</ref> Najmasovnija hitanja vršena su u travnju i svibnju 1942. Tada je samo u logoru Bralenovica zatvoreno 489 osoba, od »staraca do jednogodišnjeg djeteta«. Jakov N. Jovović izvještava Baja Stanišića o stanju u logoru Bralenovica, pismom br. 8, od 30. svibnja 1942.

{{citat|"U zatvoru se nalazi 489 lica najraznovrsnijih godišta. Taj konglomerat ovolikog ljudstva u kojem ima veliki broj sitne, pa i najsitnije djece, pa staraca i starica, odaje tako bijednu sliku da ne može služiti nikako na čast našem Nacionalnom pokretu."}}

U kolovozu 1942. broj zatvorenika se popeo na 610, da bi u pojedinim kritičnim razdobljima dosezao brojku od 700-1 000 zatvorenika, koliko je i iznosio najveći mogući kapacitet. Procjenjuje se da je Stanišić od travnja 1942. do rujna 1943., putem prijekih vojnih sudova i na drugi način, strijeljao i ubio 426 danilovgradskih antifašista.<ref name="Filipović"/>

Početkom [[1943.]] Bajo Stanišić se nalazio u [[Hercegovina|Hercegovini]], organizirajući svoje odrede radi uništenja partizanskog pokreta. On je za [[bitka na Neretvi|borbu na Neretvi]], u [[operacija Weiss|četvrtoj neprijateljskoj ofanzivi]], ukupno unovačio 2 400 četnika iz Crne Gore.<ref name="Filipović"/> Talijani su u veljači 1943. Bajove četnike prevezli vlakom iz [[Nikšić]]a za [[Mostar]].

Bajovi četnici su od okupatora dobivali novčane nagrade za hvatanje i ubijanje partizana u Crnoj Gori. [[13. svibnja]] 1943. godine pukovnik Bajo Stanišić piše iz Danilovgrada zapovjedniku IV. četničkog bataljona kapetanu Špiri Stojanoviću.

{{citat|„Za ubijenog odmetnutog komunista Jagoša Kondića primljena je na kasi divizije „Ferara" uplata u iznosu od 30 000 lira. Kako je ubojstvo imenovanog na dan 14. siječnja 1943. godine izvršilo ljudstvo IV. četničkog bataljona s pridodatim žandarmima i nekim seljacima, to mi hitno dostaviti popis lica koja su sudjelovala u njegovom hitanju i ubojstvu uzimajući u obzir i žandarme i ostale sudionike, kako bi im se primljena nagrada podijelila.
- Zapovjednik pukovnik Bajo Stanišić."<ref name="Saslušanje">[http://www.znaci.net/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]</ref>}}

Nakon [[Kapitulacija Italije|propasti fašističke Italije]] 1943. Bajo Stanišić se ponudio Nijemcima kao saveznik u borbi protiv NOVJ, o čemu piše predsjedniku općine Nikšić.

{{citat|»Dragi Jevreme, ja sam ustao u borbi protiv komunista u veljači prošle godine. Glavni mi je bio zadatak i dalje voditi borbu protiv njih i danas, poslije svih ovih događaja, stojim na istom stanovištu, te sam u vezi ovog mog gledišta, izdao nalog svim mojim postrojbama nikako ne napadati na njemačke vojnike, koji se kreću po ovom teritoriju. Ako nađete za potrebno molio bih vas otići kod zapovjednika njemačkih postrojbi u Nikšić ili okolinu i priopćiti mu ovu moju odluku i objasnite moj stav, kao i to zamolite ih ne smetati nas u ovom započetom poslu. Prijateljski vas pozdravlja, pukovnik Bajo Stanišić«<ref name="Filipović"/>}}

U jesen 1943. s generalom [[Blažo Đukanović|Blažom Đukanovićem]] preselio je svoj štab u samostan [[Manastir Ostrog|Ostrog]]. Vrhovni partizanski stožer dao je zadatak [[Peta proleterska crnogorska udarna brigada|Petoj proleterskoj crnogorskoj brigadi]] opsjedati i likvidirati Stanišićev i Đukanovićev stožer na Ostrogu. Napad je počeo 14. listopada 1943. Blažo Đukanović i Bajo Stanišić pružali su žilav otpor iz samog samostana. Nijemci su od 14. do 16. listopada hitno intervenirali jačim dijelovima 750. puka, koje su prebacili iz Primorja, s ciljem deblokirati četnički stožer u Ostrogu i odbaciti 5. brigadu. Međutim, 5. brigada je prinudila njemačke snage 16 listopada, i pored jake podrške topništva i zrakoplovstva, obustaviti napad. Videći da se nalazi u bezizlaznoj situaciji, dio četničkog stožera se predao.<ref>http://www.znaci.net/00001/151_5.pdf</ref> Nakon 4 dana opsade, 18. listopada prvi se predao general Đukanović s nešto vojnika, a zatim je osuđen na smrt i strijeljan. Pukovnik Stanišić povukao se u gornji ostroški samostan, očekujući pomoć iz Nikšića. Stanišić je ostao pružati otpor. Poginuo je pucajući s prozora ostroškog samostana.

[[Sava Vukadinović]], delegat vrhovnog četničkog zapovjedništva u Crnoj Gori, povodom pogibije Baja Stanišića i Blaža Đukanovića javio je [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] da će od Nijemaca tražiti odmazdu nad komunistima.

„Za ubojstvo Baje i Blaža tražio sam od naših ljudi u Podgorici intervenirati preko Nijemaca kako bi se strijeljalo preko 300 komunista".<ref name="Saslušanje">[http://www.znaci.net/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]</ref>

[[Srpska pravoslavna crkva]], na čelu s [[Amfilohije Radović|Amfilohije]]m, izgradila je pod Ostrogom Baju Stanišiću spomen-crkvu. Na ime Baja Stanišića nailazi se u mnogim četničkim pjesmama i spjevovima, primjerice u pjesmi ''Ide vojska od Nikšića''.

== Izvori ==

{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Stanišić, Bajo}}
[[Kategorija:Crnogorski vojni zapovjednici u Prvom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Časnici Vojske Kraljevine Jugoslavije]]
[[Kategorija:Četnički vojni zapovjednici u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Srbi u Crnoj Gori]]

Bajo Stanišić - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica