WikiSysop: bnz

2022-05-13T01:24:29Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. svibanj 2022. u 01:24
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Badenska kultura'''-->~~[[Slika:Corded Ware culture.png\|thumb\|270px\|Procijenjena rasprostranjenost kultura u drugoj polovici 4. tisućljeća pr. Kr.]]		[[Slika:Corded Ware culture.png\|thumb\|270px\|Procijenjena rasprostranjenost kultura u drugoj polovici 4. tisućljeća pr. Kr.]]
	'''Badenska kultura''' je [[eneolitik\|eneolitička]] kultura koja je od 3600. do 2800. godine pr. Kr. bila rasprostranjena u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Njeni materijalni ostaci najčešći su u [[Moravska\|Moravskoj]], [[Mađarska\|Mađarskoj]], [[Slovačka\|Slovačkoj]] i istočnoj [[Austrija\|Austriji]], a importi badenske keramike datirani [[Dendrokronologija\|dendrokonološkom]] metodom pronađeni su u [[Njemačka\|Njemačkoj]] i [[Švicarska\|Švicarskoj]].		'''Badenska kultura''' je [[eneolitik\|eneolitička]] kultura koja je od 3600. do 2800. godine pr. Kr. bila rasprostranjena u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Njeni materijalni ostaci najčešći su u [[Moravska\|Moravskoj]], [[Mađarska\|Mađarskoj]], [[Slovačka\|Slovačkoj]] i istočnoj [[Austrija\|Austriji]], a importi badenske keramike datirani [[Dendrokronologija\|dendrokonološkom]] metodom pronađeni su u [[Njemačka\|Njemačkoj]] i [[Švicarska\|Švicarskoj]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-14T04:17:52Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Slika:Corded Ware culture.png|thumb|270px|Procijenjena rasprostranjenost kultura u drugoj polovici 4. tisućljeća pr. Kr.]]
'''Badenska kultura''' je [[eneolitik|eneolitička]] kultura koja je od 3600. do 2800. godine pr. Kr. bila rasprostranjena u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Njeni materijalni ostaci najčešći su u [[Moravska|Moravskoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Slovačka|Slovačkoj]] i istočnoj [[Austrija|Austriji]], a importi badenske keramike datirani [[Dendrokronologija|dendrokonološkom]] metodom pronađeni su u [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Švicarska|Švicarskoj]].

==Povijest istraživanja==
Badensku kulturu nazvao je prema mjestu [[Baden]] kod [[Beč]]a austrijski prapovijesničar [[Oswald Menghin]]. Prvu monografiju napisao je [[1956.]] godine J. Banner.

Badenska kultura interpretirana je kao dijelom mnogo većeg arheološkog kompleksa koji uključuje kulture na ušću [[Dunav]]a [[Ezero|Ezero kultura]]-[[Černavoda III]]) i [[Troad]]e. 1963. godine je [[Nándor Kalicz]] na temelju antropomorfnih badenskih žara pronađenih u Mađarskoj, no tu interpretaciju pobija radiokarbonsko datiranje koju je kasnije i sam autor odbacio.

==Kronologija==
Badenska kultura razvija se u zapadnokarpatskoj dolini iz kasne lenđelske kulture. Postoji nekoliko teorija o njenom porijeklu: Němejcová-Pavuková podržava poligenetsko porijeklo, uključujući i jugoistočne elemente prenijete iz bugarske ezero-kulture ranog brončanog doba (Ezero, slojevi XIII-VII) i kulturu ČernavodaIII/Cotofeni. Prema Ecsedy, badenska kultura otprilike je istovremena s ranoheladskim periodom (EH II) u Tesaliji, prema Parzinger sa slojem IV nalazišta Sitagroi. Baden je otprilike istovremen s kasnom kulturom polja sa žarama i ranom kulturom vrpčaste keramike. Poznate su sljedeće faze ove kulture: Balaton-Lasinja ([[lasinjska kultura]]), Baden-Boleráz, postboleráz (rani, Fonyod/Tekovský Hrádok, i kasni, Červený Hrádok/Szeghalom-Dioér prema Veri Němejcovoj-Pavukovoj), te klasični Baden.

<table border=1 cellpadding=2 cellspacing=0>
<tr style="background:#ffefef">
<th>Faza
<th>Podgrupe
<th>Vrijeme
<th>lokaliteti
<tr><td>Balaton-Lasinja<td>-<td>3700. pr. Kr. cal<td>-
<tr><td>Boleráz<td>-<td>3500. pr. Kr.<td>Pilismarot
<tr><td>Ia<td>Štúrovo<td>-<td>Letkès
<tr><td>Ib<td>Nitriansky Hrádok<td>-<td>Lánycsok, Vysoki breh
<tr><td>Ic<td>Zlkovce<td>-<td>Balatonboglár
<tr><td>Postboleraz<td><td>-<td>
<tr><td>rana<td>Fonyod/Tekovský Hrádok<td>-<td>-
<tr><td>kasna<td> Červený Hrádok/Szeghalom-Dioér<td>-<td>-
<tr><td>Klasični Baden<td><td>3400. pr. Kr.<td>-
<tr><td>II, III<td>starija<td>-<td>Nevidzany, Viss
<tr><td>IV<td>mlađa<td>-<td>Uny, Chlaba, Ózd
</table>

==Badenska kultura na području Hrvatske==
U Hrvatskoj badenska kultura naglo zauzima područja pod utjecajem [[neolitik|neolitičkih]] kultura (sopotske i vinčanske), i to naglim dolaskom naroda s istoka. To uključuje područje srednje i istočne Slavonije i Srijema, i to najviše lokalitete koje su prije njih zauzimala naselja [[Sopotska kultura|sopotske]] i [[Vinčanska kultura|vinčanske kulture]] - uglavnom riječne terase i brežuljkaste sklopove u blizini rijeka. Gospodarstvo badenske kulture u našim krajevima uglavnom je, unatoč bitno većoj važnosti stočarstva, poljoprivredno, a [[metalurgija]] nema toliki značaj kao u područjima u blizini rudonosnih planina između Slovačke, [[Karpati|Karpata]] i [[Rumunjska|Rumunjske]].

Poseban nalaz predstavljaju apsidalne kuće čiji su temelji iskopani na lokalitetima kod [[Sarvaš]]a i u mlađem badenskom horizontu Vučedola, što bi govorilo u prilog jugoistočnom podrijetlu badenske kulture, no neki znanstvenici danas osporavaju pripadnost tih nalaza badenskoj kulturi.

Kasnija badenska kultura u Hrvatskoj zauzima samo manja područja u istočnoj Slavoniji i Baranji što predstavlja samo rubno područje ove kulture, te je prema tomu na ovim prostorima ona bila pod jakim, ponegdje prevladavajućim utjecajem preživjelih kasnoneolitičkih tradicija, te tako njihovom sintezom dolazi do stvaranja karakteristične kulture rasprostranjene nešto manje od badenske, a to je [[kostolačka kultura]] koja je izvršila bitan utjecaj na kasniju [[Vučedolska kultura|vučedolsku kulturu]].

==Naselja==
Naselja su u pravilu na uzvisinama i neutvrđena.

==Pokapanje==
Poznati su i paljevinski i kosturni ukopi. U Slovačkoj i Mađarskoj, spaljeni ostaci obično su stavljani u antropomorfne žare (Slána, Ózd-Center). U mjestu Nitriansky Hrádok pronađena je i skupna grobnica. Također je pokapana i stoka. Do sada je jedino poznato groblje rane faze Boleráz u mjestu Pilismárot u Mađarskoj koji je sadržavao nekoliko primjeraka keramike ukrašene brazdastim urezivanjem

==Gospodarstvo==
Gospodarstvo je bilo mješovito. Razvijena [[poljoprivreda]] bila je prisutna, kao i [[stočarstvo]] (svinje, koze). Badenska kultura jedna je od najranijih u srednjoj Europi koje poznaju kola s kotačima. Sama kola još nisu pronađena, ali postoje ukopi parova goveda za koje se smatra da su vukle kola. Također je poznato mnogo keramičkih modela kola na četiri kotača.

==Interpretacija==
U [[Kurganska hipoteza|kurganskoj hipotezi]] [[Marija Gimbutas|Marije Gimbutas]], badenska kultura se smatra indoeuropeiziranom. Za zastupnike starije teorije prema kojoj je pradomovina [[Indoeuropljani|Indoeuropljana]] u srednjoj Europi, badenska kultura također je indoeuropeizirana.

Etnički i lingvistički identitet naroda skupljenih u ovoj kulturi nemoguće je odrediti. Iako postoji iskušenje svrstavanja u italsku ili keltsku skupinu, barem u mađarskoj ravnici, to je samo [[nagađanje]] bez arheoloških dokaza.

==Izvori==
*J. Banner, Die Peceler Kultur. Arch. Hungarica 35, 1956.
*Vera Němejcová-Pavuková 1984. K problematike trvania a konca boleazkej skupiny na Slovensku. Slovenska Arch. 34, 1986, 133-176.
*[[J. P. Mallory]], "Baden Culture", ''Encyclopedia of Indo-European Culture'', Fitzroy Dearborn, 1997.
*Dimitrijević, Težak-Gregl, Majnarić-Pandžić, poglavlje "Badenska kultura" (u knjizi "Prapovijest"), Zagreb 1998.

{{Eneolitik u Europi}}

[[Kategorija: Bakreno doba]]
[[Kategorija: Arheološke kulture]]

[[hu:Kőrézkor#Badeni kultúra]]

Badenska kultura - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica