Babilon - Povijest promjena

Suradnik10: /* Opis */

2026-02-02T12:45:00Z

Opis

←Starija inačica		Inačica od 2. veljača 2026. u 12:45
Redak 47:		Redak 47:
	Danas je ovo veliko područje nepregledna gomila svjetlosmeđih krhotina, pijeska i opeka, čiju sumornu jednoličnost remete palme datulja i iskopine. Jedini čovjek koji živi unutar drevnog grada čuvar je ruševina i malog muzeja pod upravom Iračkog odjela za starine<ref name=SDB/>. Njegova je kuća uz sam muzej, uz ruševine četvrti palača. Ruševine danas zorno potvrđuju istinitost proročanstva o Babilonu koje je prije 2.700 godina napisao [[prorok]] [[Izaija]]:		Danas je ovo veliko područje nepregledna gomila svjetlosmeđih krhotina, pijeska i opeka, čiju sumornu jednoličnost remete palme datulja i iskopine. Jedini čovjek koji živi unutar drevnog grada čuvar je ruševina i malog muzeja pod upravom Iračkog odjela za starine<ref name=SDB/>. Njegova je kuća uz sam muzej, uz ruševine četvrti palača. Ruševine danas zorno potvrđuju istinitost proročanstva o Babilonu koje je prije 2.700 godina napisao [[prorok]] [[Izaija]]:
	{{citat\|Nikad se više neće naseliti, od koljena do koljena ostat će nenapučen. Arapin ondje neće dizati šatora, nit će pastiri ondje počivati. Počivat će ondje zvijeri pustinjske... \|[[Izaija (knjiga)\|Izaija 13.,20. — 21.]]}}		{{citat\|Nikad se više neće naseliti, od koljena do koljena ostat će nenapučen. Arapin ondje neće dizati šatora, nit će pastiri ondje počivati. Počivat će ondje zvijeri pustinjske... \|[[Izaija (knjiga)\|Izaija 13.,20. — 21.]]}}

			== Kultura ==
			Mjerenje vremena [[babilonski sati\|babilonskim satima]].

	==Izvori==		==Izvori==

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T01:35:40Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 01:35
Redak 1:		Redak 1:
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Babilon		\|ime mjesta = Babilon
	\|slika = Ancient City of Babylon.jpg		\|slika = Ancient City of Babylon.jpg

Suradnik10: Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

2025-04-08T02:55:43Z

Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 02:55
Redak 46:		Redak 46:

	Danas je ovo veliko područje nepregledna gomila svjetlosmeđih krhotina, pijeska i opeka, čiju sumornu jednoličnost remete palme datulja i iskopine. Jedini čovjek koji živi unutar drevnog grada čuvar je ruševina i malog muzeja pod upravom Iračkog odjela za starine<ref name=SDB/>. Njegova je kuća uz sam muzej, uz ruševine četvrti palača. Ruševine danas zorno potvrđuju istinitost proročanstva o Babilonu koje je prije 2.700 godina napisao [[prorok]] [[Izaija]]:		Danas je ovo veliko područje nepregledna gomila svjetlosmeđih krhotina, pijeska i opeka, čiju sumornu jednoličnost remete palme datulja i iskopine. Jedini čovjek koji živi unutar drevnog grada čuvar je ruševina i malog muzeja pod upravom Iračkog odjela za starine<ref name=SDB/>. Njegova je kuća uz sam muzej, uz ruševine četvrti palača. Ruševine danas zorno potvrđuju istinitost proročanstva o Babilonu koje je prije 2.700 godina napisao [[prorok]] [[Izaija]]:
	{{citat\|Nikad se više neće naseliti, od koljena do koljena ostat će nenapučen. Arapin ondje neće dizati šatora, nit će pastiri ondje počivati. Počivat će ondje zvijeri pustinjske... \|[[Izaija (knjiga)\|Izaija 13.,20.-21.]]}}		{{citat\|Nikad se više neće naseliti, od koljena do koljena ostat će nenapučen. Arapin ondje neće dizati šatora, nit će pastiri ondje počivati. Počivat će ondje zvijeri pustinjske... \|[[Izaija (knjiga)\|Izaija 13.,20. — 21.]]}}

	==Izvori==		==Izvori==

WikiSysop: bnz

2022-04-08T17:15:48Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2022. u 17:15
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Babilon'''-->~~{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO-svjetska baština
	\|ime mjesta = Babilon		\|ime mjesta = Babilon
	\|slika = Ancient City of Babylon.jpg		\|slika = Ancient City of Babylon.jpg

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T03:37:27Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 03:37
Redak 17:		Redak 17:
	}}		}}
	'''Babilon''' je antički grad u [[Mezopotamija\|Mezopotamiji]], blizu suvremenog grada [[Al Hillah]] u [[Irak]]u. Babilon je bio glavni grad [[Babilonija\|Babilonskog Carstva]]. Ime mu potječe od [[hebrejski jezik\|hebrejske]] riječi ''Bābel'' ([[grčki]] ''Babylon'') prema [[akadski jezik\|akadskoj]] riječi ''Babilu'', što znači „Božja vrata”, a koja je bila prijevod [[sumerski jezik\|sumerskog]] imena za grad, '''Kadingirra'''.		'''Babilon''' je antički grad u [[Mezopotamija\|Mezopotamiji]], blizu suvremenog grada [[Al Hillah]] u [[Irak]]u. Babilon je bio glavni grad [[Babilonija\|Babilonskog Carstva]]. Ime mu potječe od [[hebrejski jezik\|hebrejske]] riječi ''Bābel'' ([[grčki]] ''Babylon'') prema [[akadski jezik\|akadskoj]] riječi ''Babilu'', što znači „Božja vrata”, a koja je bila prijevod [[sumerski jezik\|sumerskog]] imena za grad, '''Kadingirra'''.
	Babilon je upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] 2019. godine jer su „njegovi ostaci, vanjske i unutarnje gradske zidine, vrata, palače i hramovi, jedinstveno svjedočanstvo jedne od najutjecajnijih carstava drevnog svijeta. Sjedište uzastopnih carstava, pod vladarima poput [[Hamurabi]]ja i [[Nabukodonozor II.\|Nabukodonozora II.]], Babilon predstavlja izraz kreativnosti [[Novobabilonsko Carstvo\|Novobabilonskog Carstva]] na svom vrhuncu. Povezanost grada s jednim od [[sedam svjetskih čuda]] antike ([[Viseći vrtovi Semiramide]]), također je inspirirala umjetničku, popularnu i vjersku kulturu na globalnoj razini.”<ref>{{~~cite web~~ \|url=http://whc.unesco.org/en/list/278 \|title=Babylon \|publisher=[[UNESCO]] \|accessdate=6. srpnja 2019.}}</ref>.		Babilon je upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] 2019. godine jer su „njegovi ostaci, vanjske i unutarnje gradske zidine, vrata, palače i hramovi, jedinstveno svjedočanstvo jedne od najutjecajnijih carstava drevnog svijeta. Sjedište uzastopnih carstava, pod vladarima poput [[Hamurabi]]ja i [[Nabukodonozor II.\|Nabukodonozora II.]], Babilon predstavlja izraz kreativnosti [[Novobabilonsko Carstvo\|Novobabilonskog Carstva]] na svom vrhuncu. Povezanost grada s jednim od [[sedam svjetskih čuda]] antike ([[Viseći vrtovi Semiramide]]), također je inspirirala umjetničku, popularnu i vjersku kulturu na globalnoj razini.”<ref>{{Citiranje weba \|url=http://whc.unesco.org/en/list/278 \|title=Babylon \|publisher=[[UNESCO]] \|accessdate=6. srpnja 2019.}}</ref>.
	{{Široka slika\|The historical city of Babylon.jpg\|800px\|<center>Ostatci povijesnog grada Babilona\|40%\|left}}		{{Široka slika\|The historical city of Babylon.jpg\|800px\|<center>Ostatci povijesnog grada Babilona\|40%\|left}}
	==Povijest==		==Povijest==

WikiSysop: no summary specified

2021-11-01T13:45:06Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 1. studeni 2021. u 13:45
Redak 49:		Redak 49:

	==Izvori==		==Izvori==
	~~{{commonscat\|Babylon}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-23T12:21:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Babilon
|slika = Ancient City of Babylon.jpg
|godina = [[2019.]] (45. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, vi
|ugroženost = -
|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/278 278]
|država = {{ZD+X/I|IRK}}
 
{{Lokacijska karta|Irak|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Babilon|position=right
|lat_deg=32|lat_min=32|lat_sec=31.09|lat_dir=N
|lon_deg=44|lon_min=25|lon_sec=15|lon_dir=E
}}Lokacija Babilona u Iraku
}}
'''Babilon''' je antički grad u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]], blizu suvremenog grada [[Al Hillah]] u [[Irak]]u. Babilon je bio glavni grad [[Babilonija|Babilonskog Carstva]]. Ime mu potječe od [[hebrejski jezik|hebrejske]] riječi ''Bābel'' ([[grčki]] ''Babylon'') prema [[akadski jezik|akadskoj]] riječi ''Babilu'', što znači „Božja vrata”, a koja je bila prijevod [[sumerski jezik|sumerskog]] imena za grad, '''Kadingirra'''.
Babilon je upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] 2019. godine jer su „njegovi ostaci, vanjske i unutarnje gradske zidine, vrata, palače i hramovi, jedinstveno svjedočanstvo jedne od najutjecajnijih carstava drevnog svijeta. Sjedište uzastopnih carstava, pod vladarima poput [[Hamurabi]]ja i [[Nabukodonozor II.|Nabukodonozora II.]], Babilon predstavlja izraz kreativnosti [[Novobabilonsko Carstvo|Novobabilonskog Carstva]] na svom vrhuncu. Povezanost grada s jednim od [[sedam svjetskih čuda]] antike ([[Viseći vrtovi Semiramide]]), također je inspirirala umjetničku, popularnu i vjersku kulturu na globalnoj razini.”<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/278 |title=Babylon |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=6. srpnja 2019.}}</ref>.
{{Široka slika|The historical city of Babylon.jpg|800px|<center>Ostatci povijesnog grada Babilona|40%|left}}
==Povijest==
Grad se prvi put spominje na pločici [[Sargon Akadski|Sargona Akadskog]] iz 24. stoljeća pr. Kr., kad je Sargon Akadski od grada napravio središte svoje države. Moć i stanovništvo su pali tijekom narednih nekoliko stoljeća i grad je bio prilično nevažan sve dok nije postao glavni grad [[Hamurabi]]jeva carstva u 18. stoljeću pr. Kr. Od tada, grad je bio glavni grad [[Babilonija|Babilonije]], mada je tijekom vladavine Kasita bio nazvan ''Karanduniaš''.
[[Datoteka:Pergamonmuseum Babylon Ischtar-Tor.jpg|mini|<center>Čuvene ''[[Ištarine dveri]]'' u [[Pergam]]on muzeju ([[Muzejski otok]]) u [[Berlin]]u.]]
Grad je bio na rijeci [[Eufrat]], podjeljen jednako na oboje strane rijeke i sa strmnim nasipima da bi se zadržale sezonske poplave. U narednim godinama Babilon je rastao u veličini i raskoši, ali je također postao podložan [[Asirija|Asiriji]]. Grad se pobunio protiv asirske vladavine u doba [[Mušezib-Marduk]]a i ponovo u doba [[Šamaš-šum-ukin]]a, ali je oba puta bio pod opsadom i ponovo osvojen, prvi put ga je osvojio [[Sanherib]] i drugi put [[Asurbanipal]].

Tijekom vladavine Sanheriba Babilon je bio u stalnom stanju ustanka, koje je bilo ugašeno tek nakon što je [[689. pr. Kr.]] Senakerib naredio kompletnu destrukciju grada. Svi zidovi, palače, i hramovi su bili uništeni, a ostatci bačeni u kanal Arakhtu. Ovaj čin je razbudio vjersku svijest Mezopotamije, i vjerojatno je zbog toga Sanherib nedugo kasnije bio ubijen. Njegov nasljednik [[Esarhadon]] je odmah ponovo izgradio stari grad, okrunio se tu, i napravio dom u gradu za dio godine. Nakon njegove smrti Babilonija je određena njegovom najstarijem sinu [[Šamaš-šum-ukin]]u, koji je kasnije vodio pobunu protiv brata [[Asurbanipal Asirski|Asurbanipala Asirskog]].

Još jedanput se Babilon našao pod opsadom Asiraca. [[Asur-bani-pal]] je brzo osvojio grad, ali kad je [[612. pr. Kr.]] pala [[Niniva]], Babilon se oslobodio asirske vlasti i postao glavni grad novog Babilonskog Carstva. [[605. pr. Kr.]] Babilonci su pobijedili [[Egipćani|Egipćane]] u [[bitka kod Karkemiša|bitci kod Karkemiša]] i maknuli ih sa svjetske pozornice. Tijekom ovog doba neovisnosti pod [[Nabopolasar]]om počelo je novo razdoblje arhitektonskih radova, a njegov sin [[Nabukodonosor II.]] je od grada napravio čudo antičkog svijeta. [[Nabukodonosor II.]] je izgradio ''[[Ištarine dveri]]'', obnovio ''[[Etamenanski hram]]'', i izgradio ''[[Semiramidini viseći vrtovi|viseće vrtove Babilona]]'' (jedno od [[sedam svjetskih čuda]]).
[[Datoteka:Charles Le Brun - Entry of Alexander into Babylon.JPG|mini|lijevo|<center>[[Charles Le Brun]], ''Aleksandar Veliki ulazi u Babilon'', 1665., ulje na platnu, 450 x 707 cm, [[Louvre]], [[Pariz]].]]
Godine [[539. pr. Kr.]] Babilon osvaja [[Kir Veliki]], kralj [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]], koji je dopustio [[Židovi]]ma u Babilonu da se vrate svojim kućama. Pod vladavinom [[Kir Veliki|Kira Velikog]] i kasnije [[Darije Veliki|Darija Velikog]], Babilon je postao centar znanja i znanstvenog napretka. Babilonski znanstvenici su napravili karte [[zviježđa]] i uspostavili temelje suvremene [[astronomija|astronomije]] i [[matematika|matematike]]. Međutim, tijekom vladavine [[Darije III.|Darija III.]], Babilon je počeo stagnirati.

Godine [[331. pr. Kr.]] [[Ahemenidsko Carstvo|perzijski]] kralj [[Darije III.]] doživio je poraz od makedonskog vladara [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] u [[bitka kod Gaugamele|bici kod Gaugamele]]. U listopadu iste godine, Aleksandar osvaja Babilon i imenuje ga svojom prijestolnicom. Pod njegovom vladavinom, Babilon je ponovo prosperirao kao središte znanja i trgovine. No, nakon Aleksandrove tajanstvene smrti [[323. pr. Kr.]], njegovo carstvo je podijeljeno među njegovim generalima i slijede desetljeća ratovanja. Zbog toga je Babilon gotovo posve napušten već oko [[275. pr. Kr.]]

Poznavanje Babilona temelji se na pisanim vrelima ([[Hekatej iz Mileta]], [[Herodot]], [[Ktezija]]), dešifriranim zapisima na [[klinasto pismo|klinovu pismu]] te [[arheologija|arheološkim]] iskapanjima koja je izveo nijemac [[Robert Johann Koldewey]] od 1899. do 1917. godine<ref name=LZMK>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=5027 Babilon,] on-line izdanje Hrvatske enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža; Pristupljeno 2. studenoga 2016.</ref>.

==Opis==
[[Datoteka:Babylon map.png|mini|lijevo|<center>Plan starog Babilona.]]
[[Datoteka:Musée de Pergame (Berlin) (6349358381).jpg|mini|<center>Rekonstrukcija procesijskog puta urešenog lavovima koji vodi do Ištarinih dveri Babilona.]]
Babilon leži u srcu Mezopotamije, tamo gdje se jedna drugoj približavaju rijeke [[Eufrat]] i [[Tigris]], 75 kilometara južno od [[Bagdad]]a. Stari Babilon ležao je sred veličanstvenih plantaža palmi [[datulja]] i bio stalno opskrbljen vodom. Nalazio se na raskrižju velikih trgovačkih putova koji su vodili iz [[Mala Azija|Male Azije]] i Za[[kavkaz]]ja prema [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]] i s obale [[Sirija|Sirije]] prema [[Iran]]skoj Visoravni.
Danas do ostataka najstarije metropole starog vijeka vodi dobra automobilska cesta. Prvo što posjetitelj dolazeći sa sjevera ugleda visoki je brežuljak nepravilnog oblika ''Tell Babil'', koji čuva ruševine Nabukodonozorove ljetne rezidencije. Cesta potom prelazi najsjevernije dijelove gradskih zidina, od kojih još postoji samo nešto nalik na grebene u obliku brane, i dovodi putnika na vanjski dio Nabukodonozorovog Babilona.
Usporedno s automobilskom cestom pruža se željeznička pruga što povezuje Bagdad s [[Basra|Basrom]]. Područje na kojem je nekada postojao Babilon postalo je toliko beznačajno da se na njemu ne zaustavlja čak ni lokalni vlak<ref name=SDB>Drago Obradović, ''[http://www.kac-belimanastir.8m.com/babilon.htm Slava drevnog Babilona]'', KAC Beli Manastir; Pristupljeno 2. studenoga 2016.</ref>.

Pretpostavlja se kako je Babilon bio najveći grad na svijetu od oko 1770.-1670. pr. Kr., te ponovno oko 612.-320. pr Kr. Vjerojatno je također bio prvi grad koji je imao preko 200.000 stanovnika<ref>Tertius Chandler, ''Four Thousand Years of Urban Growth: An Historical Census'', St. David's University Press, 1987. {{ISBN|0-88946-207-0}}</ref>.

Babilon je imao pravokutnu osnovu opasanu [[bedem]]ima, a od devet gradskih vrata najpoznatija su [[Ištarine dveri]] urešene s 575 reljefnih [[lav]]ova, [[zmaj]]eva i [[bik]]ova. U grad je vodilo devet širokih ulica i u njeu je bilo više hramova; najznačajniji je boga [[Marduk]]a, glavnoga božanstva, zaštitnika Babilona i nakon Hamurabija Babilonije, te hramovi [[Ninmaha|Ninmahe]], božice [[Ištar]], Belit-Nine, [[Adad]]ov i [[Šamaš]]ov. Među [[palača]]ma se posebice izdvaja ljetna palača Nebukadnezarova, udaljena oko 3 km od središta grada. [[Zigurat]] [[Etemenanki]], koji je možda nadahnuo biblijsku priču o [[babilonski toranj|babilonskom tornju]], čini se da je utvrđeno mjesto gdje su se nalazili vrtovi koji se pripisuju legendarnoj asirskoj kraljici Semiramidi, a koje su [[antika|antički]] narodi ubrajali u sedam svjetskih čudesa<ref name=LZMK/>, ''[[Semiramidini viseći vrtovi]]''.

Danas je ovo veliko područje nepregledna gomila svjetlosmeđih krhotina, pijeska i opeka, čiju sumornu jednoličnost remete palme datulja i iskopine. Jedini čovjek koji živi unutar drevnog grada čuvar je ruševina i malog muzeja pod upravom Iračkog odjela za starine<ref name=SDB/>. Njegova je kuća uz sam muzej, uz ruševine četvrti palača. Ruševine danas zorno potvrđuju istinitost proročanstva o Babilonu koje je prije 2.700 godina napisao [[prorok]] [[Izaija]]:
{{citat|Nikad se više neće naseliti, od koljena do koljena ostat će nenapučen. Arapin ondje neće dizati šatora, nit će pastiri ondje počivati. Počivat će ondje zvijeri pustinjske... |[[Izaija (knjiga)|Izaija 13.,20.-21.]]}}

==Izvori==
{{commonscat|Babylon}}
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [https://www.jw.org/hr/izdanja/casopisi/g201101/biblijska-povijest-babilon/ Babilon u biblijskoj povijesti] na jw.org
* [http://www.dnevno.hr/ekalendar/na-danasnji-dan/nijemac-koji-je-otkopavao-babilon-u-mezopotamiji-1925-143949#axzz4OtGJSuhD Nijemac koji je otkopavao Babilon u Mezopotamiji – 1925.], Dnevno.hr, 03. veljače 2015.

{{Svjetska baština u Iraku}}



[[Kategorija:Babilonija]]
[[Kategorija:Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]]
[[Kategorija:Drevni iranski gradovi]]
[[Kategorija:Drevni gradovi Mezopotamije]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Iraku]]