Baščaršija - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 02:24, 11. ožujak 2026.

2026-03-11T02:24:56Z

←Starija inačica		Inačica od 11. ožujak 2026. u 02:24
Redak 9:		Redak 9:
	[[Datoteka:Bascarsija.jpg\|thumb\|300px\|Motiv sa Baščaršije]]		[[Datoteka:Bascarsija.jpg\|thumb\|300px\|Motiv sa Baščaršije]]
	[[Datoteka:Bascarsijska dzamija Sarajevo 2.jpg\|thumb\|right\|250px\|Baščaršijska džamija]]		[[Datoteka:Bascarsijska dzamija Sarajevo 2.jpg\|thumb\|right\|250px\|Baščaršijska džamija]]
	Prije dolaska [[Otomansko Carstvo\|Osmanlija]] najveće naselje na [[Sarajevsko polje\|Sarajevskom polju]] je bio seoski trg [[Tornik]], koje se nalazilo na ~~raskršću~~ puteva gdje je danas [[Alipašina džamija]]. Baščaršija je nastala godine [[1462.]] kada je [[Isa-beg Isaković\|Isa-beg Ishaković]] izgradio [[han]], a pored njega brojne dućane. U to doba, većina stanovnika Sarajeva je živjela u okolini [[Careva džamija\|Careve džamije]]. Zato je Isa-beg Ishaković izgradio most preko Miljacke da bi povezao glavno sarajevsko naselje i novi privredni centar grada, Baščaršiju. Važan povijesni objekt na Baščaršiji je [[Sebilj]] iz 1913. godine.		Prije dolaska [[Otomansko Carstvo\|Osmanlija]] najveće naselje na [[Sarajevsko polje\|Sarajevskom polju]] je bio seoski trg [[Tornik]], koje se nalazilo na križanju puteva gdje je danas [[Alipašina džamija]]. Baščaršija je nastala godine [[1462.]] kada je [[Isa-beg Isaković\|Isa-beg Ishaković]] izgradio [[han]], a pored njega brojne dućane. U to doba, većina stanovnika Sarajeva je živjela u okolini [[Careva džamija\|Careve džamije]]. Zato je [[Isa-beg Ishaković]] izgradio most preko Miljacke da bi povezao glavno sarajevsko naselje i novi privredni centar grada, Baščaršiju. Važan povijesni objekt na Baščaršiji je [[Sebilj]] iz 1913. godine.

	Oko glavnog ulaza formirala se čaršija ''Bazerdžana''. Prema zapadu nastaje čaršija ''Kazaza'', a sa sjeverne čaršija ''Sedlara'' i ''Sarača'' (današnja ulica [[Sarači]]). Možda najznačajnije zgrade koje su izgrađene u ovom razdoblju su [[džamija\|džamije]]. Čuvenu [[Baščaršijska džamija\|Baščaršijsku džamiju]] je izgradio [[Havedža Durak]] [[1528.]] godine. [[Gazi Husrev-beg]] je podigao [[begova džamija\|svoju džamiju]] [[1530.]] godine.		Oko glavnog ulaza formirala se čaršija ''Bazerdžana''. Prema zapadu nastaje čaršija ''Kazaza'', a sa sjeverne čaršija ''Sedlara'' i ''Sarača'' (današnja ulica [[Sarači]]). Možda najznačajnije zgrade koje su izgrađene u ovom razdoblju su [[džamija\|džamije]]. Čuvenu [[Baščaršijska džamija\|Baščaršijsku džamiju]] je izgradio [[Havedža Durak]] [[1528.]] godine. [[Gazi Husrev-beg]] je podigao [[begova džamija\|svoju džamiju]] [[1530.]] godine.

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2024-12-09T13:06:27Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 9. prosinac 2024. u 13:06
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Baščaršija'''-->~~[[Datoteka:Baščaršija 2006.jpg\|mini\|250px\|desno\|Baščaršija]]		[[Datoteka:Baščaršija 2006.jpg\|mini\|250px\|desno\|Baščaršija]]
	[[Datoteka:Sarajevo (Baščaršija).jpg\|thumb\|250px\|Arheološka istraživanja Baščaršije]]		[[Datoteka:Sarajevo (Baščaršija).jpg\|thumb\|250px\|Arheološka istraživanja Baščaršije]]

WikiSysop: file u datoteka

2022-04-15T03:09:00Z

file u datoteka

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 03:09
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Baščaršija'''-->[[Datoteka:Baščaršija 2006.jpg\|mini\|250px\|desno\|Baščaršija]]		<!--'''Baščaršija'''-->[[Datoteka:Baščaršija 2006.jpg\|mini\|250px\|desno\|Baščaršija]]
	[[~~File~~:Sarajevo (Baščaršija).jpg\|thumb\|250px\|Arheološka istraživanja Baščaršije]]		[[Datoteka:Sarajevo (Baščaršija).jpg\|thumb\|250px\|Arheološka istraživanja Baščaršije]]

	'''Baščaršija''' je stara [[Sarajevo\|sarajevska]] [[Čaršija\|čaršija]], te [[povijest\|povijesno]] i [[Kultura\|kulturno]] središte grada. Baščaršija je izgrađena u [[15. stoljeće\|15. stoljeću]], kada je [[Isa-beg Isaković]] osnovao i cijeli grad. Riječ Baščaršija potječe od riječi "baš", koja na [[Turski jezik\|turskom]] znači "glavna", tako da Baščaršija znači "glavna čaršija". Zbog velikog požara u [[19. stoljeće\|19. stoljeću]], današnja Baščaršija je dvostruko manja nego što je nekad bila. [[Komunizam\|Komunističke]] vlasti su je htjele potpuno uništiti krajem [[1940-ih]] godina, smatrajući da staro trgovačko središte nema ulogu u modernom gradu, ali su odustale od tog plana.		'''Baščaršija''' je stara [[Sarajevo\|sarajevska]] [[Čaršija\|čaršija]], te [[povijest\|povijesno]] i [[Kultura\|kulturno]] središte grada. Baščaršija je izgrađena u [[15. stoljeće\|15. stoljeću]], kada je [[Isa-beg Isaković]] osnovao i cijeli grad. Riječ Baščaršija potječe od riječi "baš", koja na [[Turski jezik\|turskom]] znači "glavna", tako da Baščaršija znači "glavna čaršija". Zbog velikog požara u [[19. stoljeće\|19. stoljeću]], današnja Baščaršija je dvostruko manja nego što je nekad bila. [[Komunizam\|Komunističke]] vlasti su je htjele potpuno uništiti krajem [[1940-ih]] godina, smatrajući da staro trgovačko središte nema ulogu u modernom gradu, ali su odustale od tog plana.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-31T22:48:45Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Baščaršija 2006.jpg|mini|250px|desno|Baščaršija]]
[[File:Sarajevo (Baščaršija).jpg|thumb|250px|Arheološka istraživanja Baščaršije]]

'''Baščaršija''' je stara [[Sarajevo|sarajevska]] [[Čaršija|čaršija]], te [[povijest|povijesno]] i [[Kultura|kulturno]] središte grada. Baščaršija je izgrađena u [[15. stoljeće|15. stoljeću]], kada je [[Isa-beg Isaković]] osnovao i cijeli grad. Riječ Baščaršija potječe od riječi "baš", koja na [[Turski jezik|turskom]] znači "glavna", tako da Baščaršija znači "glavna čaršija". Zbog velikog požara u [[19. stoljeće|19. stoljeću]], današnja Baščaršija je dvostruko manja nego što je nekad bila. [[Komunizam|Komunističke]] vlasti su je htjele potpuno uništiti krajem [[1940-ih]] godina, smatrajući da staro trgovačko središte nema ulogu u modernom gradu, ali su odustale od tog plana.

Baščaršija se nalazi na sjevernoj obali rijeke [[Miljacka|Miljacke]], u općini [[Stari Grad, Sarajevo|Stari Grad]] Sarajevo. Na njoj se nalazi nekoliko važnih povijesnih objekata. Danas je Baščaršija glavna [[Turizam|turistička]] atrakcija grada Sarajeva.

== Povijest ==
[[Datoteka:Bascarsija.jpg|thumb|300px|Motiv sa Baščaršije]]
[[Datoteka:Bascarsijska dzamija Sarajevo 2.jpg|thumb|right|250px|Baščaršijska džamija]]
Prije dolaska [[Otomansko Carstvo|Osmanlija]] najveće naselje na [[Sarajevsko polje|Sarajevskom polju]] je bio seoski trg [[Tornik]], koje se nalazilo na raskršću puteva gdje je danas [[Alipašina džamija]]. Baščaršija je nastala godine [[1462.]] kada je [[Isa-beg Isaković|Isa-beg Ishaković]] izgradio [[han]], a pored njega brojne dućane. U to doba, većina stanovnika Sarajeva je živjela u okolini [[Careva džamija|Careve džamije]]. Zato je Isa-beg Ishaković izgradio most preko Miljacke da bi povezao glavno sarajevsko naselje i novi privredni centar grada, Baščaršiju. Važan povijesni objekt na Baščaršiji je [[Sebilj]] iz 1913. godine.

Oko glavnog ulaza formirala se čaršija ''Bazerdžana''. Prema zapadu nastaje čaršija ''Kazaza'', a sa sjeverne čaršija ''Sedlara'' i ''Sarača'' (današnja ulica [[Sarači]]). Možda najznačajnije zgrade koje su izgrađene u ovom razdoblju su [[džamija|džamije]]. Čuvenu [[Baščaršijska džamija|Baščaršijsku džamiju]] je izgradio [[Havedža Durak]] [[1528.]] godine. [[Gazi Husrev-beg]] je podigao [[begova džamija|svoju džamiju]] [[1530.]] godine.

[[Gazi Husrev-beg]] u Baščaršiji podiže [[Gazi Husrev-begova medresa|medresu]], [[Gazi Husrev-begova biblioteka|biblioteku]], [[hanikah]], [[Gazi Husrev-begov hamam]], [[Gazi Husrev-begov bezistan]], [[Morića han u Sarajevu|Morića han]] i [[Sarajevska sahat-kula|Sahat kulu]], te niz drugih objekata. [[Gazi Husrev-beg]] je ukopan u [[harem]]u njegove džamije, pored koga je i [[turbe]] njegovog oslobođenog roba i prvog [[mutevelija|mutevelije]] njegovog [[vakuf]]a [[Murat-beg Tardić|Murat-bega Tardića]].

Baščaršija je svoj najveći uspon dostigla u drugoj polovini 16. stoljeća. Postojalo je 80 raznih vrsta zanata, organizovanih u jake cehovske organizacije. Čaršija je bila podjeljena po ovim zanatima tako da bi u svakoj ulici bili dućani za jedan ili više srodnih zanata (npr. ulice Kovači, Čurčiluk, Kazandžiluk, Sarači...).

U ova doba izgrađen je čitav niz trgovačkih objekata, poput [[bezistan]]a, hanova, i [[Karavansaraj|karavansaraja]]. Sarajevo je bio važan centar trgovine na [[Balkan]]u i imao je tri bezistana (danas još uvijek postoje [[Gazi Husrev-begov bezistan]] i [[Brusa bezistan]]). Postojale su kolonije Mlečana i [[Dubrovnik|Dubrovničana]]. Baščaršija je u to doba imala otprilike 12.000 trgovačkih i zanatskih trgovina.
Nakon [[potres]]a [[1640.]] godine i nekoliko požara [[1644.]] i [[1656.]] godine, Sarajevo su [[1697.]] zapalile i opustošile postrojbe [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]]. Putopisac [[Evlija Čelebi]] je [[1660.]] godine napisao:
::''"U čaršiji ima u svemu hiljadu i osamdeset dućana koji su uzor ljepote. Sama čaršija je veoma privlačna i izgrađena po planu."''
Do 19. stoljeća područje grada Sarajeva se ne širi. Sa [[Austro-Ugarska|austrougarskom]] okupacijom [[1878.]] godine, strani arhitekti su htjeli Sarajevo pretvoriti u moderni [[Europa|europski]] grad. Pomogao im je veliki požar koji je uništio stari grad osim dijela koji je i dan danas tu. Tako nastaje današnja poznata granica između Baščaršije i ulice [[Ferhadija (Sarajevo)|Ferhadije]]. Nakon [[1945|1945.]] godine, novi gradski narodni odbor je donio odluku da se čaršija postepeno ruši, smatrajući da stari trgovački centar nema ulogu u modernom gradu.

== Povezani članci ==
* [[Gazi Husrev-beg]]
* [[Gazi Husrev-begova džamija]]
* [[Gazi Husrev-begov bezistan]]
* [[Gazi Husrev-begov hanikah]]
* [[Gazi Husrev-begova biblioteka]]
* [[Tašlihan]]

[[Kategorija:Sarajevo]]