WikiSysop: bnz

2022-05-12T23:52:42Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 12. svibanj 2022. u 23:52
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Azo od Iberije'''-->~~'''Azo''' ili '''Azon''' ([[gruzijski jezik\|gruz.]] აზო; აზონი) bio je vladar [[Kartli]]je, u [[antika\|klasičnim]] izvorima poznate kao [[Kavkaska Iberija\|Iberija]], za koju se u srednjevjekovnim gruzijskim kronikama tvrdi da ju je uspostavio [[Aleksandar I. Makedonski\|Aleksandar Veliki]], [[kralj]] [[Kraljevina Makedonija\|Makedonije]] (vladao od [[336. pr. Kr.\|336.]] do [[323. pr. Kr.]])		'''Azo''' ili '''Azon''' ([[gruzijski jezik\|gruz.]] აზო; აზონი) bio je vladar [[Kartli]]je, u [[antika\|klasičnim]] izvorima poznate kao [[Kavkaska Iberija\|Iberija]], za koju se u srednjevjekovnim gruzijskim kronikama tvrdi da ju je uspostavio [[Aleksandar I. Makedonski\|Aleksandar Veliki]], [[kralj]] [[Kraljevina Makedonija\|Makedonije]] (vladao od [[336. pr. Kr.\|336.]] do [[323. pr. Kr.]])

	== Srednjevjekovna tradicija ==		== Srednjevjekovna tradicija ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-12T11:04:16Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Azo''' ili '''Azon''' ([[gruzijski jezik|gruz.]] აზო; აზონი) bio je vladar [[Kartli]]je, u [[antika|klasičnim]] izvorima poznate kao [[Kavkaska Iberija|Iberija]], za koju se u srednjevjekovnim gruzijskim kronikama tvrdi da ju je uspostavio [[Aleksandar I. Makedonski|Aleksandar Veliki]], [[kralj]] [[Kraljevina Makedonija|Makedonije]] (vladao od [[336. pr. Kr.|336.]] do [[323. pr. Kr.]])

== Srednjevjekovna tradicija ==
Srednjevjekovne gruzijske kronije različito donose njegovo ime i podrijetlo. Dok ga ''[[Obraćenje Kartlije]]'' naziva Azo(j) i čini ga potomkom već postojeće dinastije u [[Arian Kartli|Arian Kartliji]], ''[[Gruzijske kronike|Život Kartlije]]'' ga poznaje kao Azona i bilježe ga kao stranca makedonskog porijekla. Azo i Azon neupitno predstavljaju istu figuru i oba izvora pripisuju njegov položaj Aleksandrovoj mitskoj ekspediciji u unutrašnjost Gruzije.<ref name="Rapp-270">Rapp, str. 270.</ref>

Prema ''Obraćenju Kartlije'', Azo je bio sin neimenovanog kralja Arian Kartlije, kojeg je Aleksandar, zajedno sa sljedbenicima, doveo u Kartliju i postavio kao prvog kralja (''mep'e'', მეფე) u [[Mcheta|Mcheti]] nakon osvajanja ovog grada. Također je prenio kultove [[Gruzijska mitologija|Gatsija i Gaima]] u Kartliju. ''Život Kartlije'' tvrdi da Azon, sin Jardosa (ne spominje se u ''Obraćenju Kartlije''), nije bio kralj, pa čak ni Gruzijac. Izvještava se da je osvojio Mchetu sa 100 000 Makedonaca ("Rimljana"). Uz to, Aleksandar je zapovjedio Azonu da štuje sedam [[Astronomski objekt|nebeskih tijela]] ([[Sunce]], [[Mjesec]] i pet "zvijezda", tj. Planeta) i da služi "nevidljivom Bogu, stvoritelju svemira". U ovoj verziji Azon je prikazan kao tiranin, kojeg je nakon toga svrgnuo i ubio [[Farnavaz I. od Iberije|Farnavaz]], član lokalnog vladajućeg klana ([[Farnavazidi]]), čijeg je oca i ujaka Azon ubio.<ref>Rapp, str. 269.</ref><ref name="Rapp-270"/>

== Suvremena interpretacija ==
Identifikacija Azo / Azona jedna je od najsloženijih i najspornijih enigmi rane gruzijske povijesti. Njegovo vladanje gruzijski učenjak [[Sergi Gorgadze]] uobičajeno datira u 330.–272. godinu pr. Kr., premda ovoj kronologiji nedostaje preciznosti.<ref name="Rapp-273">Rapp, str. 273.</ref>

Unatoč razlikama, dvije srednjovjekovne tradicije slažu se da je kraljevstvo uspostavljeno u Mcheti u ranom [[Helenizam|helenističkom razdoblju]], a to je potvrđeno u negruzijskim izvorima.<ref name="Rapp-273"/> Legenda o Aleksandrovom iberskom pohodu također je sačuvana u armenskoj povijesnoj tradiciji, posebno u ''[[Povijest Armenaca|Povijesti Armenaca]]'' Mojsija Horenacija (vjerojatno [[5. stoljeće]]). Mojsije govori o "Mitridatu, Darijevom [[satrap]]u" (koji se može identificirati s [[Mitridat I. Pontski|Mitridatom I. Pontskim]]) kojeg je Aleksandar postavio da vlada nad Gruzinima. Profesor [[Giorgi Melikišvili]] povukao je nekoliko paralela između priča o Azonu iz gruzijske kronike i Mitridata iz armenske tradicije.<ref name="Kavtaradze">Kavtaradze, Giorgi L. [https://www.webcitation.org/query?url=http://www.geocities.com/komblema/orte.htm%23_ftnref51&date=2009-10-25+14:28:32 Georgian Chronicles and the raison d'étre of the Iberian Kingdom (Caucasica II).], str. 17.7-237. ''Orbis Terrarum, Journal of Historical Geography of the Ancient World'' 6, 2000.</ref>

Nekoliko modernih znanstvenika vjeruje da Azoova priča neizravno sugerira migraciju ranih gruzijskih plemena na sjeverozapad i miješanje anadolskih elemenata s plemenima koja žive u samoj Kartliji.<ref>Tumanov, Kiril, (1963), ''Studies in Christian Caucasian History'', str. 89. Georgetown University Press.</ref> S druge strane, verzija ''Života Kartlije'', koja anakrono naziva Makedonce "Rimljanima", mogla bi odražavati rimske aktivnosti u Iberiji, vjerojatno one iz [[Flavijevci|Flavijevevskog]] razdoblja (69.–96.), koje su iznenađujuće zanemarene u gruzijskim ljetopisima.<ref name="Kavtaradze"/><ref>Lerner, Constantine B. (2001) [http://www.folklore.ee/Folklore/vol16/tbilisi.pdf The 'River of Paradaise' and the Legend about the City of Tbilisi: A Literary Source of the Legend], str. 76. ''Folklore'' Vol. 16.</ref>

Neki moderni povjesničari također su pokušali izjednačiti Azona (imajte na umu da naziv završava u grčkom sufiksu –ου) s [[Jazon]]om iz [[Argonauti|argonautskog]] ciklusa. Prema rimskom povjesničaru [[Tacit]]u, Iberi su "tvrdili da su solunskog podrijetla, još iz vremena kada se Jazon, nakon što je otišao s Medejom i njihovom djecom, vratio u praznu [[Ejet]]ovu palaču i narodu [[Kolhida|Kolhide]] koji nisu imali kralja."<ref>Grant, Michael (1973), ''The Annals of Imperial Rome'', str. 217. Penguin Classics, {{ISBN|0-14-044060-7}}</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Gruzijski vladari]]

Azo od Iberije - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica