WikiSysop: bnz

2022-05-08T11:11:01Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 11:11
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Avangarda'''-->~~'''Avangarda''' (dolazi od [[francuski\|francuske]] vojne složenice - ''avant-garde'', ''avant'' = ''ispred'', ''garde'' = ''straža'', znači ''predstraža, prethodnica'' ) je uobičajeni izraz iz [[umjetnost]]i i [[politika\|politike]] za sve inovativne i eksperimentalne pokrete koji idu ispred svog vremena. Ona je nastavak modernizma na početak 20. stoljeća i traje od 1910. - 1930. godine.		'''Avangarda''' (dolazi od [[francuski\|francuske]] vojne složenice - ''avant-garde'', ''avant'' = ''ispred'', ''garde'' = ''straža'', znači ''predstraža, prethodnica'' ) je uobičajeni izraz iz [[umjetnost]]i i [[politika\|politike]] za sve inovativne i eksperimentalne pokrete koji idu ispred svog vremena. Ona je nastavak modernizma na početak 20. stoljeća i traje od 1910. - 1930. godine.

	==Opis i porijeklo termina==		==Opis i porijeklo termina==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-02T12:48:56Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Avangarda''' (dolazi od [[francuski|francuske]] vojne složenice - ''avant-garde'', ''avant'' = ''ispred'', ''garde'' = ''straža'', znači ''predstraža, prethodnica'' ) je uobičajeni izraz iz [[umjetnost]]i i [[politika|politike]] za sve inovativne i eksperimentalne pokrete koji idu ispred svog vremena. Ona je nastavak modernizma na početak 20. stoljeća i traje od 1910. - 1930. godine.

==Opis i porijeklo termina==

Ovaj termin se upočetku upotrebljavao za bilo koju vojnu jedinicu koja se nalazila ispred glavnine vlastititih redova ( izvidnica, predhodnica), a danas se najviše rabi u svijetu umjetnosti, za oznaku grupa ili pojedinih umjetnika, koji su nosioci nečeg novog i idu ispred glavine i ispred svog vremena.
O samom početku uporabe termina ''avangarda'', postoje veliki prijepori koji nisu riješeni do danas. Po jednima to ime se počelo upotrebljavati za one slikare koji su organizirali ''Salon odbačenih'' (17. svibnja, [[1863.]]), u [[Pariz|Parizu]], kao protuizložbu službenom ''Pariškom Salonu'' ( izložba akademskog slikarstva ).
Po drugima to je prva upotrijebila ''Olinda Rodrigues'' ( [[Saint Simon|socijalist utopist]]) u svom eseju ''Umjetnik, znanstvenik i industrijalac''( L'artiste, le savant et l'industriel, [[1825.]]). U svojem eseju ''Rodrigues'' poziva umjetnike da budu ''avangarda'' naroda, jer je snaga umjetnosti najbrži način za društvene, političke i gospodarske reforme.
Tijekom vremena pojam ''avangarda'' vezao se više na [[Larpurlartizam|larpurlartističke]] umjetničke pokrete, koji su se fokusirali na estetičke probleme, pomičući granice umjetničkog iskustva, a ne na društvene reforme.

==Teoretičari avangarde==

Nekoliko autora pokušalo je objasniti pojam ''avangarde'' sa vrlo ograničenim uspjehom. Jednu od najkorisnijih i najcjenjenijih analiza ''avangarde'' kao kulturnog fenomena dao je [[talijani|talijanski]] esejist ''Renato Poggioli'' [[1962.]] u svojoj knjizi ''Teoria dell'arte d'avanguardia'' (''Teorija Avangardne umjetnosti'').

Istražujući povijesne, društvene, psihološke i filozofske aspekte avangarde, ''Poggioli'' traži iza pojedinih pojava u umjetnosti, poeziji i glazbi i ističe da avangardisti dijele neke zajedničke ideale i vrijednosti koje se manifestiraju u nekonformističkom životu koji oni prihvaćaju i po čemu bi oni bili samo podkategorija boemštine.

Drugi autori pokušali su pojasniti i proširiti ''Poggiolijevu'' studiju, poput [[nijemci|njemačkog]] književnog kritičara ''Petera Bürgera'' u svom djelu ''Teorija Avangarde'' (1974.)

== Avangarda i društvena matica==

Koncept ''avangarde'' se odnosi isključivo na marginalne umjetnike, pisce, skladatelje i mislioce čija djela nisu samo u opreci prema komercijalnim vrijednostima društvene matice (mainstream), nego su često nalaze na prevratničkim društvenom i političkom rubu društva.
Mnogi pisci, kritičari i teoretičari iznosili su tvrdnje o avangardi za njenih prijelomnih godina kod formiranja modernizma. Najupečatljiviji iskaz o ''avangardi'' dao je [[New York|njujorški]] kritičar umjetnosti ''Clement Greenberg'' u svom eseju ''Avangarda i kič'' (''Avant-Garde and Kitsch'') koji je publicirao u žurnalu ''Partisan Review'', [[1939.]]

Kao što i sam naslov eseja sugerira, ''Clement Greenberg'' jasno pokazuje da ''avangarda'' kultura nije samo u opreci prema visokoj ili kulturi matice društva već je i u opreci prema umjetno stvorenoj [[masovna kultura|masovnoj kulturi]] koja je nastala kao posljedica [[industrijalizacija|industrijalizacije]]. Svaki uradak masovne kuture ( [[mediji|medija]] ) je direktni produkt [[kapitalizam|kapitalizma]], [[mediji]] su njegove bitne industrije, a oni su pokretani fiksacijom ideje [[profit|profita]], poput drugih dijelova gospodarstva, za kojeg rade, a ne idealima prave umjetnosti. Zbog toga su za ''Greenberga'' takve forme i djela -[[kič]], folirantska, lažna i mehanička kultura, koja često pretendira biti veća nego što jest, upotrebljavajući forme i strukturu ukradenu iz ''avangardne kulture''. Na primjer, tijekom [[1930.]]-tih industrija oglašavanja brzo je usvojila vizualni efekte i manire [[nadrealizam|nadrealista]], ali to nije značilo da su oglašivački fotografi uistinu postali nadrealisti. Tako se pojavio stil bez svoje substance. U tom smislu ''Greenberg'' je naglašavao bolnu razliku između prave avangardne kreativnosti i tržno orijentiranih pomodnih promjena i umjetnih stilističkih inovacija koje se često koriste za povlašten status tako proizvedenih novih oblika potrošačke kulture.

Najoštriju kritiku avantgarde nasuprot kulturi matice društva dao je [[New York|njujorški]] kritičar ''Harold Rosenberg'', poznih [[1960.]]- tih, u knjizi ''The Definition of Art: Action Art to Pop to Earthworks'' ([[New York]]: ''Horizon Press'', [[1972.]])
Nastojeći zadržati balans između istraživanja ''Renata Poggiolia'' i tvrdnji ''Clementa Greenberga'', ''Rosenberg'' sugerira da je od sredine [[1960-ih]] nadalje ''progresivna kultura'' prestala biti samo oglašivačka i reklamerska. Od tog vremena ona je začinjena duhom ''avangarde'', sa jedne strane i željom za promjenom masovne kulture na drugoj strani. Ove dvije silnice djeluju interaktivno jedna na drugu pod različitim kutevima. Tako je kultura profesija čiji je jedan od aspekata glumiti kako je to već zastarjelo.

== Avangarda i marksizam ==

Avangarda u [[marksizam|marksističkoj]] teoriji ima značajno mjesto. Po marksističkom političkom shvaćanju, ''avangarda'' ([[Komunizam|komunistička partija]]) je onaj dio ''radničke klase'' koji ima najveću svijest o potrebi izgradnje novog [[socijalizam|socijalističkog]] društva kao prijelazne međufaze do potpunog besklasnog ''komunističkog društva''.
To pak znači da ''avangarda'' ne bi smjela imati nikakvih vlastitih interesa.
Teoretski to znači, da se avangarda mora odhrvati [[dogmatizam|dogmatizmu]], jer jedini kriterij uspješnosti njezina rada je društvena ''praksa''.

U [[SFRJ|jugoslavenskom]] [[socijalističko samoupravljanje|socijalističkom]] [[samoupravljanje|samoupravnom]] sustavu je uloga ''avangarde'' bila upravljavljanje državom i cjelokupnih gospodarstvom tako, da se ''radnička klasa'' sama konstituira kao ''država'', to jest kao društvo neposrednih proizvođača. Na taj način je ''avangarda'' bila teorijski idejno-politička ''delegacija'' radničke klase a ne njezino predstavništvo (reprezentacija).

== Karakteristike avangarde==
Početkom Prvoga svjetskog rata javljaju se i nove teme kod umjetnika koje izazivaju osjećaje straha, izgubljenosti, razočaranosti i to se jako dobro očituje u djelima avangarde. Karakteristično je negiranje tradicije, težnja za eksperimentom, ispituju se novi principi pisanja, zamišljaju se nove tehnike, depersonalizacija (književnici ne pišu o sebi), defabularizacija ili destrukcija romana (nema klasične fabule, a ni romana), odbacuju se sva pravila spajanjem različitih vrsta u jednu. Cilj avangardnih književnika bio je izazivanje šoka, točnije šokirati publiku.

==Avangardni umjetnički pokreti==

{{col-begin}}
{{col-2}}
*[[Apstraktni ekspresionizam]]
*Angry Penguins
*Ars subtilior
*[[Art nouveau]]
*Asemic writing
*[[Bauhaus]]
*Cinema pur
*CO.BR.A.
*[[Konceptualna umjetnost]]
*[[Konstruktivizam (umjetnost)|Konstruktivizam]]
*[[Kubizam]]
*[[Cyberpunk]]
*[[Dada]]
*[[De Stijl]]
*Dogma 95
*Drop Art
*[[Elektronička glazba]]
*Epski Teatar
*[[Ekspresionizam]]
*[[Fovizam]]
*Flarf
*Fluxus
*[[Free jazz]]
*[[Futurizam]]
*[[Impresionizam]]
*[[Grupa Zemlja]]
*[[EXAT 51.]]
{{col-2}}
*Les Arts Incohérents
*Industrijska glazba
*L=A=N=G=U=A=G=E
*Lettrisme
*Lirska apstrakcija
*Mail art
*Minimalizam
*Konkretna glazba
*Neo-Dada
*Neoizam
*Neoterici
*[[Neue Slowenische Kunst]]
*Noise Music
*No Wave
*[[Pop art]]
*Post-Rock
*Postminimalizam
*Primitivizam
*[[Progresivni rock]]
*Situacionistička internacionala
*Socijalni realizam
*Space music
*[[Suprematizam]]
*[[Nadrealizam]]
*[[Simbolizam]]
*Teatar brutalnosti
*Zenitizam
{{col-end}}

== Izvori ==

* ''Avantgarda u marksističkom značenju'': Tubić, Risto ([[1974.]]): Enciklopedijski rječnik marksističkih pojmova, Veselin Masleša, [[Sarajevo]].

==Vanjske poveznice==
*[https://www.scribd.com/doc/49143981/KRONOLOGIJA-umjetnosti-prve-tre%C4%87ine-20-st-za-ispit-kod-prof-Makovi%C4%87a Kronologija likovne umjetnosti prve trećine 20. st.]

[[Kategorija:Sociologija]]
[[Kategorija:Umjetnost]]

Avangarda - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica