Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T01:29:05Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 01:29
Redak 1:		Redak 1:
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Prašume Atsinanana		\|ime mjesta = Prašume Atsinanana
	\|slika = Camp Marojejia 01.jpg		\|slika = Camp Marojejia 01.jpg

WikiSysop: bnz

2022-05-07T23:14:49Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 23:14
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Atsinanana'''-->~~{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO-svjetska baština
	\|ime mjesta = Prašume Atsinanana		\|ime mjesta = Prašume Atsinanana
	\|slika = Camp Marojejia 01.jpg		\|slika = Camp Marojejia 01.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-27T01:56:06Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Prašume Atsinanana
|slika = Camp Marojejia 01.jpg
|godina = [[2007.]] <small>(31. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Prirodno dobro
|mjerilo = ix, x
|ugroženost = 2009.-
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1257
|država = {{ZD+X/M|MAD}}
}}
[[Datoteka:Mada PAs.jpg|mini|245px|<center>Položaj zaštićenih područja na Madagaskaru]]
'''Prašume Atsinanana''' je naziv za šest [[nacionalni park|nacionalnih parkova]] u istočnom [[Madagaskar]]u (bivše pokrajine ''Atsirananana, Toamasina i Fianarantsoa'') koji su 2007. godine upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] kao "primjer reliktnih šuma od presudne važnosti za održavanje tekućih ekoloških procesa potrebnih za opstanak madagaskarske jedinstvene [[bioraznolikost]]i, koja se odražava u [[geologija|geološkoj]] povijesti otoka".

Naime, nakon što se Madagaskar odvojio od ostatka kopna prije više od 60 milijuna godina, njegov biljni i životinjski svijet je izolirano [[evolucija|evoluirao]]. [[Prašuma|Prašume]] su tada odigrale ključnu ulogu u odvijanju ekoloških i bioloških procesa, kao i otočke biološke raznolikosti, koja uključuje izniman broj ugroženih vrsta, poput velikog broja [[primati|primata]] i [[lemuri|lemura]]. Oko 80 do 90% svih biljnih i životinjskih vrsta u prašumama Atsinanana su [[endem]]i i ugrožene vrste jer su nastale i mogu obitavati samo u ovom jedinstvenom prašumskom [[biotop]]u. Od 123 vrste sisavaca na Madagaskaru njih 78 živi u zaštićenom području parkova, a 72 su na Crvenoj listi ugroženih vrsta [[IUCN]]-a. Također su ovi nacionalni parkovi poznati po "megaraznolikosti", te u njima živi oko 1200 vrsta biljaka, pet vrsta primata, sve vrste lemura, sedam vrsta [[glodavac]]a, šest vrsta [[sisavac]]a [[mesožder]]a i nekoliko vrsta [[šišmiš]]a.

Cijelo ovo područje je formalno zaštićeno kao nacionalni parkovi kojima se upravlja u pojedinačnim lokalnim upravama. Ključna pitanja upravljanja uključuju efikasnu kontrolu poljoprivrednih zadiranja i eksploatacije resursa iz područja parkova (napose [[posijeci-i-spali]] poljoprivreda), lov, i rudarstvo dragulja. Ova pitanja zahtijevaju provedbu jasne i koordinirane strategije upravljanja svih komponenata ove serijske imovine kao jednom cjelinom. Situacija je pogoršana nakon političke krize u Madagaskaru 2009. godine, nakon čega su ovi lokaliteti upisani na [[popis mjesta ugrožene svjetske baštine]]; zbog organizirane i nezakonite sječe i paljenja šume, i krivolova ugroženih lemura.

==Popis lokaliteta==

{| class="wikitable sortable"
! Slika
! Ime
! Lokacija
! Površina
! Koordinate
! Odlike
|- valign=top
| [[Datoteka:Andohahela NP.jpg|150x150px|]]
| <center>'''[[Nacionalni park Andohahela]]'''
| <center>Pokrajina [[Anosy]]
| 760 km²
| {{coord|24|36|3|S|46|41|58|E|type:landmark_scale:100000_region:MG|display=inline}}
| Osnovan 1997. godine oko planine Anosy koja se nalazi na najjužnijem dijelu madagaskarskih planina. Anosy predstavlja prirodnu barijeru vlažnim vjetrovima s istoka što prourokuje oko 1500 do 2000 mm kiše godišnje na njenoj istočnoj strani, dok na zapadnom dijelu pada oko 700 mm godišnje te tu raste jedinstvena šuma endema, karakteristična za Madagaskar.
|- valign=top
| [[Datoteka:Andringitra, Madagascar by Effervescing Elephant-09.jpg|150x150px|]]
| <center>'''[[Nacionalni park Andringitra]]'''
| <center>Pokrajina [[Ihorombe]]
| 31,16 km²
| {{coord|22|06|46|S|46|55|23|E|type:landmark_scale:100000_region:MG|display=inline}}
| Osnovan 1999. godine 47 km južno od [[Ambalavao]]a i poznat je po svom grubom terenu dubokih klanaca i visokog grebenja. U njemu obitava preko 100 vrsta ptica i 50 vrsta sisavaca, ali i 55 vrsta žaba.
|- valign=top
| [[Datoteka:Masoala park map.png|150x150px|]]
| <center>'''[[Nacionalni park Masoala]]'''
| <center>Pokrajine [[Sava (pokrajina)|Sava]] i [[Analanjirofo]]
| 2.400 km²
| {{coord|15|18|01|S|50|03|09|E|type:landmark_scale:100000_region:MG|display=inline}}
| Osnovan 1997., on je najveći nacionalni park na Madagaskaru, većinom tropska kišna šuma, ali i 100 km² pomorskog parka. Poluotok Masoala, zbog velike raznolikosti staništa ([[šuma mangrova]], [[močvara]], pa čak i [[koraljni greben]]), ima i veliku bioraznolikost živog svijeta.
|- valign=top
| [[Datoteka:Massif Marojejy 01.jpg|150x150px|]]
| <center>'''[[Nacionalni park Marojejy]]'''
| <center>[[Sava (pokrajina)]]
| 555 km²
| {{coord|14|27|24.26|S|49|44|15.81|E|type:landmark_scale:100000_region:MG|display=inline}}
| Park je osnovan 1952. godine oko planinskog masiva Marojejy koji se uzdiže do 2,132 m. Planine imaju izrazitu raznolikost terena koji u malom prostoru jako mijenja visinu. U njegovim nižim dijelovima nalazi se gusta [[prašuma]], nakon koje slijedi [[tropska kišna šuma]], a na vrhu su jedine nedirnute [[grm]]ovite šume na Madagaskaru. U njemu obitava oko 118 vrsta ptica, 148 vrsta reptila i vodozemaca, te 11 vrsta lemura.
|- valign=top
| [[Datoteka:Sign At Entrance To Ranomafana National Park.jpg|150x150px|]]
| <center>'''[[Nacionalni park Ranomafana]]'''
| <center>Pokrajine [[Haute Matsiatra]] i [[Vatovavy-Fitovinany]]
| 416 km²
| {{coord|21|11|58|S|47|26|30|E|type:landmark_scale:100000_region:MG|display=inline}}
| Osnovan 1991. godine u jugoistočnom dijelu Madagaskara kako bi se smanjio pritisak lokalnog stanovništva na nedirnuti šumski krajolik koji je dom za mnoge ugrožene vrste biljaka i lemura.
|- valign=top
| [[Datoteka:Silky Sifaka mom and infant close.JPG|150x150px|]]
| <center>'''[[Nacionalni park Zahamena]]'''
| Pokrajina [[Analanjirofo]]
| 643,7 km²
| {{coord|17|30|43|S|48|41|00|E|type:landmark_scale:100000_region:MG|display=inline}}
| U parku obitava 112 vrsta ptica, 29 vrsta riba, 62 vrste vodozemaca, 46 vrsta reptila, a od 48 vrsta sisavaca, 13 su lemuri od kojih je većina upisana na Crvenu listu ugroženih vrsta IUCN-a.
|- valign=top
|}

==Izvori==
{{izvori}}
* [http://www.worldheritagesite.org/sites/atsinananana.html Rainforests of the Atsinanana – World Heritage Site] {{eng oznaka}} Posjećeno 29. ožujka 2011.

{{coord|14|27|35|S|49|42|9|E|region:MG_type:forest|display=title}}

[[Kategorija:Svjetska baština u Africi]]
[[Kategorija:Svjetska baština u opasnosti]]
[[Kategorija:Zemljopis Madagaskara]]

Atsinanana - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica