Atlantida - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-04-15T02:28:58Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 02:28
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Atlantida'''-->~~{{nedostaju izvori}}		{{nedostaju izvori}}
	[[Slika:Athanasius Kircher's Atlantis.gif\|350px\|desno\|mini\|Ilustracija Atlantide iz djela ''Mundus Subterraneus '' (1678.) [[Athanasius Kircher\|Athanasiusa Kirchera]] (1601. – 1680.)]]		[[Slika:Athanasius Kircher's Atlantis.gif\|350px\|desno\|mini\|Ilustracija Atlantide iz djela ''Mundus Subterraneus '' (1678.) [[Athanasius Kircher\|Athanasiusa Kirchera]] (1601. – 1680.)]]
	'''Atlantida''' ([[grčki jezik\|grčki]]: {{polytonic\|Ἀτλαντὶς νῆσος}}) u [[grčka mitologija\|grčkoj je mitologiji]] [[otok]] legendarne drevne kulture, o čijem samom postojanju i lokaciji nema čvrstih dokaza. Prvi put Atlantidu spominje [[Stara Grčka\|starogrčki]] filozof [[Platon]], koji kaže da je ona razorena [[prirodna katastrofa\|prirodnom katastrofom]], najvjerojatnije [[potres\|potresom]] ili [[poplava\|potopom]]. To je navodno bilo više od 9400 godina prije Platona.		'''Atlantida''' ([[grčki jezik\|grčki]]: {{polytonic\|Ἀτλαντὶς νῆσος}}) u [[grčka mitologija\|grčkoj je mitologiji]] [[otok]] legendarne drevne kulture, o čijem samom postojanju i lokaciji nema čvrstih dokaza. Prvi put Atlantidu spominje [[Stara Grčka\|starogrčki]] filozof [[Platon]], koji kaže da je ona razorena [[prirodna katastrofa\|prirodnom katastrofom]], najvjerojatnije [[potres\|potresom]] ili [[poplava\|potopom]]. To je navodno bilo više od 9400 godina prije Platona.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite journal +{{Citiranje časopisa)

2021-11-26T01:44:05Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite journal +{{Citiranje časopisa)

←Starija inačica		Inačica od 26. studeni 2021. u 01:44
Redak 4:		Redak 4:

	== Mit ==		== Mit ==
	Kao priča [[Platon]]ovim [[dijalog\|dijalozima]] (''[[Kritija (dijalog)\|Kritija]]'' i ''[[Timej (dijalog)\|Timej]]''), Atlantida je često opisivana kao [[mit]] koji je Platon stvorio kako bi ilustrirao svoje [[politika\|političke]] teorije. Premda je funkcija priče jasna, raspravlja se je li Platon doista imao inspiraciju stvarnim događajem, odnosno starijom tradicijom. Neki tvrde da se Platon prisjetio [[Minojska erupcija\|erupcije Tere]]<ref name="Luce">{{Citiranje knjige \|year=1978 \|title=Atlantis, Fact or Fiction? \|publisher=Indiana University Press \|isbn=978-0-253-10482-3 \|first=John V. \|last=Luce \|authorlink=John V. Luce \|chapter=The Literary Perspective \|editor-first=Edwin S. \|editor-last=Ramage \|page=[https://archive.org/details/atlantisfactorfi00rama/page/72 72] \|chapter-url=https://archive.org/details/atlantisfactorfi00rama/page/72 }}</ref><ref>{{~~Cite journal~~ \| last1 = Griffiths \| first1 = J. Gwyn \| authorlink = J. Gwyn Griffiths \| year = 1985 \| title = Atlantis and Egypt \| journal = Historia \| volume = 34 \| issue = 1 \| pages = 3–28 \| jstor = 4435908 }}</ref> invaziju [[narodi s mora\|naroda s mora]]<ref>{{~~Cite journal~~ \| last1 = Görgemanns \| first1 = Herwig \| year = 2000 \| title = Wahrheit und Fiktion in Platons Atlantis-Erzählung \| journal = Hermes \| volume = 128 \| issue = 4 \| pages = 405–419 \| jstor = 4477385 }}</ref> ili [[Trojanski rat\|Trojanskog rata]],<ref>{{~~Cite journal~~		Kao priča [[Platon]]ovim [[dijalog\|dijalozima]] (''[[Kritija (dijalog)\|Kritija]]'' i ''[[Timej (dijalog)\|Timej]]''), Atlantida je često opisivana kao [[mit]] koji je Platon stvorio kako bi ilustrirao svoje [[politika\|političke]] teorije. Premda je funkcija priče jasna, raspravlja se je li Platon doista imao inspiraciju stvarnim događajem, odnosno starijom tradicijom. Neki tvrde da se Platon prisjetio [[Minojska erupcija\|erupcije Tere]]<ref name="Luce">{{Citiranje knjige \|year=1978 \|title=Atlantis, Fact or Fiction? \|publisher=Indiana University Press \|isbn=978-0-253-10482-3 \|first=John V. \|last=Luce \|authorlink=John V. Luce \|chapter=The Literary Perspective \|editor-first=Edwin S. \|editor-last=Ramage \|page=[https://archive.org/details/atlantisfactorfi00rama/page/72 72] \|chapter-url=https://archive.org/details/atlantisfactorfi00rama/page/72 }}</ref><ref>{{Citiranje časopisa \| last1 = Griffiths \| first1 = J. Gwyn \| authorlink = J. Gwyn Griffiths \| year = 1985 \| title = Atlantis and Egypt \| journal = Historia \| volume = 34 \| issue = 1 \| pages = 3–28 \| jstor = 4435908 }}</ref> invaziju [[narodi s mora\|naroda s mora]]<ref>{{Citiranje časopisa \| last1 = Görgemanns \| first1 = Herwig \| year = 2000 \| title = Wahrheit und Fiktion in Platons Atlantis-Erzählung \| journal = Hermes \| volume = 128 \| issue = 4 \| pages = 405–419 \| jstor = 4477385 }}</ref> ili [[Trojanski rat\|Trojanskog rata]],<ref>{{Citiranje časopisa
	\| last1 = Zangger		\| last1 = Zangger
	\| first1 = Eberhard		\| first1 = Eberhard

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-17T04:39:26Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 04:39
Redak 90:		Redak 90:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Atlantis}}~~

	* [http://www.activemind.com/Mysterious/Topics/Atlantis Atlantida, ''Active Mind''] {{eng oznaka}}		* [http://www.activemind.com/Mysterious/Topics/Atlantis Atlantida, ''Active Mind''] {{eng oznaka}}

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-16T05:35:23Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 05:35
Redak 4:		Redak 4:

	== Mit ==		== Mit ==
	Kao priča [[Platon]]ovim [[dijalog\|dijalozima]] (''[[Kritija (dijalog)\|Kritija]]'' i ''[[Timej (dijalog)\|Timej]]''), Atlantida je često opisivana kao [[mit]] koji je Platon stvorio kako bi ilustrirao svoje [[politika\|političke]] teorije. Premda je funkcija priče jasna, raspravlja se je li Platon doista imao inspiraciju stvarnim događajem, odnosno starijom tradicijom. Neki tvrde da se Platon prisjetio [[Minojska erupcija\|erupcije Tere]]<ref name="Luce">{{~~cite book~~ \|year=1978 \|title=Atlantis, Fact or Fiction? \|publisher=Indiana University Press \|isbn=978-0-253-10482-3 \|first=John V. \|last=Luce \|authorlink=John V. Luce \|chapter=The Literary Perspective \|editor-first=Edwin S. \|editor-last=Ramage \|page=[https://archive.org/details/atlantisfactorfi00rama/page/72 72] \|chapter-url=https://archive.org/details/atlantisfactorfi00rama/page/72 }}</ref><ref>{{Cite journal \| last1 = Griffiths \| first1 = J. Gwyn \| authorlink = J. Gwyn Griffiths \| year = 1985 \| title = Atlantis and Egypt \| journal = Historia \| volume = 34 \| issue = 1 \| pages = 3–28 \| jstor = 4435908 }}</ref> invaziju [[narodi s mora\|naroda s mora]]<ref>{{Cite journal \| last1 = Görgemanns \| first1 = Herwig \| year = 2000 \| title = Wahrheit und Fiktion in Platons Atlantis-Erzählung \| journal = Hermes \| volume = 128 \| issue = 4 \| pages = 405–419 \| jstor = 4477385 }}</ref> ili [[Trojanski rat\|Trojanskog rata]],<ref>{{Cite journal		Kao priča [[Platon]]ovim [[dijalog\|dijalozima]] (''[[Kritija (dijalog)\|Kritija]]'' i ''[[Timej (dijalog)\|Timej]]''), Atlantida je često opisivana kao [[mit]] koji je Platon stvorio kako bi ilustrirao svoje [[politika\|političke]] teorije. Premda je funkcija priče jasna, raspravlja se je li Platon doista imao inspiraciju stvarnim događajem, odnosno starijom tradicijom. Neki tvrde da se Platon prisjetio [[Minojska erupcija\|erupcije Tere]]<ref name="Luce">{{Citiranje knjige \|year=1978 \|title=Atlantis, Fact or Fiction? \|publisher=Indiana University Press \|isbn=978-0-253-10482-3 \|first=John V. \|last=Luce \|authorlink=John V. Luce \|chapter=The Literary Perspective \|editor-first=Edwin S. \|editor-last=Ramage \|page=[https://archive.org/details/atlantisfactorfi00rama/page/72 72] \|chapter-url=https://archive.org/details/atlantisfactorfi00rama/page/72 }}</ref><ref>{{Cite journal \| last1 = Griffiths \| first1 = J. Gwyn \| authorlink = J. Gwyn Griffiths \| year = 1985 \| title = Atlantis and Egypt \| journal = Historia \| volume = 34 \| issue = 1 \| pages = 3–28 \| jstor = 4435908 }}</ref> invaziju [[narodi s mora\|naroda s mora]]<ref>{{Cite journal \| last1 = Görgemanns \| first1 = Herwig \| year = 2000 \| title = Wahrheit und Fiktion in Platons Atlantis-Erzählung \| journal = Hermes \| volume = 128 \| issue = 4 \| pages = 405–419 \| jstor = 4477385 }}</ref> ili [[Trojanski rat\|Trojanskog rata]],<ref>{{Cite journal
	\| last1 = Zangger		\| last1 = Zangger
	\| first1 = Eberhard		\| first1 = Eberhard

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T03:41:15Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{nedostaju izvori}}
[[Slika:Athanasius Kircher's Atlantis.gif|350px|desno|mini|Ilustracija Atlantide iz djela ''Mundus Subterraneus '' (1678.) [[Athanasius Kircher|Athanasiusa Kirchera]] (1601. – 1680.)]]
'''Atlantida''' ([[grčki jezik|grčki]]: {{polytonic|Ἀτλαντὶς νῆσος}}) u [[grčka mitologija|grčkoj je mitologiji]] [[otok]] legendarne drevne kulture, o čijem samom postojanju i lokaciji nema čvrstih dokaza. Prvi put Atlantidu spominje [[Stara Grčka|starogrčki]] filozof [[Platon]], koji kaže da je ona razorena [[prirodna katastrofa|prirodnom katastrofom]], najvjerojatnije [[potres|potresom]] ili [[poplava|potopom]]. To je navodno bilo više od 9400 godina prije Platona.

== Mit ==
Kao priča [[Platon]]ovim [[dijalog|dijalozima]] (''[[Kritija (dijalog)|Kritija]]'' i ''[[Timej (dijalog)|Timej]]''), Atlantida je često opisivana kao [[mit]] koji je Platon stvorio kako bi ilustrirao svoje [[politika|političke]] teorije. Premda je funkcija priče jasna, raspravlja se je li Platon doista imao inspiraciju stvarnim događajem, odnosno starijom tradicijom. Neki tvrde da se Platon prisjetio [[Minojska erupcija|erupcije Tere]]<ref name="Luce">{{cite book |year=1978 |title=Atlantis, Fact or Fiction? |publisher=Indiana University Press |isbn=978-0-253-10482-3 |first=John V. |last=Luce |authorlink=John V. Luce |chapter=The Literary Perspective |editor-first=Edwin S. |editor-last=Ramage |page=[https://archive.org/details/atlantisfactorfi00rama/page/72 72] |chapter-url=https://archive.org/details/atlantisfactorfi00rama/page/72 }}</ref><ref>{{Cite journal | last1 = Griffiths | first1 = J. Gwyn | authorlink = J. Gwyn Griffiths | year = 1985 | title = Atlantis and Egypt | journal = Historia | volume = 34 | issue = 1 | pages = 3–28 | jstor = 4435908 }}</ref> invaziju [[narodi s mora|naroda s mora]]<ref>{{Cite journal | last1 = Görgemanns | first1 = Herwig | year = 2000 | title = Wahrheit und Fiktion in Platons Atlantis-Erzählung | journal = Hermes | volume = 128 | issue = 4 | pages = 405–419 | jstor = 4477385 }}</ref> ili [[Trojanski rat|Trojanskog rata]],<ref>{{Cite journal
| last1 = Zangger
| first1 = Eberhard
| year = 1993
| title = Plato's Atlantis Account – A Distorted Recollection of the Trojan War
| journal = Oxford Journal of Archaeology
| volume = 12
| issue = 1
| pages = 77–87
| doi = 10.1111/j.1468-0092.1993.tb00283.x
}}</ref> dok drugi inzistiraju da su mu motivacija bili suvremeniji događaji poput uništenja [[Helike]]a [[373. pr. Kr.]] kad je taj grad potonuo u noći ili pak [[Atena (polis)|atenska]] invazija na [[Sicilija|Siciliju]] od [[415. pr. Kr.]] do [[413. pr. Kr.]]

O mogućem postojanju Atlantide raspravljalo se od [[antika|antike]], ali je često to vjerovanje odbacivano. Priču su otkrili [[humanizam|humanisti]] u novije vrijeme, premda je u [[srednji vijek|srednjem vijeku]] bila nepoznata.

Dan danas, Atlantida je inspiracija brojnim piscima i stvarateljima, od [[znanstvena fantastika|znanstvene fantastike]] preko [[strip]]ova do [[film]]ova, a njezino je ime postalo [[eponim]] za izgubljenu [[civilizacija|civilizaciju]].

== Literatura o Atlantidi ==

=== [[Platon]] ===

[[Platon]]ovi [[dijalog|dijalozi]] ''[[Kritija (dijalog)|Kritija]]'' i ''[[Timej (dijalog)|Timej]]'', napisani oko [[360. pr. Kr.]], najstarije su referencije o Atlantidi. Platon nikad nije dovršio ''Kritiju''. [[Benjamin Jowett]] i mnogi drugi smatraju da je Platon planirao treći dijalog zvan ''[[Hermokrat (dijalog)|Hermokrat]]''. [[John Luce]] predstavlja da je Platon, pošto je opisao podrijetlo svijeta i ljudi u ''Timeju'', kao i [[alegorija|alegorijsko]] savršeno društvo drevne [[Atena (polis)|Atene]] i njihovu borbu s antagonistima iz Atlantide, time htio napraviti strategiju helenske civilizacije tijekom njihova sukoba s [[barbar]]ima kao tematiku u ''Hermokratu''.

U ''Timeju'' predstavlja Atlantidu, a osobe koje sudjeluju jesu Kritija, Timej, Hermokrat i [[Sokrat]], premda samo Kritija govori o Atlantidi.

Prema Platonu, Atlantida je bila velik [[otok]], veličine kao [[Drevna Libija|Libija]] i [[Mala Azija|Azija]] zajedno. Nalazio se s "one strane [[Heraklovi stupovi|Heraklovih stupova]]". To je bila plodna i bogata zemlja koja je davala dvije žetve godišnje. Stanovništvo se bavilo [[poljoprivreda|poljoprivredom]], [[stočarstvo|stočarstvom]] i zanatima. Kopali su i topili [[Mineralne sirovine|rude]]. U izobilju je bilo [[zlato|zlata]], najcjenjenijeg materijala. Raširen je bio i materijal "[[orihalk]]".

U sredini otoka nalazila su se dva izvora; jedan s hladnom, a jedan s toplom [[voda|vodom]]. Oko njih su stanovnici izgradili bazene za kupanje, od kojih su neki bili pokriveni. Postojalo je više gradova i tri pristaništa. Zemljom je vladao Atlant uz pomoć 10 careva. Sastajali su se svakih 6 godina, donosili zakone i sudili.

Stanovništvo je uživalo u sreći i bogatstvu sve dok njihovi carevi nisu zaratili s ostatkom svijeta. Atlantiđanima neprijateljsku vojsku predvodili su [[Grci]], a na njihovu čelu bijahu [[Atena (polis)|Atenjani]]. U strahovitoj bici Grci su odnijeli potpunu pobjedu i spriječili Atlantiđane da se prošire "s ove strane [[Heraklovi stupovi|Heraklovih stupova]]".

=== Ostali antički autori ===

[[Datoteka:Plato-raphael.jpg|mini|[[Rafael]]: [[Platon]], najstariji pisac o Atlantidi<small>, [[freska]], [[1509.]], detalj</small>]]

* [[Filozofija|Filozof]] [[Krantor]], učenik [[Platon]]ova učenika [[Ksenokrat]]a, pokušavao je pronaći dokaz Atlantidina postojanja. Njegov je komentar na Platonova ''[[Timej]]a'' izgubljen.

* [[Stara Grčka|Starogrčki]] [[povijest|povjesničar]] [[Proklo (grčki filozof)|Proklo]] izvještava da je [[Krantor]] otputovao u [[Egipat]] i doista pronašao zapise s poviješću Atlantide na [[hijeroglifi]]ma na [[stup]]u. No, [[Platon]] je napisao da je [[Solon]] vidio priču o Atlantidi na izvoru koji se može primiti u ruku. Proklo također u svojim komentarima iz [[5. stoljeće|5. stoljeća]] opisuje Atlantidu i govori da je, prema starijim autorima, postojalo sedam otoka i tri druga golema, od kojih je jedan bio posvećen [[Had (bog)|Plutonu]], drugi [[Amon]]u, a treći [[Posejdon]]u. Njihovi se stanovnici sjećaju Atlantide koja je davno postojala i vladala nad svim otocima i vjerojatno je također bila posvećena Posejdonu.

* U Atlantidino postojanje vjeruju i [[filozofija|filozofi]] [[Strabon]] i [[Posejdonije]].

* [[Platon]] je vjerojatno bio i [[parodija|parodiran]] te imitiran – nekoliko desetljeća poslije njega, [[povijest|povjesničar]] [[Teopomp]] iz [[Hij]]a piše o zemlji iza [[ocean]]a znanoj kao Meropida. Njezini su stanovnici bili dvostruko veći od običnih [[ljudi]] te su naseljavali dva grada – Euzebej i Mahim. Također je opisao da je deset milijuna vojnika prešlo ocean kako bi osvojilo [[Hiperboreja|Hiperboreju]], ali su odustali kad su čuli da su Hiperboreanci najsretniji ljudi na [[Zemlja (planet)|Zemlji]].

* [[Filozofija|Filozof]] [[Euhemer]] spominje savršeno društvo na otoku u [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]].

* [[Zotik]], [[neoplatonizam|neoplatonistički]] [[filozofija|filozof]] iz [[3. stoljeće|3. stoljeća]], napisao je [[ep]]sku pjesmu na temelju [[Platon]]ova opisa Atlantide.

=== Moderna literatura ===

* Godine [[1627.]] [[Francis Bacon]] napisao je [[roman]] ''[[Nova Atlantida]]'', opisavši [[utopija (sociologija)|utopističko]] društvo Bensalem na zapadnoj obali Amerike (ne zna se je li mislio na [[Sjeverna Amerika|Sjevernu]] ili [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]].

* U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] mezoamerički proučavatelji poput [[Charles Etienne Brasseur de Bourbourg|De Bourbourga]], [[Edward Herbert Thompson|Thompsona]] i [[Augustus Le Plongeon|Le Plongeona]] smatrali su da je Atlantida povezana s [[Maje|Majama]] i [[Azteci|Aztecima]].

* Godine [[1882.]] [[Ignatius Loyola Donnelly]] napisao je ''Atlantis: Antediluvian World'', djelo koje je opisivalo postojanje Atlantide, uzimajući ozbiljno [[Platon]]ove opise te postavivši hipotezu da su sve drevne [[civilizacija|civilizacije]] potomci Atlantidine [[neolitik|neolitičke]] kulture.

* [[UNESCO]] danas proučava [[Sergio Frau|Frauovu]] teoriju koji opisuje da su prije [[Eratosten]]ova vremena, oko [[250. pr. Kr.]], grčki pisci [[Heraklovi stupovi|Heraklove stupove]] locirali na [[Sicilija|Siciliji]], a nakon [[Aleksandar Veliki|Aleksandrove]] ekspanzije, [[Eratosten]] ih je u djelima "premjestio" na [[Gibraltar]].
*Luigi Usai: La mappa di Atlantide. Platone aveva ragione, Quartucciu 2021. ISBN 979-8707230707

== Smještaj ==

=== U Sredozemlju ===

[[Datoteka:Santorini Landsat.jpg|mini|Otok [[Santorini]], jedna od mogućih lokacija Atlantide]]

Od [[Ignatius Loyola Donnelly|Donnellyja]] postojale su stotine nagađanja o Atlantidinoj lokaciji. Mnoga mjesta dijele neke značajke s Atlantidom ([[voda]], katastrofalni kraj, isto razdoblje), ali ni za jedno mjesto ne može biti dokazano je li ondje doista bila Atlantida. Neke od predloženih lokacija jesu u [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]] ili blizu njega: [[Sardinija]], [[Kreta]] i [[Santorini]], [[Cipar]], [[Malta]], [[Ponza]], a također gradovi ili države poput [[Troja|Troje]], [[Tartes]]a ili [[Tantal (grad)|Tantala]] te [[Turska|Turske]], sve do nove [[Izrael|izraelsko]]-[[sinaj]]ske teorije. [[Kanarski otoci]] uzeti su kao moguća lokacija također – zapadno od [[Gibraltar]]a, ali blizu [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]].

[[Minojska erupcija|Velika erupcija vulkana Tere]] dogodila se oko 17. do 15. stoljeća prije nove ere te uništila [[Minos|minojsku]] civilizaciju na [[Kreta|Kreti]] pa mnogi vjeruju da je to inspiriralo priču o Atlantidi. [[A. G. Galanopoulos]] govori da je moguće da je narušen vremenski sklad zbog pogreške u prijevodu s [[egipatski jezik|egipatskog]] na [[grčki jezik|grčki]] te su se tako stotine godina pretvorile u tisuće godine. Tako bi se doba Atlantide poklapalo s kretskim dobom – 900 godina prije [[Solon]]a bilo bi [[15. stoljeće pr. Kr.]].

=== Izvan Sredozemlja ===

[[Datoteka:Atlantis map 1882.jpg|mini|200px|[[Ignatius Loyola Donnelly]]: smještaj Atlantide<small>, ilustracija iz djela ''Atlantis: Antediluvian World'', [[1882.]]</small>]]

Predlagane su i lokacije izvan [[Sredozemno more|Sredozemlja]] poput [[Andaluzija|Andaluzije]],<ref>[http://antiquity.ac.uk/projgall/kuhne300/ Rainer W. Kühne: "A Location for Atlantis", Antiquity 78, no. 300 (2004)]</ref> [[Indonezija|Indonezije]], [[Bermudski trokut|Bermudskog trokuta]] te [[Karibi|Kariba]]. U [[Crno more|Crnom moru]] predložene su tri lokacije: [[Bospor]], [[Sinop (Sinop, Turska)|Sinop]] i [[Ankomah]], legendarno mjesto blizu [[Trabzon]]a.

Predlagane su i [[Švedska]], [[Irska]] i [[Sjeverno more]] ([[Ulf Erlingsson]]).

Govorilo se čak i o mjestima u [[Tihi ocean|Tihom]] i [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]] poput [[Indonezija|Indonezije]], [[Malezija|Malezije]] i izgubljenog kontinenta kod [[Indije]], ''[[Kumari Kandam]]''. Predlagani su čak i [[Kuba]] te [[Bahami]], a neki vjeruju da se Atlantida protezala od [[Španjolska|Španjolske]] do [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]]. [[Ignatius Loyola Donnelly]] povezuje Atlantidu s [[Azteci|Aztecima]].

Također su brojna otočja predlagana poput [[Azori|Azora]] ili [[Karibi|Kariba]].

== Stanovnici Atlantide ==
Postoji puno teorija o značenju imena Azteka, pa i teorija kako bi mogli biti potomci stanovnika Atlantide. Prema toj teoriji Azteci su bili potomci stanovnika Atlantide, koji su nakon katastrofe uspjeli doći do Meksika i tamo izgraditi novu civilizaciju.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Atlantis}}

* [http://www.activemind.com/Mysterious/Topics/Atlantis Atlantida, ''Active Mind''] {{eng oznaka}}
* [http://www.factmonster.com/spot/atlantis1.html Atlantida, ''Fact Monster''] {{eng oznaka}}
* [https://web.archive.org/web/20071026102159/http://www.panthenon.org/articles/a/atlantis.html Atlantida, ''Panthenon''] {{eng oznaka}}
* [https://web.archive.org/web/20070429142224/http://atlantis.haktanir.org/ Atlantida – mit i realnost] {{eng oznaka}}
* [https://web.archive.org/web/20060203160007/http://www.atlantia.de/atlantis_english/atlantis.htm Atlantida – kolijevka čovječanstva] {{eng oznaka}}

[[Kategorija:Antička povijest]]
[[Kategorija:Grčka mitologija]]
[[Kategorija:Misterije]]