WikiSysop: bnz

2022-05-07T16:56:44Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 16:56
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Arsakidi (Armenija)'''-->~~:''Ovaj članak govori o armenskoj dinastiji Arsakida, za istoimenu partsku dinastiju vidi: '''[[Partsko Carstvo]]'''''		:''Ovaj članak govori o armenskoj dinastiji Arsakida, za istoimenu partsku dinastiju vidi: '''[[Partsko Carstvo]]'''''
	[[slika:Arshakuni Armenia 150-en.svg\|mini\|desno\|230px\|Armensko kraljevstvo za vrijeme dinastije Arsakida [[150.]] godine]]		[[slika:Arshakuni Armenia 150-en.svg\|mini\|desno\|230px\|Armensko kraljevstvo za vrijeme dinastije Arsakida [[150.]] godine]]
	Armenska dinastija '''Arsakida''' ili '''Aršakuna''' ([[Armenski jezik\|arm.]] ''Արշակունի'', čit. ''Aršakuni'') je vladala [[Armensko Kraljevstvo\|armenskim kraljevstvom]] od [[54.]] do [[428.]] godine.		Armenska dinastija '''Arsakida''' ili '''Aršakuna''' ([[Armenski jezik\|arm.]] ''Արշակունի'', čit. ''Aršakuni'') je vladala [[Armensko Kraljevstvo\|armenskim kraljevstvom]] od [[54.]] do [[428.]] godine.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-16T05:30:02Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 05:30
Redak 3:		Redak 3:
	Armenska dinastija '''Arsakida''' ili '''Aršakuna''' ([[Armenski jezik\|arm.]] ''Արշակունի'', čit. ''Aršakuni'') je vladala [[Armensko Kraljevstvo\|armenskim kraljevstvom]] od [[54.]] do [[428.]] godine.		Armenska dinastija '''Arsakida''' ili '''Aršakuna''' ([[Armenski jezik\|arm.]] ''Արշակունի'', čit. ''Aršakuni'') je vladala [[Armensko Kraljevstvo\|armenskim kraljevstvom]] od [[54.]] do [[428.]] godine.

	Nekad je bila ogrankom iranskih [[Parti\|partskih]] [[Arsakidi (Iran)\|Arsakida]], a onda su postali posebnom armenskom dinastijom.<ref>{{~~cite book~~ \| last = Olson \|first = James \| title = An Ethnohistorical Dictionary of the Russian and Soviet Empires \| publisher = Greenwood Press \|year= 1994. \| page = 42}}</ref> Arsakidski kraljevi su uz prekide vladali kroz kaotične godine nakon pada dinastije [[Artaksidi\|Artaksida]] od [[62.]] kad je [[Tiridat I. Armenski]] osigurao arsakidsku vlast u Armeniji. Neovisni vladarski niz je uspostavio [[Vologaz II. Armenski]] (Valarses/Vagharshak) [[180.]] godine.		Nekad je bila ogrankom iranskih [[Parti\|partskih]] [[Arsakidi (Iran)\|Arsakida]], a onda su postali posebnom armenskom dinastijom.<ref>{{Citiranje knjige \| last = Olson \|first = James \| title = An Ethnohistorical Dictionary of the Russian and Soviet Empires \| publisher = Greenwood Press \|year= 1994. \| page = 42}}</ref> Arsakidski kraljevi su uz prekide vladali kroz kaotične godine nakon pada dinastije [[Artaksidi\|Artaksida]] od [[62.]] kad je [[Tiridat I. Armenski]] osigurao arsakidsku vlast u Armeniji. Neovisni vladarski niz je uspostavio [[Vologaz II. Armenski]] (Valarses/Vagharshak) [[180.]] godine.

	Dva najvažnija događaja u armenskoj povijesti za vrijeme vlasti ove dinastije su konverzija Armenije na [[kršćanstvo]] koju je sproveo [[sveti Grgur Prosvjetitelj]] [[301.]] i stvaranje [[armensko pismo\|armenskog pisma]] kojeg je napravio [[sveti Mesrop Maštoc]] [[405.]] godine.		Dva najvažnija događaja u armenskoj povijesti za vrijeme vlasti ove dinastije su konverzija Armenije na [[kršćanstvo]] koju je sproveo [[sveti Grgur Prosvjetitelj]] [[301.]] i stvaranje [[armensko pismo\|armenskog pisma]] kojeg je napravio [[sveti Mesrop Maštoc]] [[405.]] godine.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-25T01:03:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

:''Ovaj članak govori o armenskoj dinastiji Arsakida, za istoimenu partsku dinastiju vidi: '''[[Partsko Carstvo]]'''''
[[slika:Arshakuni Armenia 150-en.svg|mini|desno|230px|Armensko kraljevstvo za vrijeme dinastije Arsakida [[150.]] godine]]
Armenska dinastija '''Arsakida''' ili '''Aršakuna''' ([[Armenski jezik|arm.]] ''Արշակունի'', čit. ''Aršakuni'') je vladala [[Armensko Kraljevstvo|armenskim kraljevstvom]] od [[54.]] do [[428.]] godine.

Nekad je bila ogrankom iranskih [[Parti|partskih]] [[Arsakidi (Iran)|Arsakida]], a onda su postali posebnom armenskom dinastijom.<ref>{{cite book | last = Olson |first = James | title = An Ethnohistorical Dictionary of the Russian and Soviet Empires | publisher = Greenwood Press |year= 1994. | page = 42}}</ref> Arsakidski kraljevi su uz prekide vladali kroz kaotične godine nakon pada dinastije [[Artaksidi|Artaksida]] od [[62.]] kad je [[Tiridat I. Armenski]] osigurao arsakidsku vlast u Armeniji. Neovisni vladarski niz je uspostavio [[Vologaz II. Armenski]] (Valarses/Vagharshak) [[180.]] godine.

Dva najvažnija događaja u armenskoj povijesti za vrijeme vlasti ove dinastije su konverzija Armenije na [[kršćanstvo]] koju je sproveo [[sveti Grgur Prosvjetitelj]] [[301.]] i stvaranje [[armensko pismo|armenskog pisma]] kojeg je napravio [[sveti Mesrop Maštoc]] [[405.]] godine.

== Prvi armenski Arsakidi ==

Armenski Arsakidi se prvi put pojavljuju na armenskom prijestolju [[12.]], kad je [[Partsko Carstvo|partski]] kralj [[Vonon I. Partski|Vonon I.]] bio izgnan iz Partije zbog njegove prorimske politike i zapadnjačkih manira.
<ref>[[Josip Flavije]], ''Židovske starine'', 18.42-47</ref>
Vonon I. je kratko zauzeo armensko prijestolje uz [[Rimsko Carstvo|rimski]] pristanak, no [[Artaban II. Partski|Artaban II.]] je zahtijevao neka ga se ukloni s prijestolja. Budući da [[August]] se nije želio upustiti u rat s [[Partsko Carstvo|Partima]], uklonio je Vonona I. s prijestolja i poslao ga je u [[Sirija|Siriju]].

U međuvremenu Artaban II. nije gubio vrijeme nakon što je uklonio Vonona I.. Postavio je svog sina [[Orod Armenski|Oroda]] na armensko prijestolje. [[Tiberije]] nije namjeravao odustati od [[tampon država]] na istočnim granicama, pa je poslao svog nećaka i nasljednika [[Germanik]]a na istok. Germanik je zaključio sporazum s Artabanom II., u kojem ga je priznao kraljem te države i prijateljem Rimljana.

[[Armensko Kraljevstvo (stari vijek)|Armenija]] je [[18.]] došla pod [[Artakses III.|Zena]], sina [[Polemon I. Pontski|Polemona I. Pontskog]], koji je uzeo armensko ime Artaks (odnosno Zeno-Artaks).<ref>[[Tacit]], ''[[Anali (Tacit)|Anali]]'', 2.43, 2.56</ref>

[[Partsko Carstvo]] pod Artabanom II. je bilo previše zauzeto unutarnjim borbama da bi se usudilo suprotstaviti kralju kojeg su postavili Rimljani. Kroz cijelu armensku povijest gledano, Zenova vlast je bila upadljivo mirna.

Nakon Zenove smrti [[34.]], Artaban II. je odlučio vratiti Arsacide na armensko prijestolje. Za to je izabrao svog najstarijeg sina [[Arsak I. Armenski|Arsaka]] kao pogodna kandidata. No, njegovo nasljeđivanje armenskog prijestolja je osporavao njegov mlađi brat [[Orod Armenski|Orod]] kojeg je prije bio zbacio Zeno. [[Tiberije]] je brzo koncentrirao još postrojba na istočnu rimsku granicu. Tako je još jednom nakon desetljeća mira, Armenija postala pozornicom žestoka boja između dviju najvećih svjetskih sila u narednih 25 godina.

Tiberije je poslao Iberca (kavkaska [[Iberija]]) [[Mitridat Armenski|Mitridata]] koji je tvrdio da je arsacidske krvi. Mitridat je uspješno podvrgnuo Armeniju rimskoj vlasti i skinuo Arsaka s prijestolja nanijevši velika pustošenja zemlji. Iznenada, Mitridata su odveli nazad u Rim gdje su ga držali zarobljenikom. Armeniju su dali nazad Artabanu II. koji je svoje prijestolje predao mlađem sinu Orodu.

Još jedan građanski rat je izbio u [[Partija (pokrajina)|Partiji]] nakon što je umro [[Artaban II. Partski]]. U međuvremenu je Mitridat Armenski vraćen na [[Armensko Kraljevstvo (stari vijek)|armensko prijestolje]] uz pomoć svog brata [[Farazman I. Iberski|Farazmana I.]] i rimskih postrojba. Građanski se rat u Partiji nastavio nekoliko godina. Vremenom je [[Gotarz II. Partski|Gotarz]] preuzeo prijestolje [[45.]] godine.

Godine [[51.]] je Mitridatov nećak [[Radamist]] (također znan i kao Gadam) izvršio invaziju na armensko kraljevstvo i ubio svog ujaka. Guverner rimske provincije [[Kapadocija (rimska provincija)|Kapadocije]] [[Julije Pailin]] je odlučio pokoriti Armeniju, no zadovoljio se krunjenjem Radamista, koji ga je širokogrudno nagradio.

Ondašnji partski kralj [[Vologaz I. Partski|Vologaz I.]] je vidio mogućnost te je krenuo u ratni pohod na Armeniju, pritom uspjevši natjerati Ibere povući se iz Armenije. Hladna zima koja je uslijedila je bila nešto previše za Parte koji su se također povukli, ostavljajujći tako otvorena vrata Radamistu ponovo zauzeti prijestolje. Prema [[Tacit]]u, nakon što je ponovo došao na vlast, Iberac je bio tako okrutan da su Armenci jurišali na palaču prisilivši Radamista otići izvan zemlje te je Vologaz I. stekao mogužnost postaviti svog brata [[Tiridat I. Armenski|Tiridata]] na prijestolje.

==Između Rima i Parta==

Rimski car [[Neron]], Nezadovoljan zbog utjecaja [[Partsko Carstvo|Partskog Carstva]] koje je raslo pred njegovim pragom, poslao je generala [[Gnaj Domicije Korbul|Gnaja Domicija Korbula]] s velikom vojskom na istoku radi uspostave [[klijentska država|klijentskih kraljeva]] (vidi [[rimsko-partski rat 58.-63.]]). Nakon što je Tiridat I. pobjegao, Rimljani su postavili svog klijentskog kralja [[Tigran VI. Armenski|Tigrana VI.]]. Godine [[61.]] [[armenska invazija na Adijabenu 61.|napao]] je [[Kraljevina Adijabena|Adijabenu]], koja je bila jedno od partskih vazalskih kraljevstava.

Vologaz I. Partski je ovo shvatio kao čin rimske agresije te je ponovo pokrenuo pohod radi vraćanja Tiridata I. na armensko prijestolje. U [[bitka kod Rhandeije|bitci kod Rhandeije]] [[62. godine]], opet je Korbul zapovijedao rimskim postrojbama. Umarširao je u Armeniju i postavio logor u [[Rhandeia|Rhandeiji]], gdje je dogovorio [[mir]] s Tiridatom, prema kojem mu se je priznalo naslov armenskog kralja, a njegov ustupak se sastojao u tome što je pristao biti rimskim klijentskim kraljem, što bi postao kad bi otišao u Rim gdje bi ga okrunio car Neron. Tiridat je vladao do smrti ili dok ga nisu svrgnuli oko 110. godine. Onda je partski kralj [[Hozroje I. Partski]] [[partska invazija na Armeniju 110.|napao]] Armeniju i postavio svog nećaka [[Aksidar]]a, sina prijašnjeg partskog kralja [[Pakor II. Partski|Pakora II.]] na mjesto armenskog kralja.

[[Image:RomanArmenia.png|left|thumb|Velika Armenija kao dio Rimskog Carstva (crveno), Mala Armenija (plavo).]]

Budući je Hozroje tako nasrnuo na područje koje je tradicionalno bilo utjecajnom sferom Rimskog Carstva, polustoljetni mir iz Neronovih vremena od je došao k svom svršetku te je uskoro izbio rat s novim rimskim carem [[Trajan]]om.<ref>[[Stacije]]: [[Silvae]] 5.1; [[Dion Kasije Kokejan|Dion Kasije]] 68.17.1.; [[Arijan]] ''Parthica'' frs 37/40</ref>
Trajan se je zaputio prema Armeniji listopada [[113.]] godine da bi vratio rimskog klijentskog kralja u Armeniju. Izaslanici Hozroja I. su se sreli s njime u Ateni, obavijestivši ga da je Aksidar svrgnut i zamolivši ga neka dopusti Aksidarovom starijem bratu [[Parthamasir]]u doći na prijestolje. Trajan je odbio njihov prijedlog te je kolovoza [[114.]] zauzeo [[Arsamosata|Arsamosatu]], mjesto za kojeg je Parthamasiris želio da ga okrune u njemu, no umjesto toga, Trajan je pripojio njegovo kraljevstvo i od njega napravio novu rimsku provinciju.<ref>Dion Kasije 68.17.2-3</ref>
Parthamasiris je uklonjen i nešto poslije umro na tajnovit način.

== Izvori ==
*Kevork A. Sarafian, G. A. Sarafean: History of Education in Armenia -
*A. J. (Agop Jack) Hacikyan, Nourhan Ouzounian, Edward S. Franchuk, Gabriel Basmajian: The heritage of Armenian literature Vol.1
*W. Seibt (ed.): ''The Christianization of Caucasus (Armenia, Georgia, Albania)'' (2002.), {{ISBN|978-3-7001-3016-1}}
{{izvori}}

==Vanjske poveznice ==
*[https://web.archive.org/web/20051214014451/http://www.hyeetch.nareg.com.au/armenians/arshakuni_p1.html Levon Zekiyan: Armenian History, Arshakuni Dynasty]
*[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Gazetteer/Places/Asia/Armenia/_Texts/KURARM/17*.html Vahan M. Kurkjian: The Arshakuni Dynasty of Armenia]

[[Kategorija:Armenski vladari]]
[[Kategorija:Vladarske dinastije]]
[[Kategorija:Armensko Kraljevstvo (stari vijek)]]

Arsakidi (Armenija) - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica