Arhiv - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 23:24, 28. studeni 2025.

2025-11-28T23:24:12Z

←Starija inačica		Inačica od 28. studeni 2025. u 23:24
Redak 17:		Redak 17:
	Arhiv je ustanova za čuvanje, skrb, obradbu i porabu arhivskoga gradiva; nekad se ovim zadaćama pridruživao i znanstvenoistraživački rad samih arhivista, koji više ne pripada u temeljne zadaće.		Arhiv je ustanova za čuvanje, skrb, obradbu i porabu arhivskoga gradiva; nekad se ovim zadaćama pridruživao i znanstvenoistraživački rad samih arhivista, koji više ne pripada u temeljne zadaće.

	Arhiv je danas, kao tijelo javne vlasti koje čuva memoriju društva (totalni arhiv) vlasnik, posjednik i skrbnik gradiva različitih stvaratelja (provenijencija), okrenut je najrazličitijim korisnicima od znanstvenika raznih područja do građana, istraživača povijesti naselja, obitelji. Najčešća istraživanja su rodoslovlja ali i istraživanja najrazličitijih stručnjaka.		Arhiv je danas, kao [[tijelo javne vlasti]] koje čuva memoriju društva (totalni arhiv) vlasnik, posjednik i skrbnik gradiva različitih stvaratelja (provenijencija), okrenut je najrazličitijim korisnicima od znanstvenika raznih područja do građana, istraživača povijesti naselja, obitelji. Najčešća istraživanja su rodoslovlja ali i istraživanja najrazličitijih stručnjaka.

	Od davnina arhivi čuvaju gradivo o vlasničkim pravima, dokazima o pravima i obvezama, privitke raznim postupcima, nastaju redovitim radom neke javne ustanove, industrijskog ili trgovačkog društva, bratovštine, bilježnika, vjerskih zajednica, obitelji, vlastelinstava, pojedinaca, građana.		Od davnina arhivi čuvaju gradivo o vlasničkim pravima, dokazima o pravima i obvezama, privitke raznim postupcima, nastaju redovitim radom neke javne ustanove, industrijskog ili trgovačkog društva, bratovštine, bilježnika, vjerskih zajednica, obitelji, vlastelinstava, pojedinaca, građana.

WikiSysop: bnz

2022-05-07T11:00:33Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 11:00
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Arhiv'''-->~~'''Arhiv''' ([[Latinski jezik\|lat.]] ''arcivum'', ''arcivium'', ''archivum'', ''archivium'': magistrat), kao etimon javlja se i ([[Grčki jezik\|grč.]] ''ἀρχή'': početak, vrhovna vlast).		'''Arhiv''' ([[Latinski jezik\|lat.]] ''arcivum'', ''arcivium'', ''archivum'', ''archivium'': magistrat), kao etimon javlja se i ([[Grčki jezik\|grč.]] ''ἀρχή'': početak, vrhovna vlast).

	== Značenja riječi ==		== Značenja riječi ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-21T06:13:34Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Arhiv''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''arcivum'', ''arcivium'', ''archivum'', ''archivium'': magistrat), kao etimon javlja se i ([[Grčki jezik|grč.]] ''ἀρχή'': početak, vrhovna vlast).

== Značenja riječi ==
# [[ustanova]],
# [[zgrada]],
# [[arhivsko gradivo]],
# [[arhivski fond]],
# svi arhivski fondovi pojedine ustanove,
# spisi nastali djelovanjem tijela državne ili javne uprave, trgovačkoga društva ili općenito neke ustrojbe.
# ponegdje svi arhivski fondovi i zbirke pojedine države.

U znanosti danas prevladava prvo značenje u smislu ustanova koje tvore arhivsku službu na određenome području, najčešće državnom. Ostala značenja pojavljuju se rjeđe. Ponekad nazivi znanstvenih časopisa nose naziv arhiv kao npr. Arhiv za medicinu rada.

U razgovornome jeziku često se miješa s pojmom pismohrane koja se na srpskome jeziku zove arhiva (N. jed.).
U starijim tekstovima pronalaze se riječi arkiv i pismara.

Arhiv je ustanova za čuvanje, skrb, obradbu i porabu arhivskoga gradiva; nekad se ovim zadaćama pridruživao i znanstvenoistraživački rad samih arhivista, koji više ne pripada u temeljne zadaće.

Arhiv je danas, kao tijelo javne vlasti koje čuva memoriju društva (totalni arhiv) vlasnik, posjednik i skrbnik gradiva različitih stvaratelja (provenijencija), okrenut je najrazličitijim korisnicima od znanstvenika raznih područja do građana, istraživača povijesti naselja, obitelji. Najčešća istraživanja su rodoslovlja ali i istraživanja najrazličitijih stručnjaka.

Od davnina arhivi čuvaju gradivo o vlasničkim pravima, dokazima o pravima i obvezama, privitke raznim postupcima, nastaju redovitim radom neke javne ustanove, industrijskog ili trgovačkog društva, bratovštine, bilježnika, vjerskih zajednica, obitelji, vlastelinstava, pojedinaca, građana.
Dokumenti se odlažu u pismohrane onako kako nastaju, poput geoloških slojeva, postojano, sustavno, trajno. Nisu nastali slučajno, već automatski, svakodnevnim radom neke ustanove. Ti dokumeni su u prvome redu pravni izvor i vjerodostojnost im je bitna odrednica, oni nisu nastali zbog znatiželje javnosti, već zbog obavijesti i dokaza.

U povijesti arhiva razlikujemo tri razdoblja.
*Prvo koje nazivamo rizničnim kada se gradivo čuva pri hramovima.

*Drugo je razdoblje čuvanje gradiva pri uredima unutar upravnih sustava.

*Treće je razdoblje čuvanja unutar ustanova koje više nisu unutar upravnih sustava, već različitih stupnjeva samostalnosti.

Suvremeni razvoj informacijske tehnologije i informatičkih sustava proizvodi elektroničke dokumente, te predstavlja nov izazov arhivskoj struci.

Neki znanstvenici smatraju kako postoji arhivski interes i prije početaka pismenosti. O tome je pisao Donato Tamblé, kao prve zapise vidi ljudske genome (DNA). Također i usmena predaja kao arhivsko gradivo za što su osobito zainteresirane države Afričkog kontinenta, jer je u tom području Svijeta zapisana usmena predaja često jedini povijesni izvor.

==Zanimljivosti==

Vladari Bliskoga istoka (također Dalekoga istoka) imali su arhive, gradivo je ispisano na glinenim pločicama.
Nalazišta: Mari, Mezopotamija: babilonski grad, procvat 1. pol. 3. tisuć. pr. Kr., pripadao Amorejcima, 20000 pločica s klinastim pismom.
Amarna, [[Egipat]]: za vladanja Amenofisa IV. (1372. - 1352. pr. Kr.) 1888 pločica.
Ugarit (danas Ras Šamra: Sirija) fenički grad-država, povijest seže u 6/7 tisuć. pr. Kr.
Osim kraljevskih poznati su i gospodarski arhivi npr. Nipur, Babilonija: jedna od nastarijih banaka Svijeta koju su držali Murasi, poslovni babilonci iz 5. st. pr. Kr.
Nažalost suprotno arhivističkoj teoriji gradivo Murasa razdvojeno je i nalazi se u Carigradu, Jeni, Philadelphiji i dr. zbirkama.
U [[Stara Grčka|Staroj Grčkoj]] javljaju se doduše kasno, ali već u 4. st. pr. Kr. u Ateni postojao gotovo pravi državni arhiv smješten u Metroonu, hramu božice Kibele. Nažalost ništo nije sačuvano.

== Poveznice ==
* [[arhivalije]]
* [[arhivi u Hrvatskoj]]
* [[uredsko poslovanje]]
* državni arhivi: [[Državni arhiv BiH]]

==Izvori==
#J. Kolanović (ur.), Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska, Beograd, Savez društava arhivskih radnika Jugoslavije, 1984.
#Arhivi, u: Enciklopedija Jugoslavije, sv. 1, Zagreb, JLZ, 1980., str. 250-294.
#B. Stulli, Arhivistika i arhivska služba. Studije i prilozi. Zagreb, HDA, 1997
#B. Stulli (ur.), Priručnik iz arhivistike, Zagreb, Savez društava arhivskih radnika Jugoslavije i Arhiv Hrvatske, 1977.
#L. Duranti, Arhivski zapisi. Teorija i praksa, Zagreb, HDA, 2000.
#J. Buturac - S. Bačić, Iz historije pisanog dokumenta, Zagreb, 1966., str. 22-48.

[[Kategorija:Arhivi]]
[[Kategorija:Ustanove]]