WikiSysop: bnz

2022-05-07T10:21:42Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 10:21
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Arhitektura secesije u Splitu'''-->~~'''Arhitektura secesije u Splitu''', zbirni naziv za arhitektonsko i urbanističko stvaralaštvo u Splitu na prijelazu 19. u 20. stoljeće.		'''Arhitektura secesije u Splitu''', zbirni naziv za arhitektonsko i urbanističko stvaralaštvo u Splitu na prijelazu 19. u 20. stoljeće.

	== Uvod ==		== Uvod ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-12T05:25:04Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Arhitektura secesije u Splitu''', zbirni naziv za arhitektonsko i urbanističko stvaralaštvo u Splitu na prijelazu 19. u 20. stoljeće.

== Uvod ==
[[Datoteka:Nakić House in Split 20210517 001.jpg|200px|mini|desno|[[Kuća Nakić u Splitu|Kuća Nakić]]]]
Prva pojava [[secesija|secesijskog]] stila u arhitekturi [[Split]]a vidljiva je na privatnoj [[Kuća Nakić u Splitu|kući trgovca pokućstvom Vicka Nakića]], oca arhitekta Špire Nakića, iz [[1900.]] godine. Rani period secesije u Splitu, koji pojedini autori često nazivaju i „punom fazom secesije“, trajao je otprilike do [[1918.]] Već 1920-ih njezin utjecaj slabi. Međutim, određene stilske karakteristike secesijske arhitekture zadržale su se u splitskoj arhitekturi čak do [[1930-ih]].

Secesija u Split dolazi posredstvom domaćih arhitekata koji su se školovali u [[Beč]]u. Najistaknutiji su bili [[Špiro Nakić]], [[Kamilo Tončić]] i [[Petar Senjanović]]. Radili su isključivo u periodu između [[1900.]] i 1918.

Secesija u Splitu najzastupljenija je u stambenoj arhitekturi, dok su objekti javne namjene manje zastupljeni. Gradi se uglavnom izvan povijesne jezgre (vile na [[Bačvice|Bačvicama]], staroj cesti prema [[Solin]]u, padinama [[Marjan]]a itd.), ali je i unutar jezgre izgrađeno nekoliko novih objekata (stambeno-poslovna zgrada Nakić, Narodni trg 1; stambeno-poslovna zgrada Dujma Savo, Morpurgova poljana 2; stambeno-poslovna zgrada Josipa Duplančića, Marmontova ul. 4).

Secesijski oblikovni elementi – novi tipovi konstrukcija, uporaba novih materijala (što se prvenstveno odnosi na slobodnije korištenje stakla i [[lijevano željezo|lijevanog željeza]]) i izmijenjena prostorna organizacija u cilju postizanja funkcionalnosti – rijetko su istovremeno zastupljeni na jednome objektu. Arhitektura uglavnom zadržava tradicionalnu organizaciju prostora i volumen zgrade, a na pročelja se dodaje secesijska dekoracija. „Secesija u Splitu rijetko kad progovara čistim oblicima secesije.“<ref name="Kezić">Kezić, Mario (1991.), Arhitektura secesije u Splitu, Književni krug Split, Split.</ref>

== Primjeri splitske secesijske arhitekture ==

Najraniji objekt u Splitu na kojem su uočljive secesijske stilske karakteristike već je ranije spomenuta '''kuća Vicka Nakića''' iz [[1900.]] godine koja zauzima čitavu zapadnu stranu Narodnog trga. Tipološki je to stambeno-poslovna zgrada, koja u prizemlju ima prostor za trgovinu, a gornje tri etaže namijenjene su stanovanju. Dimenzije zgrade, ali i raskošna izvedba svjedoče o društvenom statusu investitora. Zgrada je i danas sačuvala visoku arhitektonsko-urbanističku i ambijentalnu vrijednost na prostoru trga.<ref name="Kezić"/>
Već godinu dana kasnije započela je izgradnja '''[[Zgrada Sumpornih toplica u Splitu|zgrade Sumpornih toplica]]''' na mjestu sumpornih izvora koji su se u zdravstvene svrhe koristili od [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Investitori su bili privatnici Catani i Nagy, a natječaj je dobio arhitekt Kamilo Tončić. Zgrada je dovršena [[1903.]] u nešto skromnijem obliku negoli je to bilo predviđeno prvim projektom (izostavljen je [[Rizalit|rizalitni]] istak na pročelju kao i dio dekoracije). Pa ipak, to se ostvarenje redovito navodi kao „najreprezentativniji i najcjelovitiji primjer secesijske arhitekture u Splitu.“<ref name="Kezić"/> Sumporne toplice ujedno su i prvi projekt u Splitu pri čijoj su izgradnji primijenjeni čisti oblici secesije. Dodatnu vrijednost objektu pridodaje činjenica da je „mala čekaonica“ Sumpornih toplica među rijetkim (gotovo u cijelosti) sačuvanim secesijskim interijerima u Splitu. Poprilično su dobro sačuvane štukature, cementne pločice, željezne ograde stubišta i, među ostalim, drvena klupa koja se ondje izvorno nalazila.

Petar Senjanović projektirao je '''[[Vila Galetović|vilu Galetović]]''' u Slavićevoj ulici 42. Arhitektonski izraz pokazuje pomak prema funkcionalnosti i geometrijskoj varijanti secesije, što je ostvareno odbacivanjem suvišne dekoracije pročelja. Vila je arhitektonski izuzetno vrijedna i spada među najljepše secesijske vile u Splitu.<ref name="Kezić"/> Uvrštena je na Listu preventivno zaštićenih dobara Registra kulturnih dobara [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]].

Valja spomenuti još nekoliko Senjanovićevih vila – '''[[Vila Smodlaka|vilu Smodlaka]]''' u Kliškoj ul. 13 iz [[1906.]] godine, koja je jedan od rijetkih primjera primjene glazirane opeke u secesijskoj arhitekturi Splita<ref name="Kezić"/> i '''[[Vila Katunarić|vilu Katunarić]]''' u Zrinsko-frankopanskoj ul. 10 iz [[1913.]] Petar Senjanović ujedno je i najspominjaniji arhitekt u kontekstu splitske secesijske arhitekture i autor najvećega broja secesijskih vila u Splitu i okolici. U Senjanovićevoj motivici, repertoaru dekorativnih i konstruktivnih elemenata, prepoznatljiv je utjecaj tradicionalne dalmatinske arhitekture. Najkarakterističniji su neprofilirani kameni [[Vijenac (arhitektura)|vijenci]] pod krovištem ili terasom poduprti kamenim konzolama. Također, njegovu arhitekturu karakterizira „oživljavanje volumena terasama, verandama, balkonima i trijemovima te razigranost krovnih ploha.“<ref name="Kezić"/>

U razdoblju secesije izgrađena je i '''zgrada [[Arheološki muzej u Splitu|Arheološkog muzeja u Splitu]]''' prema projektima bečkih graditelja Ohmanna i Kirsteina iz [[1912.]] Zgrada je dovršena [[1914.]], ali je za javnost otvorena tek [[1922.]] godine. Izgradnju je inicirao [[Frane Bulić|don Frane Bulić]]. Na zgradi su uočljive sličnosti s projektom Museum Carnuntiuma u Deutsch Altenburgu nedaleko od Beča, koji je također radio navedeni autorski par. U doba kada je izgrađen prigovaralo se nedovoljnoj stilskoj prilagođenosti ambijentu.<ref name="Martinčić">Martinčić Julio, gl. ur. (2001.), Secesija slobodnog i kraljevskog grada Osijeka, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni i umjetnički rad, Osijek.</ref>

== Galerija djela ==

<gallery>
Datoteka:Kuća Vicka Nakića.jpeg | ''[[Kuća Nakić u Splitu|Kuća Vicka Nakića]]'', arhitekt Špiro Nakić, Narodni trg 1, Split, 1900.
Datoteka:Sumporne toplice, Split.jpeg | ''[[Zgrada Sumpornih toplica u Splitu|Zgrada Sumpornih toplica]]'', arhitekt Kamilo Tončić, Split, 1901.-1903.
Datoteka:2014-06-09 14.45.08.jpg | ''Stambeno-poslovna [[zgrada Dujma Savo]]'' (prenamjena u hostel Golly±Bossy), Morpurgova poljana 2, Split
Datoteka:Vila Galetović.jpeg | ''Secesijska [[vila Galetović]]'', arhitekt Petar Senjanović, Slavićeva 42, Split
Datoteka:Vila_Katunarić.jpeg | ''Secesijska [[vila Katunarić]]'', arhitekt Petar Senjanović, Zrinsko-frankopanska 10, Split, 1913.
Datoteka:Arheološki_muzej_Split.jpeg | ''[[Zgrada Arheološkog muzeja u Splitu]]'', arhitekti Ohmann i Kirstein, Zrinsko-frankopanska 25, Split, 1912.-1914.
Datoteka:Secesijska_vila_Smodlaka,_arhitekt_Petar_Senjanović,_Kliška_13,_Split,_1906..jpg ‎| ''Secesijska [[vila Smodlaka]]'', arhitekt Petar Senjanović, Kliška 13, Split, 1906.
</gallery>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==

# Kezić, Mario. ''Arhitektura secesije u Splitu'', Književni krug Split, Split, 1991.
# Martinčić Julio, gl. ur. ''Secesija slobodnog i kraljevskog grada Osijeka'', Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni i umjetnički rad, Osijek, 2001.

== Vanjske poveznice ==

*[http://limun.hr/main.aspx?id=652523&Page=8 Studio UP u Piranu nagrađen za hostel Golly&Bossy]
*[http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=&lang=hr&bid=HBBvwOYnmuy5nQzPwzHA%2FA%3D%3D Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske]
*[http://www.arheologija.hr/?p=164 Arheološki muzej u Splitu]

[[kategorija: Arhitektura u Hrvatskoj]]
[[kategorija: Secesija]]

Arhitektura secesije u Splitu - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica