WikiSysop: bnz

2022-05-07T06:34:40Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 06:34
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ardijejci'''-->~~[[Datoteka:Illyrians.jpg\|desno\|mini\|300px\| Iliri]]		[[Datoteka:Illyrians.jpg\|desno\|mini\|300px\| Iliri]]
	'''Ardijejci''' (Ardiaei, Vardaei), [[Iliri\|ilirsko]] pleme s južne obale [[Jadran]]a koje prvo među Ilirima osnivaju državu pod vodstvom kralja [[Agron]]a, na području od lijeve obale [[Neretva\|Neretve]] pa do Vojuše u [[Albanija\|Albaniji]].		'''Ardijejci''' (Ardiaei, Vardaei), [[Iliri\|ilirsko]] pleme s južne obale [[Jadran]]a koje prvo među Ilirima osnivaju državu pod vodstvom kralja [[Agron]]a, na području od lijeve obale [[Neretva\|Neretve]] pa do Vojuše u [[Albanija\|Albaniji]].
	Stari [[Grci]], a potom i stari [[Rimljani]] Ardijejce ili Ardijeje (Ardiaei/Vardaei) smatrali su jednim od najmoćnijih ilirskih plemena. Njihov prvobitni dom, do IV. stoljeća p.n.e. bio je južno od Autarijata, dakle, u širem reonu kalinovačkog platoa. Odatle ih Autarijati potiskuju, zbog prevlasti nad pašnjacima i slanim vrelima, na prostor Gatačkog polja i južno uz jadransku obalu (pretežno područje koje danas zauzima južna [[Dalmacija]]) sve do [[Boka Kotorska\|Boke Kotorske]], a po nekima su se graničili i sa drevnim skadarskim Ilirima [[Labeati]]ma (Labeatae) i drugima<ref>HISTORIJA AUTARIJATA –Salmedin Mesihović, Filozofski fakultet u Sarajevu Sarajevo, 2014</ref>od desne obale [[Neretva\|Neretve]] ([[Narona]]) . Tu su postali vrsni pomorci, a svoje vještine stekli su najprije upravo na rijeci [[Neretva\|Neretvi]]. Gradili su male i brze brodice, slične onima po kojima su bili poznati Iliri [[Liburni]], od kojih su kasnije taj pomorski izum "pozajmili" Rimljani, kao što su od Ilira pozajmili i mnoge druge izume (npr. tuniku "[[Dalmatika]]" - vidi [[mozaik]] s prikazom Cara [[Justinijan]]a u crkvi [[San Vitale]] u [[Ravenna\|Ravenni]]). Neki drevni povijesničari smatraju da je ilirska kraljica [[Teuta]] rodom iz plemena Ardijeja, mada drugi pak tvrde kako je Ardijejac podrijetlom njen suprug, ilirski kralj Agron, uz kojeg se veže najprosperitetniji period ilirske povijesti.		Stari [[Grci]], a potom i stari [[Rimljani]] Ardijejce ili Ardijeje (Ardiaei/Vardaei) smatrali su jednim od najmoćnijih ilirskih plemena. Njihov prvobitni dom, do IV. stoljeća p.n.e. bio je južno od Autarijata, dakle, u širem reonu kalinovačkog platoa. Odatle ih Autarijati potiskuju, zbog prevlasti nad pašnjacima i slanim vrelima, na prostor Gatačkog polja i južno uz jadransku obalu (pretežno područje koje danas zauzima južna [[Dalmacija]]) sve do [[Boka Kotorska\|Boke Kotorske]], a po nekima su se graničili i sa drevnim skadarskim Ilirima [[Labeati]]ma (Labeatae) i drugima<ref>HISTORIJA AUTARIJATA –Salmedin Mesihović, Filozofski fakultet u Sarajevu Sarajevo, 2014</ref>od desne obale [[Neretva\|Neretve]] ([[Narona]]) . Tu su postali vrsni pomorci, a svoje vještine stekli su najprije upravo na rijeci [[Neretva\|Neretvi]]. Gradili su male i brze brodice, slične onima po kojima su bili poznati Iliri [[Liburni]], od kojih su kasnije taj pomorski izum "pozajmili" Rimljani, kao što su od Ilira pozajmili i mnoge druge izume (npr. tuniku "[[Dalmatika]]" - vidi [[mozaik]] s prikazom Cara [[Justinijan]]a u crkvi [[San Vitale]] u [[Ravenna\|Ravenni]]). Neki drevni povijesničari smatraju da je ilirska kraljica [[Teuta]] rodom iz plemena Ardijeja, mada drugi pak tvrde kako je Ardijejac podrijetlom njen suprug, ilirski kralj Agron, uz kojeg se veže najprosperitetniji period ilirske povijesti.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T05:44:12Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Illyrians.jpg|desno|mini|300px| Iliri]]
'''Ardijejci''' (Ardiaei, Vardaei), [[Iliri|ilirsko]] pleme s južne obale [[Jadran]]a koje prvo među Ilirima osnivaju državu pod vodstvom kralja [[Agron]]a, na području od lijeve obale [[Neretva|Neretve]] pa do Vojuše u [[Albanija|Albaniji]].
Stari [[Grci]], a potom i stari [[Rimljani]] Ardijejce ili Ardijeje (Ardiaei/Vardaei) smatrali su jednim od najmoćnijih ilirskih plemena. Njihov prvobitni dom, do IV. stoljeća p.n.e. bio je južno od Autarijata, dakle, u širem reonu kalinovačkog platoa. Odatle ih Autarijati potiskuju, zbog prevlasti nad pašnjacima i slanim vrelima, na prostor Gatačkog polja i južno uz jadransku obalu (pretežno područje koje danas zauzima južna [[Dalmacija]]) sve do [[Boka Kotorska|Boke Kotorske]], a po nekima su se graničili i sa drevnim skadarskim Ilirima [[Labeati]]ma (Labeatae) i drugima<ref>HISTORIJA AUTARIJATA –Salmedin Mesihović, Filozofski fakultet u Sarajevu Sarajevo, 2014</ref>od desne obale [[Neretva|Neretve]] ([[Narona]]) . Tu su postali vrsni pomorci, a svoje vještine stekli su najprije upravo na rijeci [[Neretva|Neretvi]]. Gradili su male i brze brodice, slične onima po kojima su bili poznati Iliri [[Liburni]], od kojih su kasnije taj pomorski izum "pozajmili" Rimljani, kao što su od Ilira pozajmili i mnoge druge izume (npr. tuniku "[[Dalmatika]]" - vidi [[mozaik]] s prikazom Cara [[Justinijan]]a u crkvi [[San Vitale]] u [[Ravenna|Ravenni]]). Neki drevni povijesničari smatraju da je ilirska kraljica [[Teuta]] rodom iz plemena Ardijeja, mada drugi pak tvrde kako je Ardijejac podrijetlom njen suprug, ilirski kralj Agron, uz kojeg se veže najprosperitetniji period ilirske povijesti.

Rimljani su ih opisivali kao gusare, ali poznavajući osvajačke porive drevnog Rima u to doba, kao i tendenciju da veličaju vlastitu slavu i podcjenjuju druge narode, vrlo je moguće da su Rimljani pomorski otpor Ardijejaca i drugih Ilira interpretirali kao gusarstvo iz političkih ciljeva. Ako je suditi po drevnim izvorima, Iliri jesu bili [[gusari]], i to nadaleko poznati, no upravo pod izgovorom "gušenja " ilirskog gusarstva Rimljani su i krenuli u osvajanje ilirskog teritorija.

Porazio ih je [[Servije Fulvije Flak]] (Servius Fulvius Flaccus) [[135. pr. Kr.]] sa 10,000 pješaka i 600 konjanika u blizini poluotoka Pelješca, nakon čega se povlače u unutrašnjost. Kako ih je preostalo veoma malo morali su se pokoriti Rimljanima koji ih natjeraše na ratarstvo i zabranu gusarenja. Moguće je i da su se asimilirali u druga kontinentalna plemena ili zajednice plemena. Pored toga, kada drevni povijesničari pišu kako su Ardijejci bili gotovo "izumrli", možda nisu imali na umu doslovno značenje riječi, već izumiranje Ardijejaca kao gospodara istočne jadranske obale i jadranskog mora.

Osobno ime [[Ardian]] ili [[Ardijan]] upravo potječe od imena ovog plemena.
Takodjer, smatra se kako je ime ardijejaca, povezano sa Albanskom riječi "Ardhja", što u prijevodu znači "dolazak".

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Iliri}}

[[Kategorija:Iliri]]
[[Kategorija:Antička povijest]]
[[Kategorija:Nestali narodi]]
[[Kategorija:Stari narodi i civilizacije]]

Ardijejci - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica