Antun Mihalović - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{sr icon}}' u '{{srp oznaka}}'

2025-06-02T03:08:08Z

Zamjena teksta - '{{sr icon}}' u '{{srp oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 2. lipanj 2025. u 03:08
Redak 87:		Redak 87:
	== Kraljevina Jugoslavija ==		== Kraljevina Jugoslavija ==

	Mihalović se nije uspio uključiti u vlast te se slabo prilagodio novom vremenu, iako je bio blizak srpskim radikalima te je trebao biti u političkoj milosti.<ref name="kolar82">Kolar-Dimitrijević, 182.</ref> Koncem 1920. bio je u kombinacijama za ponovno imenovanje banom, jer se [[Matko Laginja]] pokazao preslabim za [[Stjepan Radić\|Stjepana Radića]], protivnika novog režima.<ref name="kolar82"/> 1922. kupio je dvorac Erdödy u [[Kerestinec\|Kerestincu]] u kojem je živio te je bio njegov posljednji vlasnik prije nego je pretvoren u zatvor.<ref>{{eng icon}} [http://www.svetanedelja.hr/erdody-castle-in-kerestinec-c58?lang=_gb Erdödy Castle in Kerestinec, svetanedelja.hr]</ref> Kerestinečki posjed imao je 650 jutara te se oko njega sukobio s dotadašnjim političkim saveznicima i prijateljima prilikom agrarne reforme. Kako se podosta zadužio tijekom njegove sanacije, bio je prisiljen pristati na suradnju s ministarstvom agrarne reforme. Materijalni položaj ponešto je popravio kad je ušao u vlasništvo jedne tvrtke za uvoz i prodaju automobila.<ref name="kolar83"/> U Kraljevini Jugoslaviji bio je član Jugoslavenske radikalne zajednice. Bio je vođa za Hrvatsku [[Fašizam\|fašističke]]<ref>{{~~sr icon~~}} [http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:276998-Hapsi-celu-269arsiju ''Hapsi celu čaršiju!'', Veljko Lalić i Uglješa Balšić, novosti.rs]</ref> organizacije JUGORAS jugoslavenskog premijera [[Milan Stojadinović\|Milana Stojadinovića]], tzv. ''plavih košulja''.<ref name="maček">[http://tera-3.ul.cs.cmu.edu/NASD/4dcb85c3-9fee-4c83-9e6d-fe6ce5522b59/China/disk4/77/77-7/31011447/HTML/00000178.htm Vladko Maček: 'In the Struggle for Freedom', Robert Speller & Sons, New York, 1957., str. 175.]</ref> [[16. travnja]] [[1936.]] nekolicina članova JUGORAS-a krenula je putem kroz okolna sela do Mihalovićevog dvorca u [[Kerestinec\|Kerestincu]] na sastanak.<ref name="maček"/> Putem su vikali parole protiv [[Vladko Maček\|Maček]]a i [[Hrvatska seljačka stranka\|HSS]]-a, što je uznemirilo seljake. Pomislili su da idu napasti Mačeka u obližnji [[Kupinec]].<ref name="maček"/> Ubrzo su se oboružali i opkolili dvorac te zahtijevali predaju JUGORAS-ovaca.<ref name="maček"/> Nato je iz dvorca izašao Mihalović s pištoljem, odbivši zahtjeve seljaka, na što su seljaci nasrnuli na njega te ga lakše ozlijedili i oteli mu pištolj.<ref name="maček"/> Razjareni seljaci potom su [[Kerestinečka buna\|pobili sve JUGORAS-ovce]]. Nakon toga kupio je jedan mali stan na [[Pantovčak]]u i tamo se preselio, bojeći se da ga seljaci iz Kerestinca ne ubiju.<ref name="kolar83">Kolar-Dimitrijević, 183.</ref> Uz pomoć svog zeta, ministra dvora Milana Antića bio je 1936. imenovan senatorom te je taj položaj držao do raspada zemlje 1941.		Mihalović se nije uspio uključiti u vlast te se slabo prilagodio novom vremenu, iako je bio blizak srpskim radikalima te je trebao biti u političkoj milosti.<ref name="kolar82">Kolar-Dimitrijević, 182.</ref> Koncem 1920. bio je u kombinacijama za ponovno imenovanje banom, jer se [[Matko Laginja]] pokazao preslabim za [[Stjepan Radić\|Stjepana Radića]], protivnika novog režima.<ref name="kolar82"/> 1922. kupio je dvorac Erdödy u [[Kerestinec\|Kerestincu]] u kojem je živio te je bio njegov posljednji vlasnik prije nego je pretvoren u zatvor.<ref>{{eng icon}} [http://www.svetanedelja.hr/erdody-castle-in-kerestinec-c58?lang=_gb Erdödy Castle in Kerestinec, svetanedelja.hr]</ref> Kerestinečki posjed imao je 650 jutara te se oko njega sukobio s dotadašnjim političkim saveznicima i prijateljima prilikom agrarne reforme. Kako se podosta zadužio tijekom njegove sanacije, bio je prisiljen pristati na suradnju s ministarstvom agrarne reforme. Materijalni položaj ponešto je popravio kad je ušao u vlasništvo jedne tvrtke za uvoz i prodaju automobila.<ref name="kolar83"/> U Kraljevini Jugoslaviji bio je član Jugoslavenske radikalne zajednice. Bio je vođa za Hrvatsku [[Fašizam\|fašističke]]<ref>{{srp oznaka}} [http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:276998-Hapsi-celu-269arsiju ''Hapsi celu čaršiju!'', Veljko Lalić i Uglješa Balšić, novosti.rs]</ref> organizacije JUGORAS jugoslavenskog premijera [[Milan Stojadinović\|Milana Stojadinovića]], tzv. ''plavih košulja''.<ref name="maček">[http://tera-3.ul.cs.cmu.edu/NASD/4dcb85c3-9fee-4c83-9e6d-fe6ce5522b59/China/disk4/77/77-7/31011447/HTML/00000178.htm Vladko Maček: 'In the Struggle for Freedom', Robert Speller & Sons, New York, 1957., str. 175.]</ref> [[16. travnja]] [[1936.]] nekolicina članova JUGORAS-a krenula je putem kroz okolna sela do Mihalovićevog dvorca u [[Kerestinec\|Kerestincu]] na sastanak.<ref name="maček"/> Putem su vikali parole protiv [[Vladko Maček\|Maček]]a i [[Hrvatska seljačka stranka\|HSS]]-a, što je uznemirilo seljake. Pomislili su da idu napasti Mačeka u obližnji [[Kupinec]].<ref name="maček"/> Ubrzo su se oboružali i opkolili dvorac te zahtijevali predaju JUGORAS-ovaca.<ref name="maček"/> Nato je iz dvorca izašao Mihalović s pištoljem, odbivši zahtjeve seljaka, na što su seljaci nasrnuli na njega te ga lakše ozlijedili i oteli mu pištolj.<ref name="maček"/> Razjareni seljaci potom su [[Kerestinečka buna\|pobili sve JUGORAS-ovce]]. Nakon toga kupio je jedan mali stan na [[Pantovčak]]u i tamo se preselio, bojeći se da ga seljaci iz Kerestinca ne ubiju.<ref name="kolar83">Kolar-Dimitrijević, 183.</ref> Uz pomoć svog zeta, ministra dvora Milana Antića bio je 1936. imenovan senatorom te je taj položaj držao do raspada zemlje 1941.

	== Kasniji život i smrt ==		== Kasniji život i smrt ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{de icon}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-28T23:05:11Z

Zamjena teksta - '{{de icon}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 23:05
Redak 100:		Redak 100:
	*{{Citiranje knjige \| first= Dušan \| last=Bilandžić \| title=Hrvatska moderna povijest \| at= \| pages= \| location=Zagreb \| publisher=Golden marketing \| year=1999. \| isbn=953-6168-50-2 \| url=http://books.google.de/books/about/Hrvatska_moderna_povijest.html?id=-WZsQgAACAAJ&redir_esc=y \| ref=refbilandzic }}		*{{Citiranje knjige \| first= Dušan \| last=Bilandžić \| title=Hrvatska moderna povijest \| at= \| pages= \| location=Zagreb \| publisher=Golden marketing \| year=1999. \| isbn=953-6168-50-2 \| url=http://books.google.de/books/about/Hrvatska_moderna_povijest.html?id=-WZsQgAACAAJ&redir_esc=y \| ref=refbilandzic }}
	* Neda Engelsfeld: "''Povijest hrvatske države i prava: razdoblje od 18. do 20. stoljeća''", Pravni fakultet, Zagreb, 2002. {{ISBN\|953-6714-41-8}}		* Neda Engelsfeld: "''Povijest hrvatske države i prava: razdoblje od 18. do 20. stoljeća''", Pravni fakultet, Zagreb, 2002. {{ISBN\|953-6714-41-8}}
	*{{~~de icon~~}} [http://www.biographien.ac.at/oebl?frames=yes Österreichisches Biographisches Lexikon 1815–1950, Bd. 6 (Lfg. 28, 1974), S. 276f.; Mihalović, Antun von (1868-1949), Politiker und Banus]		*{{nje oznaka}} [http://www.biographien.ac.at/oebl?frames=yes Österreichisches Biographisches Lexikon 1815–1950, Bd. 6 (Lfg. 28, 1974), S. 276f.; Mihalović, Antun von (1868-1949), Politiker und Banus]
	*Mira Kolar Dimitrijević: O političkom opredjeljivanju bana Antuna Mihalovića, Zbornik u čast Hrvoju Matkoviću, Zagreb, 2005.		*Mira Kolar Dimitrijević: O političkom opredjeljivanju bana Antuna Mihalovića, Zbornik u čast Hrvoju Matkoviću, Zagreb, 2005.

WikiSysop: bnz

2022-05-01T12:14:08Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 12:14
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Antun Mihalović'''-->~~{{Infookvir političar		{{Infookvir političar
	\|ime = Antun pl. Mihalović		\|ime = Antun pl. Mihalović
	\|datum rođenja = [[17. srpnja]] [[1868.]]		\|datum rođenja = [[17. srpnja]] [[1868.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-14T06:44:08Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir političar
|ime = Antun pl. Mihalović
|datum rođenja = [[17. srpnja]] [[1868.]]
|mjesto rođenja = [[Feričanci]], [[Hrvatska]]
|datum smrti = [[21. rujna]] [[1949.]]
|mjesto smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|malaslika =
|opis male slike =
|slika = Antun Mihalovich.jpg
|veličina =
|opis slike =
|podpredsjednik =
|podpredsjednik2 =
|podpredsjednik3 =
|podpredsjednik4 =
|podpredsjednik5 =
|podpremijer =
|podpremijer2 =
|podpremijer3 =
|podpremijer4 =
|podpremijer5 =
|zamjenik =[[Vinko Krišković]]
|zamjenik2 =
|zamjenik3 =
|zamjenik4 =
|zamjenik5 =
|stranka = [[Hrvatsko-srpska koalicija|HSK]]<br>[[Jugoslavenska radikalna zajednica|JRZ]]
|potpis =
|supruga =
|suprug =
|položaj = [[Hrvatski ban|ban]] [[Trojednica|Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]]
|čin2 =
|čin3 =
|čin4 =
|čin5 =
|zanimanje = [[pravnik]]
|fusnote =
|nasljednik = [[Ivan Paleček]]
|prethodnik = [[Ivan Skerlecz]]
|nasljednik2 =
|prethodnik2 =
|nasljednik3 =
|prethodnik3 =
|nasljednik4 =
|prethodnik4 =
|nasljednik5 =
|prethodnik5 =
|predsjednik1 =
|predsjednik =
|predsjednik3 =
|predsjednik4 =
|predsjednik5 =
|premijer1 =
|premijer2 =
|premijer3 =
|premijer4 =
|premijer5 =
|mandat_start = 29. lipnja 1917.
|mandat_kraj = 20. siječnja 1919.
|mandat_start2 =
|mandat_kraj2 =
|mandat_start3 =
|mandat_kraj3 =
|mandat_start4 =
|mandat_kraj4 =
|mandat_start5 =
|mandat_kraj5 =
|vjera =
}}

'''Antun pl. Mihalović''' ([[Feričanci]], [[17. srpnja]] [[1868.]] - Zagreb, [[21. rujna]] [[1949.]]), pravnik i političar, bio je posljednji [[hrvatski ban]] prije raspada [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske Monarhije]]. Bansku je dužnost vršio od [[1917.]] do [[1919.]] godine.

== Obrazovanje i politička karijera ==

Antun pl. Mihalović potječe iz hrvatske plemenitaške obitelji [[Mihalovići|Mihalovića]]. Stric [[Josip Mihalović]] bio je zagrebački nadbiskup (1870.-1891.) i kardinal. Pohađao je bečku akademiju [[Theresianum]], a kasnije je studirao pravo na [[Sveučilište u Beču|sveučilištima u Beču]] i [[Sveučilište u Grazu|Grazu]]. Nakon studija ušao je u službu [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Zemaljske vlade Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]] kao upravni činovnik. 1894. služi u kotaru [[Virovitica]], a 1898. unaprijeđen je i premješten u [[Donji Miholjac]]. U isto vrijeme upravljao je svojim dijelom obiteljskih posjeda u [[Čepin]]u. 1901. izabran je za zastupnika u [[Hrvatski sabor]]. Između 1904. i 1907. bio je nadžupan [[Virovitička županija|Virovitičke županije]] i grada [[Osijek]]a. Nakon toga posvećuje se gospodarstvu, upravlja svojim dobrom [[Feričanci]]ma te sudjeluje u upravi nekoliko tvrtki. U to vrijeme postaje jedan od najistaknutijih članova [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpske koalicije]] te je bio iznimno aktivan u Saboru. Na [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1913.|izborima 1913.]] izabran je za zastupnika kotara [[Vukovar]].

== Banovanje ==
[[Datoteka:Ban Mihalovich ispred HNK 1918.jpg|200px|minijatura|lijevo|Ban Mihalović govori ispred HNK u Zagrebu, 22. listopada 1918.]]
Na bansku dužnost imenovan je [[29. lipnja]] [[1917.]] po odlasku [[Ivan Skerlecz|Ivana Skerlecza]], na kojeg je pokušan atentat. Njegovo imenovanje dočekano je s odobravanjem i velikom nadom, jer, za razliku od Skerlecza, nije bio instrument dvora, već pripadnik saborske većine. Istovremeno je imenovan za člana [[Tajno vijeće|Tajnog dvorskog vijeća]]. Za [[podban]]a i predstojnika odjela unutarnjih poslova imenovao je [[Vinko Krišković|Vinka Kriškovića]]. Tijekom raspada Monarhije i tzv. prevrata u Zagrebu bio je ključan u organizaciji novih tijela vlasti. Držao je govore u kojima se zalagao za uspostavu zajedničke južnoslavenske države i sjedinjenje sa Srbijom. U svibnju 1918. na saborskoj raspravi izazvao je senzaciju kad je na napade [[Frankovci|frankovaca]] odgovorio da je u posjedu dokumenta kojim su pravaški prvaci na početku rata od dvora tražili zabranu ustavnog i političkog života u Hrvatskoj i uvođenje vojnog komesarijata u zemlju.<ref>[[#refbilandzic|Bilandžić]], 45.</ref> Mjesec dana kasnije zajedno s generalom [[Stjepan Sarkotić|Sarkotićem]] na bečkom dvoru nagovarao je cara [[Karlo I. Austrijski|Karla I.]] na ujedinjenje [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|BiH]] i [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]] s Hrvatskom i Slavonijom.<ref>[[#refbilandzic|Bilandžić]], 51.</ref> [[29. listopada]] [[1918.]] [[Hrvatski sabor]] donosi odluku o ukidanju državno-pravnih veza s Austrijom i Ugarskom, te prijenosu vlasti sa Sabora na [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba]]. Narodno vijeće ga je ostavilo na položaju bana, na kojem je bio do siječnja 1919. Smijenjen je u valu promjena na svim razinama - od kotarskih predstojnika do članova Vlade. Vratio se na svoje imanje u Kerestinec, gdje su mu seljaci oduzeli najbolje dijelove zemlje.

=== Kabinet ===
*podban i odjelni predstojnik za unutarnje poslove: [[Vinko Krišković]]
*odjelni predstojnik za pravosuđe: [[Antun Badaj]]
*odjelni predstojnik za bogoštovlje i nastavu: [[Milan Rojc]]
*odjelni predstojnik za narodno gospodarstvo: [[Aurel Rauer]]

== Kraljevina Jugoslavija ==

Mihalović se nije uspio uključiti u vlast te se slabo prilagodio novom vremenu, iako je bio blizak srpskim radikalima te je trebao biti u političkoj milosti.<ref name="kolar82">Kolar-Dimitrijević, 182.</ref> Koncem 1920. bio je u kombinacijama za ponovno imenovanje banom, jer se [[Matko Laginja]] pokazao preslabim za [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]], protivnika novog režima.<ref name="kolar82"/> 1922. kupio je dvorac Erdödy u [[Kerestinec|Kerestincu]] u kojem je živio te je bio njegov posljednji vlasnik prije nego je pretvoren u zatvor.<ref>{{eng icon}} [http://www.svetanedelja.hr/erdody-castle-in-kerestinec-c58?lang=_gb Erdödy Castle in Kerestinec, svetanedelja.hr]</ref> Kerestinečki posjed imao je 650 jutara te se oko njega sukobio s dotadašnjim političkim saveznicima i prijateljima prilikom agrarne reforme. Kako se podosta zadužio tijekom njegove sanacije, bio je prisiljen pristati na suradnju s ministarstvom agrarne reforme. Materijalni položaj ponešto je popravio kad je ušao u vlasništvo jedne tvrtke za uvoz i prodaju automobila.<ref name="kolar83"/> U Kraljevini Jugoslaviji bio je član Jugoslavenske radikalne zajednice. Bio je vođa za Hrvatsku [[Fašizam|fašističke]]<ref>{{sr icon}} [http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:276998-Hapsi-celu-269arsiju ''Hapsi celu čaršiju!'', Veljko Lalić i Uglješa Balšić, novosti.rs]</ref> organizacije JUGORAS jugoslavenskog premijera [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]], tzv. ''plavih košulja''.<ref name="maček">[http://tera-3.ul.cs.cmu.edu/NASD/4dcb85c3-9fee-4c83-9e6d-fe6ce5522b59/China/disk4/77/77-7/31011447/HTML/00000178.htm Vladko Maček: 'In the Struggle for Freedom', Robert Speller & Sons, New York, 1957., str. 175.]</ref> [[16. travnja]] [[1936.]] nekolicina članova JUGORAS-a krenula je putem kroz okolna sela do Mihalovićevog dvorca u [[Kerestinec|Kerestincu]] na sastanak.<ref name="maček"/> Putem su vikali parole protiv [[Vladko Maček|Maček]]a i [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a, što je uznemirilo seljake. Pomislili su da idu napasti Mačeka u obližnji [[Kupinec]].<ref name="maček"/> Ubrzo su se oboružali i opkolili dvorac te zahtijevali predaju JUGORAS-ovaca.<ref name="maček"/> Nato je iz dvorca izašao Mihalović s pištoljem, odbivši zahtjeve seljaka, na što su seljaci nasrnuli na njega te ga lakše ozlijedili i oteli mu pištolj.<ref name="maček"/> Razjareni seljaci potom su [[Kerestinečka buna|pobili sve JUGORAS-ovce]]. Nakon toga kupio je jedan mali stan na [[Pantovčak]]u i tamo se preselio, bojeći se da ga seljaci iz Kerestinca ne ubiju.<ref name="kolar83">Kolar-Dimitrijević, 183.</ref> Uz pomoć svog zeta, ministra dvora Milana Antića bio je 1936. imenovan senatorom te je taj položaj držao do raspada zemlje 1941.

== Kasniji život i smrt ==

[[Ustaše]] su ga zatvorile već prvih dana [[NDH]]. Iz zatvora je pušten nakon sedam mjeseci, a umro je u Zagrebu od kljenuti srca 1949. godine.

== Ostavština ==
Uvrštavanje natuknice o njemu u [[Enciklopedija JLZ|Jugoslavensku enciklopediju]] njen urednik, [[Miroslav Krleža]] - i sam njegov suvremenik - odbio je komentarom:
{{citat|Može se brisati. Posljednji hrvatski ban žalosne uspomene. Čuveni radikal, rojalista, kerestinački vlastelin, protivu koga su seljaci digli ustanak 1936, i pobili nekoliko četnika u Kerestincu.<ref>[http://www.matica.hr/Kolo/kolo2007_1.nsf/AllWebDocs/Iz_Krlezine_ostavstine._Marginalije._Enciklopedija_Jugoslavije._Izbor Iz Krležine ostavštine. Marginalije. Enciklopedija Jugoslavije. Izbor, Kolo, br. 1, proljeće 2007 {{ISSN|1331-0992}}]</ref>|Krleža, ''Marginalije''}}

==Literatura==
*{{Citiranje knjige | first= Dušan | last=Bilandžić | title=Hrvatska moderna povijest | at= | pages= | location=Zagreb | publisher=Golden marketing | year=1999. | isbn=953-6168-50-2 | url=http://books.google.de/books/about/Hrvatska_moderna_povijest.html?id=-WZsQgAACAAJ&redir_esc=y | ref=refbilandzic }}
* Neda Engelsfeld: "''Povijest hrvatske države i prava: razdoblje od 18. do 20. stoljeća''", Pravni fakultet, Zagreb, 2002. {{ISBN|953-6714-41-8}}
*{{de icon}} [http://www.biographien.ac.at/oebl?frames=yes Österreichisches Biographisches Lexikon 1815–1950, Bd. 6 (Lfg. 28, 1974), S. 276f.; Mihalović, Antun von (1868-1949), Politiker und Banus]
*Mira Kolar Dimitrijević: O političkom opredjeljivanju bana Antuna Mihalovića, Zbornik u čast Hrvoju Matkoviću, Zagreb, 2005.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Ivan Skerlecz]]
|gl_članak_funkcija = [[Hrvatski ban]]<br />(1917. - 1918.)
|nasljednik = [[Ivan Paleček]]
}}

{{Hrvatska u Prvom svjetskom ratu}}

{{GLAVNIRASPORED:Mihalović, Antun}}
[[Kategorija:Hrvatski banovi]]
[[Kategorija:Mihalovići]]