Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|Category:(.*)}}' u ''

2026-03-05T02:33:49Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|Category:(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 5. ožujak 2026. u 02:33
Redak 53:		Redak 53:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commons\|Category:Anthraquinone}}~~

	[[Kategorija:Boje]]		[[Kategorija:Boje]]
	[[Kategorija: Materijali]]		[[Kategorija: Materijali]]

WikiSysop: bnz

2022-05-01T11:37:21Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 11:37
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Antrakinon'''-->~~{{Infookvir kemijski spoj		{{Infookvir kemijski spoj
	\| formula = C<sub>14</sub>H<sub>8</sub>O<sub>2</sub>		\| formula = C<sub>14</sub>H<sub>8</sub>O<sub>2</sub>
	\| slika = Anthraquinone acsv.svg		\| slika = Anthraquinone acsv.svg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-10T00:45:50Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir kemijski spoj
| formula = C14H8O2
| slika = Anthraquinone acsv.svg
| slika_opis =
| slika1 =
| slika_opis1 =
| IUPAC nomenklatura = Antrakinon
| ostala imena = 9,10-antrakinon
| CAS = 84-65-1
| EC =
| UN = 3143
| RTECS = CB4725000
| molarna masa = 208,216 g·mol−1
| molekulska masa =
| izgled = Žuta krutina
| gustoća = 1,308 g/cm3
| tališteK =
| tališteC = 286 °C
| vrelišteK =
| vrelišteC = 379,8 °C
| tlak para =
| topljivost = Netopljiv
| dipolni moment =
| slika2 =
| slika_opis2 =
| oblik molekule =
| izvor znkops =
| znakovi opasnosti = Vjerojatna [[kancerogen]]ost za ljude.
| NFPA 704 = {{NFPA 704 |H = 2 |F = 1| R = -}}
}}

'''Antrakinon''' (antra[cen] + kinon), [[Kemijska formula|kemijske formule]] C14H8O2, je najvažniji [[derivat]] [[antracen]]a. Antrakinon je blijedožuta [[kristal]]na [[tvar]] [[Topljivost|netopljiva]] u [[voda|vodi]], slabo topljiva u [[alkoholi|alkoholu]], [[eteri|eteru]] i [[aceton]]u. Dobiva se [[oksidacija|oksidacijom]] antracena s pomoću [[natrij]]eva dikromata i [[sintetika|sintetski]] iz [[Anhidridi|anhidrida]] [[ftalna kiselina|ftalne kiseline]] i [[benzen]]a. Služi za proizvodnju važnih antrakinonskih [[bojilo|bojila]], na primjer [[alizarin]]a. <ref> '''antrakinon''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3177] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 3. 7. 2020. </ref>

== Kinoni ==
{{Glavni|Kinoni}}
[[datoteka:Caloplaca thallincola.jpg|mini|lijevo|250px|[[Žuta]] [[boja]] pojedinih [[Lišajevi|lišajeva]] (ovdje ''Caloplaca thallincola'') nastaje zbog prisutnosti antrakinona.]]
'''Kinoni''' (kin[in] + [ket]oni) su nezasićeni ciklički diketoni, snažno (intenzivno) obojene, fiziološki važne [[kemijska tvar|kemijske tvari]] prisutne u [[biljke|biljkama]] i nekim [[životinje|životinjama]]. Strukturno im je obilježje to što njihove dvije [[Karbonilna skupina|karbonilne skupine]] (–CO) s ostalim [[ugljik]]ovim [[atom]]ima tvore ciklički sustav povezanih (konjugiranih) [[Kemijska veza|dvostrukih veza]]. Temeljni je spoj skupine '''kinon''' (p-benzokinon), C6H4O2. Kinonima pripadaju i [[naftokinoni]], antrakinoni, juglon, a od derivata (izvedenih spojeva) neki [[Antibiotik|antibiotici]], [[vitamin K]] i drugi. Sintetski derivati kinonâ upotrebljavaju se u proizvodnji [[bojilo|bojila]] (napose [[derivat]]i antrakinona) i sredstava protiv biljnih štetočina (osobito derivati benzokinona i naftokinona).

== Organski obojeni pigmenti ==
Za razliku od [[Anorganski pigmenti|anorganskih pigmenata]], koji su poznati od davnine, organski su se pigmenti u posljednjih stotinjak godina veoma razvili, zahvaljujući velikim dostignućima kemije [[Sintetika|sintetskih materijala]], te razvoju [[Grafički dizajn|grafičke industrije]] i sve većoj upotrebi raznobojnog [[tisak|tiska]]. Organski su pigmenti, kao i bojila, obojene čvrste tvari, koje se prema svom sastavu ubrajaju u organske spojeve. Međutim, od bojila se bitno razlikuju po tome što su praktički netopljivi u mediju u kojemu se primjenjuju, pa se upotrebljavaju u obliku sitne [[Suspenzija (kemija)|suspenzije]].

U usporedbi s anorganskim pigmentima, u organskim je pigmentima šira paleta [[boja]] i veći izbor prijelaznih nijansi, veća jakost i svjetloća boje, čišći ton, izdašniji su i veće [[gustoća|gustoće]]. Organski pigmenti nisu toliko postojani na povišenim [[temperatura]]ma, zbog [[topljivost]]i, iako slabe, neotporni su prema organskim otapalima, a osim toga, mnogo su skuplji od anorganskih pigmenata. Njihova je pokrivna moć slabija od moći pokrivanja anorganskih pigmenata, ali su stoga prozirni (transparentni), što je njihova posebna odlika, osobito cijenjena u [[Tiskarstvo|tiskarstvu]]. To se ogleda i u pregledu njihove potrošnje: 45% organskih pigmenata troši se za pripravu tiskarskih boja, 36% za pigmentiranje sredstava za ličenje, 15% za bojenje sintetskih materijala, a ostatak od 4% u različite druge svrhe.

Za razlikovanje velikog mnoštva sintetskih organskih pigmenata od velike je pomoći njihova podjela prema oznakama navedenim u međunarodno priznatom indeksu ([[Engleski jezik|eng]]. ''Colour Index''). Oznaka se za svaki pojedini pigment sastoji od slova i brojaka, a opisuje vrstu tvari, boju, redni broj i pripadnost nekoj od grupa kemijskih spojeva. Tako na primjer, oznaka C.I. PR 177, 65 300 označuje da je to prema Colour Index (C.I.) pigment (P) crvene (R) boje, rednog broja 177, koji pripada grupi antrakinonskih (od 58 000 do 72 999) pigmenata.

Organski su pigmenti sintetski spojevi koji se prema svojoj kemijskoj strukturi mogu višestruko razvrstati. Obično se razlikuju dvije glavne grupe organskih pigmenata: azo pigmenti i ostali organski pigmenti. Iako je zajedničko strukturno svojstvo druge grupe što su to policiklički spojevi s kondenziranim prstenima, ta grupa organskih pigmenata obuhvaća vrlo različite organske spojeve, od kojih su najvažniji ftalocijanini, dioksazini i karbonilni policiklički spojevi.

=== Antrakinonski pigmenti ===
Pod antrakinonskim pigmentima razumijeva se veća skupina pigmenata koji se od antrakinona odvode ili su mu strukturno slični. Razlikuju se dvije glavne grupe antrakinonskih pigmenta: aminoantrakinonski pigmenti i polikarbociklički antrakinonski pigmenti. U aminoantrakinonskim su pigmentima obično dvije antrakinonske strukturne jedinice povezane posredovanjem [[Aminokiselina|amino skupina]]. Takvi su na primjer pigmenti antrapirimidinski žuti, flavantronski žuti, [[Indantronska plava|indantronski plavi]] i drugi. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Boje i lakovi'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Category:Anthraquinone}}

[[Kategorija:Boje]]
[[Kategorija: Materijali]]

Antrakinon - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|Category:(.*)}}' u ''

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica