WikiSysop: bnz

2022-05-01T01:53:22Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 01:53
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Anksioznost'''-->~~'''Tjeskoba (anksioznost)''' tj. tjeskobnost je stanje koje se očituje osjećajem tjeskobe, ustrašenosti, straha sve do panike, uz psihomotornu (tjelesna) napetost i unutrašnji nemir, te postojanje osjećaja kao da će osoba "eksplodirati". Najčešće je nemotivirana i nije vezana za objekt ili osobu. [[Psihijatrija\|Psihijatri]] dijele tjeskobu u tri glavne vrste:		'''Tjeskoba (anksioznost)''' tj. tjeskobnost je stanje koje se očituje osjećajem tjeskobe, ustrašenosti, straha sve do panike, uz psihomotornu (tjelesna) napetost i unutrašnji nemir, te postojanje osjećaja kao da će osoba "eksplodirati". Najčešće je nemotivirana i nije vezana za objekt ili osobu. [[Psihijatrija\|Psihijatri]] dijele tjeskobu u tri glavne vrste:

	* opća tjeskoba		* opća tjeskoba

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-21T05:31:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Tjeskoba (anksioznost)''' tj. tjeskobnost je stanje koje se očituje osjećajem tjeskobe, ustrašenosti, straha sve do panike, uz psihomotornu (tjelesna) napetost i unutrašnji nemir, te postojanje osjećaja kao da će osoba "eksplodirati". Najčešće je nemotivirana i nije vezana za objekt ili osobu. [[Psihijatrija|Psihijatri]] dijele tjeskobu u tri glavne vrste:

* opća tjeskoba
* [[fobija|fobije]], i
* [[panični poremećaj]]

U skupinu anksioznih poremećaja spada većina poremećaja koji su desetljećima bili poznati pod nazivom "''neuroze''". One obično ne podrazumijevaju izrazite poremećaje psihičkog funkcioniranja kakvi se sreću kod [[psihoza]]; sposobnost razlučivanja fantazije i [[realnost]]i, tzv. testiranje realiteta očuvano je, za razliku od psihoza. No, uz to se mogu javiti značajne teškoće u obrascima ponašanja i međuljudskih odnosa. Učestalost anksioznih poremećaja kreće se od 0,05% (opsesivno-kompulzivni poremećaj - OKP) do 5% (generalizirani anksiozni poremećaj). Određene značajke pojedinih anksioznih poremećaja zapravo su dosta česte, a o poremećaju govorimo onda kada te smetnje predstavljaju za osobu značajno ograničenje u njenom svakodnevnom socijalnom i radnom funkcioniranju. Općenito se češće javljaju kod žena.

== Izvor tjeskobe ==

Ona se javlja u svim [[psihijatrija|psihijatrijskim]] [[poremećaj]]ima, a kao primarni [[simptom]] javlja se u anksioznim poremećajima. To su poremećaji karakterizirani jakom tjeskobom koju osoba nastoji nesvjesno razriješiti na različite načine, korištenjem raznih mentalnih mehanizama. Izvor tjeskobe može biti unutarnji nesvjesni konflikt ili situacijski faktor poput traumatskog iskustva, [[stres]]a ili gubitka. Ako postoji neka posebno teška i problematična situacija na poslu ili kod kuće, [[stres]] koji nastaje kao reakcija na takvu situaciju može se preliti na druge segmente života i tako stvoriti tjeskobu. Anksioznost je najčešći emocionalni poremećaj, koji se javlja kod mlađih i starijih osoba. Reakcija je na stvarnu situaciju opasnosti, u kojoj se javlja [[strah]], a zatim primjerena reakcija koja je manje efektna što je strah veći. Može se razviti kao kombinacija čimbenika rizika, uključujući životne događaje, karakteristike [[osoba|osobe]], [[genetika|genetiku]], [[kemijski procesi|kemijske procese]] u organizmu. Prirodno anksioznost se osjeća kada su osobe suočene sa prijetnjom, opasnošću ili kada su pod [[stres]]om. Obično se ovaj poremećaj javlja tokom rane [[adoloscencija|adoloscencije]] ili ranog odraslog doba.

== Uzroci ==

Uzrok anksioznih poremećaja leži pretežito u psihološkim čimbenicima, premda postoje dokazi o [[genetika|genetskom]] utjecaju (osobito kod OKP) i neurofiziološkoj podlozi. [[emocije|Emocionalni]] [[stres]] često može biti dodatni faktor koji uzokuje tjeskobu (ugroženost, promjene u međuljudskim odnosima). S druge strane, simptomi su anksioznosti izravne manifestacije pobuđenosti perifernog autonomnog [[živčani sustav|živčanog sustava]], nastale zbog zastrašujućih neželjenih ideja i [[impuls]]a.
Ako nesvjesni psihološki mehanizmi ne uspijevaju kanalizirati anksioznost, osoba će iskazivati sliku opće generalizirane tjeskobe na najmanji povod ili će stanja tjeskobe doživljavati u obliku napada [[panika|panike]]. Ako psihološki [[mehanizam obrane|mehanizmi obrane]] usmjeravaju anksioznost na određene vanjske objekte ili situacije koje simboliziraju početni, pravi uzrok anksioznosti, to omogućava premještanje i vezivanje anksioznosti na neki vanjski simbol poput lifta, tunela i sl., a ta se situacija može izbjegavati. U tom slučaju govorimo o [[fobija|fobičnom poremećaju]].

[[Strah]] je afekt koji ima motornu i osjećajnu reakciju. [[Neurotična anksioznost]] je slična strahu, ali se javlja kada nema vidljive opasnosti, kroz opću zabrinutost, predosjećaj opasnosti ili kroz vezanost za određenu situaciju - fobija.

[[Fobija|Fobije]] se dijele na:

#racionalne - refleksni odgovor na moguću opasnu situaciju.
#iracionalne.

Nova teorija anksioznosti odbacuje [[libido]], naglašava ulogu [[ego|ega]] koji nema dovoljno energije, što upozorava [[organizam]] na [[opasnost]]. Nema realne opasnosti, ali se organizam u razvoju susretao sa opasnostima. Opasnost koja upozorava organizam kreće od osjećaja bespomoćnosti. Kao korijen anksioznosti [[Sigmund Freud]] uzima motorne reakcije na rađanje i situacije uskraćivanja ljubavi u ranom djetinjstvu. Organizam je ranjiv zato što je bespomoćan, što izaziva da u kasnijem životu reagira anksioznošću. U ovoj teoriji Freud se oslanja na socijalnu [[realnost]]. U teoriji anksioznosti vidljiv je i strukturalni model (strukture [[id]] i [[ego]]).

=== Konzumiranje droga ===
Istraživanja pri [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji]] srušila su medijski mit o "neškodljivosti". [[Marihuana]] vrlo lako stvara [[ovisnost]], prouzročuje probleme s mentalnim zdravljem i udvostručuje rizik od razvoja psihičkih poremećaja, među kojima anksioznost<ref name="WHO">[https://www.vecernji.hr/lifestyle/znanstvenici-srusili-mit-marihuana-je-itekako-opasna-za-zdravlje-965725 Večernji list] Vecernji.hr: ''Znanstvenici srušili 'mit': Marihuana je itekako opasna za zdravlje'', 7. listopada 2014. (pristupljeno 23. veljače 2019.)</ref> i [[depresija|depresiju]].<ref>[https://direktno.hr/zivot/zdravlje/tinejdzeri-koji-koriste-kanabis-imaju-veci-rizik-od-depresije-147209/ Direktno.hr] lb/h: ''Tinejdžeri koji koriste kanabis imaju veći rizik od depresije'' 14. veljače 2019. (pristupljeno 23. veljače 2019.)</ref>

== Simptomi ==

*lak gubitak strpljenja
*poteškoće s koncentracijom
*očekivanje najgoreg mogućeg ishoda neke situacije
*stalno razmišljanje o najgorem mogućem ishodu
*poteškoće sa spavanjem
*[[Klinička depresija|depresivost]]
*preokupiranost oko neke stvari, ili [[opsesija|opsesivnost]]

== Tjelesni simptomi ==

*pojačani osjećaj žeđi
*nervozni "trbuh"
*puštanje vjetrova
*nemogućnost reagiranja na seksualnu stimulaciju
*stezanje u prsima
*periodi nastupanja uzlupanog srca (palpitacije)
*bolovi u mišićima
*[[glavobolja|glavobolje]]
*[[tremor]]
*ženama mogu izostati [[menstruacija|menstruacije]] ili mogu biti jako bolne
*gubljenje u prostoru
*ukočenost u vratu i dijelovima vilice
*slabost u nogama
*Drhtanje i trnci po tijelu (ruke ,noge)
*osjećaj vrtoglavice
*Suha usta
*osjećaj "knedle u grlu" kao da vam je nešto zapelo
*Bolovi i pritisak u leđima

== Podjela anksioznih poremećaja ==

Anskiozni poremećaji dijele se na: generalizirani anksiozni poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj, panični poremećaj, posttraumatski stresni poremećaj, poremećaj socijalne anksioznosti i specifične fobije.

=== Generalizirani anksiozni poremećaj (GAP) ===

Glavna je značajka GAP-a kronična [[tjeskoba]] koja traje danima, tjednima i mjesecima. Kod odraslih usmjerava se oko tema kao što su [[zdravlje]], [[novac]] ili [[karijera]]. Pored kronične zabrinutosti, prisutni su [[drhtanje]], grčenje mišića, [[nesanica]], napetost u abdominalnom predjelu, vrtoglavica, povećana iritabilnost.
[[Bolesnik|Bolesnici]] su stalno zabrinuti, brinu ih i najmanje sitnice i izrazito su nesigurni u vezi s budućnosti. Oni osjećaju opću [[napetost]], sklonost trzanju na minimalni podražaj poput iznenadnog zvuka, nelagodu i nervozu u radu s ljudima. Sve to može biti praćeno kroničnim [[umor]]om, [[glavobolja]]ma, [[nesanica|nesanicom]] i brojnim subakutnim autonomnim simptomima. Iako [[sindrom]] nije u potpunosti onesposobljavajući, [[bolesnik]] osjeća kroničnu nelagodu prilikom obavljanja svakodnevnih aktivnosti i u međuljudskim odnosima, a radna je sposobnost umanjena kroničnim umorom i teškoćama koncentracije.

Panični [[poremećaj]] spada među najbolnija životna iskustva. Može se ponavljano javljati tijekom vremena i može biti izrazito ograničavajući za osobu. Obično traje od nekoliko minuta do 1-2 sata, a [[napadaj]] doseže najjači [[intezitet]] već nakon par minuta. Bolesnik osjeća užas koji nastaje bez vidljivog povoda, prijetnju skore [[smrt]]i, što privremeno onemogućuje [[racionalno]] mišljenje. Za vrijeme takvih napada često ima osjećaj da će umrijeti, osobito stoga što su prisutni brojni tjelesni simptomi poput "lupanja srca", povremene prijevremene srčane kontrakcije ("srce preskače"), boli u prsištu koja se opisuje kao vrlo oštra ili probadajuća. Često se javlja drhtanje, vidljivi fini tremor, znojenje, nemir u želucu, opća motorna slabost, vrtoglavica, mučnina i proljev. Često se javlja "glad" za zrakom koja vodi u [[hiperventilacija|hiperventilaciju]], a ona može rezultirati grčenjem [[mišić]]a, osjećajem bockanja oko usta i u prstima. Nakon prvih napada, bolesnik se počinje bojati ponovnih takvih stanja i možemo reći da razvije "strah od straha".

Zbog kardioloških manifestacija, panični napadaji mogu se zamijeniti s infarktom miokarda. To je i razlog što ti pacijenti često budu upućivani na brojne pretrage nakon kojih se obično "ne nađe ništa".

=== Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP) ===

U srcu Opsesivno-kompulzivnog poremećaja (OKP) leže '''opsesije'''- neprijatne i uznemirujuće ideje, misli, slike ili impulsi koji neprestano ulaze u um, stalno se ponavljajući. Osoba sa OKP opsesivne misli doživljava kao vlastite, a ne kao nametnute izvana. Opsesije nisu pretjerane brige o stvarnim životnim problemima.

'''Kompulzije''' su ponašanja ili akti koje osoba sa OKP osjeća da mora izvršiti, iako većinom zna da su to besmisleni i pretjerani rituali. Veoma je teško im se oduprijeti, jer osoba sa OKP se osjeća anksioznom dok ne izvrši ritual.

OKP KRUG: Opsesija - Anksioznost - Kompulzija - Olakšanje

Shema iznad prikazuje tipični krug osobe koja ima opsesivno-kompulzivni poremećaj. Opsesije uzrokuju anksioznost, uzrokujući da osoba sa OKP se upusti u kompulzije u pokušaju da smanji anksioznost uzrokovanu opsesijama. Izvršavanjem ovih kompulzija ili rituala ne rezultira trajnom promjenom ili trajnim olakšanjem, već u stvari opsesivno-kompulzivni simptomi se pogoršavaju.

=== Panični poremećaj ===

Ljudi sa paničnim poremećajem pate od ozbiljnih napada [[panika|panike]] bez očiglednog razloga. Napadi panike izazivaju doživljaj kao da će se osoba onesvjestiti, poludjeti ili doživjeti infarkt i umrijeti. Manifestira se lupanjem srca, nelagodom ili bolom u grudima, znojenjem, drhtanjem, zažarenošću ili trncima po dijelovima tijela, suhim ustima i doživljajem gušenja, strahom od umiranja i gubljenja kontrole, doživljajem nestvarnosti, itd. Često se javljaju sa [[agorafobija|agorafobijom]] – strahom da će se doživjeti napad panike na mjestima sa kojih bi bilo teško pobjeći, te se takva mjesta izbjegavaju.
Uzroci se nalaze duboko u podsvijesti kao potisnuta sjećanja koja naizgled bez razloga izlaze na površinu.

=== Post traumatski stresni poremećaj (PTSP)===
{{glavni|Posttraumatski stresni poremećaj}}

Tjeskoba kao posljedica kroničnog [[stres]]a, (engl. PTSD)
Obično slijedi nakon izloženosti osobe traumatskom događaju kao što su promatranje smrti druge osobe, seksualno [[zlostavljanje]], iznenadna smrt bliske osobe ili prirodna katastrofa. Tri su osnovne manifestacije PTSP-a: „oživljavanje” traumatskog događaja (noćna mora), izbjegavajuće ponašanje (izbjegavanje mjesta povezanih sa traumom), te emocionalno udaljavanje od drugih i psihološka uznemirenost.

=== Poremećaj socijalne anksioznosti ===

Socijalna fobija karakterizira se izuzetnom anksioznošću vezanom za procjenu drugih ili ponašanje koje bi moglo dovesti do ismijavanja i osramoćivanja. Ovakva intenzivna anksioznost može voditi izbjegavajućem ponašanju. Fizičke manifestacije povezane sa ovim poremećajem su lupanje srca, ubrzano disanje, crvenjenje i znojenje.

=== Fobični poremećaj ===

To je neurotski poremećaj karakteriziran prisustvom [[neracionalno]]g ili pretjeranog [[strah]]a od objekata ili situacija koji nisu stvarno opasni i nisu opravdani izvor anksioznosti, npr. strah od vožnje liftom, strah od pasa, strah od izlaska na ulicu i sl.

Obično je sama pomisao na objekt [[fobija|fobije]] dovoljna da izazove anksioznost, a kako bolesnik u zbilji postaje bliži fobičnom stimulusu, anksioznost dosiže razinu paničnog napadaja. Bolesnik osjeća [[strah]] bez obzira na to što je svjestan njegove [[iracionalnost]]i. On stoga izbjegava situaciju koje se boji, što često vodi k onesposobljenosti u svakodnevnim aktivnostima i smanjenoj mogućnosti normalnog funkcioniranja (mora pješke na visoke katove, ne može sam/a na posao ulicom i sl.).
Agorafobija (strah od otvorenih, javnih mjesta ili gužve) najčešći je fobični poremećaj. Aktivnosti pojedinca bitno su umanjene; u krajnjem slučaju ne može uopće izlaziti iz kuće i napustiti sigurnost svoga doma. Često, agorafob može izaći na ulicu samo ako je u pratnji neke bliske osobe i ta osoba postaje "obvezni pratilac".

Mogu se razviti i specifični strahovi (npr. od pasa, insekata, zatvorenih prostora poput lifta - klaustrofobija ili visine - akrofobija). Ako su objekti neobični ili ako se lako izbjegavaju, ne javlja se ozbiljna nesposobnost. Međutim, mogu se javiti značajna funkcionalna oštećenja, npr. kada se fobija od aviona razvije kod poslovnog čovjeka, a posao zahtijeva često letenje.

=== Specifične fobije ===

Osobe sa specifičnim fobijama pate od intenzivnog [[strah]]a od specifičnih situacija ili objekata (zatvoren ili otvoren prostor, visina, pauci, psi, itd.). Izraženost straha je neadekvatna u odnosu na situaciju i osoba je prepoznaje kao iracionalnu. Specifične fobije mogu dovesti do izbjegavanja uobičajenih, svakodnevnih situacija.

==Izvori==
{{izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.medicina.hr/clanci/tjeskoba_anksioznost.htm Tjeskoba na Medicina.hr]
*[http://medicinar.mef.hr/tekstovi.php?id=266 Privrženost i tjeskoba u predškolske djece]
*[http://www.anksioznost.rs Anksioznost]
{{Osjećaji}}

{{upozorenje-medicina}}

[[Kategorija:Psihijatrija]]

Anksioznost - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica