WikiSysop: bnz

2022-04-30T23:49:25Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 23:49
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Anglo-danski rat'''-->~~{{Oružani sukob\|naziv=Anglo-danski rat\|dio=\|slika=[[Datoteka:Gunboat battle near Alvøen Norway.jpg\|300px]]\|opis slike=Bitka između fregate HMS Tartar and Danske topovnjače kod Alvøen ublizni Bergena, 1808. godine\|datum=1807. - 24. veljače 1814.\|mjesto=Otok Sjælland,<br>Dansko-Norveške vode\|povod=\|teritorij=\|ishod=• Britanska pobjeda<br>• Sporazum iz Kiela\|sukobljeni1={{ZD\|D\|DAN}} [[Danska-Norveška]]<br>''Potpora'':<br> [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1958).svg\|20px]] [[Prvo Francusko Carstvo]]\|sukobljeni2={{ZD+X/U\|UK}}\|sukobljeni3=\|zapovjednik1=\|zapovjednik2=\|zapovjednik3=\|jačina1=\|jačina2=\|jačina3=\|posljedice1=\|posljedice2=\|posljedice3=\|bilješke=}}'''Anglo-danski rat (1807. – 1814.)''' ili '''Rat topovnjača''' ([[Engleski jezik\|eng.]] ''Gunboat War'', [[Danski jezik\|dan.]] ''Kanonbådskrigen'', [[Norveški jezik\|nor.]] ''Kanonbåtkrigen''), poslije [[Mir u Tilzitu\|mira u Tilzitu]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske\|Velika Britanija]] se pobojala da će car [[Napoleon Bonaparte\|Napoléon I.]] iskoristiti [[Danska-Norveška\|Dansku]] i njenu [[Flota\|flotu]] (20 [[Linijski brod\|linijskih brodova]], 17 [[fregata]] i veći broj topovnjača i manjih ratnih brodova) za provođenje svoje kontinentalne blokade koju je objavio 21. studenog 1806., pa je to odlučila spriječiti silom.		{{Oružani sukob\|naziv=Anglo-danski rat\|dio=\|slika=[[Datoteka:Gunboat battle near Alvøen Norway.jpg\|300px]]\|opis slike=Bitka između fregate HMS Tartar and Danske topovnjače kod Alvøen ublizni Bergena, 1808. godine\|datum=1807. - 24. veljače 1814.\|mjesto=Otok Sjælland,<br>Dansko-Norveške vode\|povod=\|teritorij=\|ishod=• Britanska pobjeda<br>• Sporazum iz Kiela\|sukobljeni1={{ZD\|D\|DAN}} [[Danska-Norveška]]<br>''Potpora'':<br> [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1958).svg\|20px]] [[Prvo Francusko Carstvo]]\|sukobljeni2={{ZD+X/U\|UK}}\|sukobljeni3=\|zapovjednik1=\|zapovjednik2=\|zapovjednik3=\|jačina1=\|jačina2=\|jačina3=\|posljedice1=\|posljedice2=\|posljedice3=\|bilješke=}}'''Anglo-danski rat (1807. – 1814.)''' ili '''Rat topovnjača''' ([[Engleski jezik\|eng.]] ''Gunboat War'', [[Danski jezik\|dan.]] ''Kanonbådskrigen'', [[Norveški jezik\|nor.]] ''Kanonbåtkrigen''), poslije [[Mir u Tilzitu\|mira u Tilzitu]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske\|Velika Britanija]] se pobojala da će car [[Napoleon Bonaparte\|Napoléon I.]] iskoristiti [[Danska-Norveška\|Dansku]] i njenu [[Flota\|flotu]] (20 [[Linijski brod\|linijskih brodova]], 17 [[fregata]] i veći broj topovnjača i manjih ratnih brodova) za provođenje svoje kontinentalne blokade koju je objavio 21. studenog 1806., pa je to odlučila spriječiti silom.

	== Tijek oružanog sukoba prije objave rata (opsada Kopenhagena) ==		== Tijek oružanog sukoba prije objave rata (opsada Kopenhagena) ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-24T19:56:58Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Oružani sukob|naziv=Anglo-danski rat|dio=|slika=[[Datoteka:Gunboat battle near Alvøen Norway.jpg|300px]]|opis slike=Bitka između fregate HMS Tartar and Danske topovnjače kod Alvøen ublizni Bergena, 1808. godine|datum=1807. - 24. veljače 1814.|mjesto=Otok Sjælland,<br>Dansko-Norveške vode|povod=|teritorij=|ishod=• Britanska pobjeda<br>• Sporazum iz Kiela|sukobljeni1={{ZD|D|DAN}} [[Danska-Norveška]]<br>''Potpora'':<br> [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1958).svg|20px]] [[Prvo Francusko Carstvo]]|sukobljeni2={{ZD+X/U|UK}}|sukobljeni3=|zapovjednik1=|zapovjednik2=|zapovjednik3=|jačina1=|jačina2=|jačina3=|posljedice1=|posljedice2=|posljedice3=|bilješke=}}'''Anglo-danski rat (1807. – 1814.)''' ili '''Rat topovnjača''' ([[Engleski jezik|eng.]] ''Gunboat War'', [[Danski jezik|dan.]] ''Kanonbådskrigen'', [[Norveški jezik|nor.]] ''Kanonbåtkrigen''), poslije [[Mir u Tilzitu|mira u Tilzitu]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Velika Britanija]] se pobojala da će car [[Napoleon Bonaparte|Napoléon I.]] iskoristiti [[Danska-Norveška|Dansku]] i njenu [[Flota|flotu]] (20 [[Linijski brod|linijskih brodova]], 17 [[fregata]] i veći broj topovnjača i manjih ratnih brodova) za provođenje svoje kontinentalne blokade koju je objavio 21. studenog 1806., pa je to odlučila spriječiti silom.

== Tijek oružanog sukoba prije objave rata (opsada Kopenhagena) ==
Napoléon je u [[Srpanj|srpnju]] [[1807.]] zahtijevao od Danske da zatvori svoje luke britanskoj trgovini, na taj pritisak, britanski poslanik je [[9. kolovoza]] zatražio da Danska odmah zaključi savez s Velikom Britanijom, da njena flota bude internirana u britanske luke i da se otok [[Zeland|Sjælland]] posednu Britanci do zaključenja mira u Europi. Danska je odbila zahtjeve i počela s pripremama za obranu. Pošto je glavnina danske vojske bila u [[Schleswig-Holstein|Holsteinu]], u pomoć je pozvano stanovništvo [[Kopenhagen|Kopenhagena]] (za 4 dana prikupljeno je 14,000 branitelja). Pomorska strana Kopenhagena ojačana je usidrenim i potopljenim brodovima. Britanci su protiv danske flote angažirali fiotu od 25 linijskih brodova, 40 fregata i 380 transportnih brodova, na koje je ukrcano 29,000 vojnika. Bez prethodne objave rata, britanske jedinice su se iskrcale [[16. kolovoza]] sjeverno od Kopenhagena koji je sutradan opkoljen s kopna i mora. U osmodnevnim borbama na morskim i kopnenim prilazima Kopenhagenu i pribrežju otoka. Šelana zauzet je vanjski pojas utvrđenja. Pošto je zapovjednik Kopenhagena, Ernst Peymann, odbio predati grad i flotu, [[2. rujna]] počelo je bombardiranje, koje je s prekidima trajalo do [[5. rujna]]. Gradu je nanijeta velika šteta, a bilo je i znatnih gubitaka u ljudstvu, naročito upotrebom, ''Kongrinovih raketa''. Zapovjednik grada potisao je [[Kapitulacija|kapitulaciju]] [[7. rujna]], no prije toga dao je zapovijed da se unište sva skladišta i brodove u gradu. Britanci su [[21. rujna]] otplovili sa zaplijenjenim Danskim brodovima koji su brojali 16 fregata, 5 [[korveta]], 38 manjih brodova i ratnim plijenom ukrcanim na 100 transportnih brodova. Danski prijestolonasljednik — regent, Frederick VI., nije ratificirao ugovor o kapitulaciji, pa je rat nastavljen. Velika Britanija ga je i [[4. studenog]] [[1807.]] formaIno objavila.

== Tijek oružanog sukoba nakon objave rata ==
Rat se vodio isključivo na moru između pojedinačnih brodova, manjih sastava topovnjača (otud i naziv ''rat topovnjača'')i u vidu krstaričkog rata — Danci su zadobili 335, a Britanci 400 brodova. Na samom početku rata Britanci su u svojim lukama zapljenili 600 danskih trgovačkih brodova, a Danci 67 britanskih.

Mirom u Kielu od [[14. siječnja]] [[1814.]] Danska je ustupila otok [[Helgoland]] Velikoj Britaniji, Norvešku Švedskoj, a dobila je Lauenberg. Od flote su joj ostala 2 linijska broda, 2 fregate i 186 manjih ratnih brodova. Norveškoj su dodeljena 122 mala ratna broda.

== Literatura ==

* ”Anglo-danski rat 1807.–1814.”, U: [[Vojna enciklopedija]], sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 150.-151.
* J. H. S. Birch, ''Denmark in History'', London, 1938.
* ''Danmarks historie'', København, 1951.

[[Kategorija:Povijest Danske]]
[[Kategorija:Povijest Švedske]]
[[Kategorija:Povijest Ujedinjenog Kraljevstva (1707. – 1914.)]]
[[Kategorija:Povijest Norveške]]
[[Kategorija:Napoleonski ratovi]]
[[Kategorija:Vojna povijest 19. stoljeća]]

Anglo-danski rat - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica