WikiSysop: bnz

2022-04-30T23:07:58Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 23:07
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Aneroid'''-->~~[[datoteka:Modern Aneroid Barometer.jpg\|mini\|desno\|250px\|Suhi [[barometar]] ili aneroid koristi [[deformacija\|deformaciju]] [[elastičnost\|elastičnih]] tijela zbog djelovanja [[tlak]]a.]]		[[datoteka:Modern Aneroid Barometer.jpg\|mini\|desno\|250px\|Suhi [[barometar]] ili aneroid koristi [[deformacija\|deformaciju]] [[elastičnost\|elastičnih]] tijela zbog djelovanja [[tlak]]a.]]

	[[datoteka:Design of aneroid barometer aneroid cell.JPG\|mini\|desno\|250px\|Unutrašnjost aneroida ili Vidieova kutija.]]		[[datoteka:Design of aneroid barometer aneroid cell.JPG\|mini\|desno\|250px\|Unutrašnjost aneroida ili Vidieova kutija.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-23T14:15:05Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Modern Aneroid Barometer.jpg|mini|desno|250px|Suhi [[barometar]] ili aneroid koristi [[deformacija|deformaciju]] [[elastičnost|elastičnih]] tijela zbog djelovanja [[tlak]]a.]]

[[datoteka:Design of aneroid barometer aneroid cell.JPG|mini|desno|250px|Unutrašnjost aneroida ili Vidieova kutija.]]

[[datoteka:MercuryBarometer.svg|mini|desno|250px|Koliki je tlak na 1 cm<sup>2</sup> površine, to jest [[atmosferski tlak]], pokazao je talijanski fizičar [[Evangelista Torricelli|Torricelli]] početkom 17. stoljeća svojim [[pokus]]om koji je izveo sa [[živa|živom]].]]

'''Aneroid''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''νηρός'': mokar) je [[mjerni instrument]] za [[mjerenje]] [[Atmosferski tlak|tlaka zraka]]. Izumio ga je [[Lucien Vidi]] 1843.; sastoji se od jedne ili više šupljih kutija kružna presjeka, od tanka i valovita [[Lim (kovina)|lima]], iz kojih je isisan [[zrak]] i u kojima se nalazi [[opruga]]. Promjene tlaka zraka mijenjaju ravnotežni položaj [[deformacija|deformiranih]] kutija i [[elastičnost|elastične]] opruge, a dobiveni se pomaci preko [[poluga]] povećavaju i prenose na kazaljku ispod koje se nalazi ljestvica s naznačenim vrijednostima [[tlak]]a zraka. Ranije uvedene i još uvijek zadržane naznake ''lijepo vrijeme'', ''kiša'', ''promjenljivo'', imaju vrlo ograničenu upotrebljivost jer vrijeme ne ovisi samo o tlaku zraka, pa aneroid nije dovoljan za [[Vremenska prognoza|prognozu vremena]]. Aneroid umjeren (baždaren) u jedinicama visine koristi se kao [[barometar]]ski [[altimetar]] ili [[visinomjer]]. <ref> '''aneroid''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=2712] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Aneroid je vrsta barometra kojemu je mjerno osjetilo ([[senzor]]) najčešće takozvana Vidieova kutija. To je [[cilindar|cilindrična]] kutija od tankog valovitog lima, obično od legure [[berilij]]a i [[Bakar (element)|bakra]]. Iz kutije je djelomice isisan [[zrak]] ([[vakuum]]), pa jedna opruga sprečava da se kutija spljošti pod djelovanjem [[tlak zraka|tlaka zraka]]. Sustavom [[poluga]] prenose se mali pomaci kutije na kazaljku koja na kružnoj skali pokazuje tlak zraka u [[Milimetar živina stupca|milimetrima stupca žive]] ili u [[Bar (jedinica)|milibarima]]. Zbog [[trenje|trenja]] i [[Toplinsko istezanje|utjecaja temperature]] aneroidi su manje točni od živinog barometra, ali im je prednost da se lako prenose i da su jeftini. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Meteorologija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Barometar ==
{{Glavni|Barometar}}

'''Barometar''' je [[mjerni instrument]] za [[mjerenje]] [[Atmosferski tlak|tlaka zraka]]. Za apsolutna mjerenja [[tlak]]a najpogodniji su barometri sa [[živa|živom]]. Najjednostavniji oblik barometra sa živom [[staklo|staklena]] je [[cijev]] svinuta u obliku slova J, kojoj je dulji krak, dug oko 90 [[centimetar]]a, zatvoren, a kraći otvoren. Cijev je napunjena živom tako da se u dužem kraku iznad žive nalazi zrakoprazan prostor ([[vakuum]]), a na površinu žive u kraćem kraku djeluje atmosferski tlak. Tlak zraka određuje se tako što se na skali očita [[Milimetar živina stupca|visina stupca žive]] u obim krakovima. [[Težina]] stupca žive, kojemu je visina jednaka razlici pročitanih [[visina]], mjera je za tlak zraka. Kako težina stupca žive ovisi o njezinoj [[temperatura|temperaturi]] i o [[Zemljopisna širina|zemljopisnoj širini]] mjesta, treba dobivenu razliku visinâ stupaca žive ispraviti (korigirati). Kod praktičnih izvedbi barometarska cijev sa živom ravna je i uronjena u posudicu sa živom. Tlak zraka djeluje na površinu žive u posudici. Kod ''Fortinova barometra'' čita se samo visina žive u zatvorenoj cijevi, a živa u posudi dovodi se uvijek na istu razinu na taj način što se dno posude, koje je načinjeno od savitljiva materijala (na primjer [[Koža (materijal)|kože]]), namjesti tako da površina žive dotakne vrh šiljka učvršćena na gornjem dijelu posude. Kod ''staničnog barometra'', koji se upotrebljava i na našim [[Meteorološka postaja|meteorološkim postajama]] (''Kew-barometri''), promjene razine žive u posudici uzete su u obzir na samoj ljestvici barometra (reducirana ljestvica), pa se visina stupca žive može odmah očitati.

Za mjerenje tlaka zraka iskorištava se još i [[deformacija]] [[elastičnost|elastičnih]] tijela zbog djelovanja tlaka (aneroid) i promjena [[vrelište|vrelišta]] zbog promjene tlaka. U suvremenim je uređajima omogućeno električno ili elektroničko mjerenje pretvaranjem tlaka u [[Električni signal|električne veličine]]. Kako se tlak zraka smanjuje s porastom visine, to se visinska razlika može naći ako se tlak zraka izmjeri barometrom na dva mjesta različitih visina, uzimajući u obzir meteorološke elemente (temperaturu, [[Vlažnost zraka|vlagu]]). Barometarsko mjerenje visine primjenjuje se u [[Zračni promet|zračnom prometu]]. <ref> '''barometar''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6006] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

Prvi barometar je bio takozvani ''vodeni barometar'' (nazvan još [[Goethe]]ov jer ga je Goethe popularizirao) koji je radio na principu posude s nešto [[zrak]]a koja je uronjena u vodu, te je stupac vode u posudi porastao kad je opao tlak zraka jer se je tada stupac zraka smanjio. Najčešće se ipak koristi živin barometar (stupac [[živa|žive]] koji se povisuje ili smanjuje ovisno o promjeni tlaka zraka). Otkrio ga je [[Evangelista Torricelli]]. Još postoji i suhi barometar ([[aneroid]]). To je metalna kutija bez zraka čije se stranice deformiraju s promjenom tlaka zraka jer zrak pritišće na [[vakuum]] unutar kutije. [[Barograf]] je barometar s pisaljkom koji stalno bilježi promjene tlaka zraka. Barometar je nezamjenjiv instrument u [[meteorologija|meteorologiji]]. Koristan je i u takozvanoj pučkoj meteorologiji jer se obično smatra da s porastom tlaka zraka slijedi sunčanije [[Vrijeme (klima)|vrijeme]], a s padom oblačnije.

[[Tlak]] [[zrak]]a nije u svako doba isti na jednom mjestu [[Zemlja|Zemlje]]. On nije jednak ni na dva mjesta koja se razlikuju u [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]]. Tlak opada s visinom, a osim toga mijenja se s promjenom količine vlage u zraku. [[Vlaga]] je naime lakša od zraka, pa što je ima više u zraku, to će zrak biti lakši, a zbog toga je i tlak manji. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Mjerni instrumenti]]

Aneroid - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica