WikiSysop: bnz

2022-04-30T14:19:14Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 14:19
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Anaksagora'''-->~~[[Slika:Anaxagoras Lebiedzki Rahl.jpg\|200px\|mini\|Anaksagora]]		[[Slika:Anaxagoras Lebiedzki Rahl.jpg\|200px\|mini\|Anaksagora]]
	'''Anaksagora''' ([[grčki\|grč.]] {{polytonic\|Ἀναξαγόρας}}, oko [[500. pr. Kr.\|500.]] - [[428. pr. Kr.]]) je [[grčka\|grčki]] [[fizičar]], [[matematičar]] i filozof [[Predsokratovci\|predsokratovac]]; ubraja se među [[Posrednici\|posrednike]].		'''Anaksagora''' ([[grčki\|grč.]] {{polytonic\|Ἀναξαγόρας}}, oko [[500. pr. Kr.\|500.]] - [[428. pr. Kr.]]) je [[grčka\|grčki]] [[fizičar]], [[matematičar]] i filozof [[Predsokratovci\|predsokratovac]]; ubraja se među [[Posrednici\|posrednike]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-13T07:04:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Slika:Anaxagoras Lebiedzki Rahl.jpg|200px|mini|Anaksagora]]
'''Anaksagora''' ([[grčki|grč.]] {{polytonic|Ἀναξαγόρας}}, oko [[500. pr. Kr.|500.]] - [[428. pr. Kr.]]) je [[grčka|grčki]] [[fizičar]], [[matematičar]] i filozof [[Predsokratovci|predsokratovac]]; ubraja se među [[Posrednici|posrednike]].

U njegovom rodnom gradu Klazomeni u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] imao je nešto imovine i politički utjecaj, koje je odbacio iz straha da će mu otežati traganje za [[istina|istinom]]. Ništa se ne zna o njegovim učiteljima; nema nikakvog razloga da se vjeruje teoriji da je bio učenik Hermocija iz Klazomene.

U ranom djetinjstvu (oko [[464. pr. Kr.|464.]]-[[462. pr. Kr.]]) odlazi u [[Atena (polis)|Atenu]], koja je ubrzano postajala centar grčke [[Kultura|kulture]]. Tamo je ostao trideset godina. [[Periklo]] ga je zavolio i cijenio, a i na pjesnik [[Euripid]] prenio je entuzijazam za znanošću i humanizmom. Neki znanstvenici tvrde da je čak i [[Sokrat]] bio jedan od njegovih učenika. Njegov je utjecaj dolazio većinom iz njegove [[Astronomija|astronomske]] i [[Matematika|matematičke]] izvrsnosti, ali i zbog njegovog [[Asketizam|asketskog]] načina života te ljubavi prema prirodi. On je bio taj koji je donio duh filozofije i znanosti iz [[Jonija|Jonije]] u Atenu. Promatranja [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]] potaknula su ga da stvori nove teorije o uređenju [[svemir]]a, i dovelo ga je u sukob s popularnom [[vjera|vjerom]]. On je pokušao, ne bez uspjeha, pokazati [[znanost|znanstvene]] razloge i objašnjenja [[pomrčina|pomrčina]], [[meteor]]a, [[duga]] i [[Sunce|Sunca]], koje je opisao kao masu plamenog [[metal]]a, većeg od [[Peloponez]]a; nebeska tijela su komadi [[kamen|kamenja]] koje se odvojilo od [[Zemlja|Zemlje]] i bilo odbačeno u nebo zbog brze [[rotacija|rotacije]]. [[Politeizam]] tog vremena nije mogao tolerirati takvo objašnjenje, pa su ga neprijatelji Perikla koristili da bi ga napali pred njegovim prijeteljem.

Anaksagora je uhićen i osuđen zbog protivljenja [[religija|religijskim]] [[dogma]]ma (neki kažu da je uhićen jer je podržavao [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijance]]), i bila je potrebna sva elokvencija Perikla da bi bio oslobođen. Čak i tada bio je natjeran da napusti Atenu i da se povuče u Lampsaku ([[434. pr. Kr.|434.]]-[[433. pr. Kr.]]) gdje je i umro oko 428. pr. Kr., i čitav grad mu je odao počast i poštovanje.

Teško je prikazati Anaksagorine teorije o svemiru na razumljiv način. Sve su stvari postojale, na neki način, od početka. U početku su postojali kao jako maleni fragmenti sebe samih, beskonačnih u broju i razbacanih po svemiru. Sve su stvari imale masu, ali nisu imale razumljiv oblik. Bilo je ''[[sjeme]]na'' (''spermata'') ili minijatura zrna i mesa i [[zlato|zlata]] u primitivnoj mješavini; ali ovi dijelovi, kao i prirodne cjeline, morale su biti izdvojene iz tog kompleksa mase prije nego što su mogli dobiti ime i narav ([[Aristotel]] ih naziva [[Homeomerije|homeomerijama]]). Nakon toga, te su se prvobitne predpovijesne vrste umnožavale neprestanim dijeljenjem. Ovo razdvajanje i kasnije zbrajanje homeomerija u cjeline bio je posao [[Um]]a;''panta chremata en omou eita nous elthon auta diekosmese''. Ova stvar, zvana Umom (''Nus''), bila je neograničena i samostalna (''mounos ef eoutou''), divnog sastava. Posjedovala je sve [[znanje]] i [[moć]], i vladala je svim formama [[život]]a. Prvo pojavljivanje ''nousa'', i jedina manifestacija koju Anaksagora opisuje, jest ''kretanje''. Ono je otpočelo rotacijskim kretanjem u masi (brže od bilo čega što mi poznajemo), dok nije dalo stvarnost i sastojke svih stvari. Ali i kada se to dogodilo, prvobitna smjesa nije skroz razdvojena. Niti jedna stvar na svijetu nije sasvim razdvojena, kao udarcem sjekire, od ostalih stvari. Prvobitno je ''sjeme'' nadmoćno. Važno je reći da Aristotel optužuje Anaksagoru da nije napravio razliku između ''nusa'' i ''fizisa'', dok ga Sokrat (u [[Platon|Platonovom]] ''Fedonu'', 98 B) optužuje da je tu na djelu [[deus ex machina]].

Anaksagora je pokušao objasniti različite razvojne etape kozmosa. On kaže da je nakon razdvajanja u hladnu [[magla|maglu]] i topli [[Eter (klasični element)|eter]], sve veća hladnoća od magle stvorila [[voda|vodu]], zemlju i kamen. ''Sjemena života'' koja su još lebdjela u zraku počela su padati s [[kiša|kišom]] i stvorila su vegetaciju. [[Životinje]], uključujući i [[čovjek|ljude]], nastali su iz tople i vlažne [[glina (tlo)|gline]]. Anaksagora je odbacivao vrijednost osjetilne spoznaje.

Anaksagora je označio prekretnicu u [[Povijest filozofije|povijesti filozofije]]. S njime je filozofija prešla s grčkih [[kolonija]] u Atenu. Svojom teorijom o malim česticama koje sačinjavaju stvari, i naglašavanjem mehaničkih procesa u oblikovanju stvari, popločao je put teoriji [[Antička filozofija|atoma]]. Iako to nije izričito rekao, može se zaključiti iz njegovog učenja da je priroda stvorena prema planu. Koncept [[razum]]a u svijetu s njega je prešao na Aristotela, a nakon njega ideja se prenosila dalje.

{{Predsokratovci}}
{{Antički filozofi}}

[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Predsokratovci]]
[[Kategorija:Starogrčki fizičari]]
[[Kategorija:Starogrčki matematičari]]

Anaksagora - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica