WikiSysop: bnz

2022-04-29T21:11:07Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 21:11
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Alkanin'''-->~~{{Infookvir kemijski spoj		{{Infookvir kemijski spoj
	\| formula = <chem> C16H16O5 </chem>		\| formula = <chem> C16H16O5 </chem>
	\| slika = Alkannin.svg		\| slika = Alkannin.svg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-10T06:50:42Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir kemijski spoj
| formula = <chem> C16H16O5 </chem>
| slika = Alkannin.svg
| slika_opis = Kemijska struktura alkalina
| slika1 = Alkannin 3D spacefill.png
| slika_opis1 =
| IUPAC nomenklatura = 5,8-dihidroksi-2 - [(1 S) -1-hidroksi-4-metilpent- 3-en-1-il] naftalen-1,4-dion
| ostala imena = Alkanin C.I. Prirodno crvena 20
| CAS = 517-88-4
| EC = E 103
| UN =
| RTECS =
| molarna masa = 288,299 g·mol−1
| molekulska masa =
| izgled = Crveno-smeđe kristalne prizme
| gustoća = 1,15 g/mL
| tališteK =
| tališteC = 149 °C
| vrelišteK =
| vrelišteC = 567 °C
| tlak para =
| topljivost = Slabo topiv u vodi
| dipolni moment =
| slika2 =
| slika_opis2 =
| oblik molekule =
| izvor znkops =
| znakovi opasnosti = Smrtonosna doza ili koncentracija 3 g/kg (miševi)
| NFPA 704 =
}}

'''Alkanin''' je [[prirodna bojila|prirodno bojilo]], C16H1605 (C.I. 75530), [[talište]] 149 °C, tvori tamnocrveno obojene iglice. Otopljen u [[alkalije|alkalijama]] daje plavu [[sol]], a s teškim [[metal]]ima složene spojeve. '''Šikonin''' (C.I. 75535), talište 147 °C, [[optika|optički]] je [[izomer]] alkanina, a [[kristalizacija|kristalizira]] u ljubičastosmeđim pločicama. Alkanin se nalazi u tamnocrvenom [[Korijen (biljke)|korijenu]] alkane ili [[krvavica (biljka)|krvavice]] (lat. ''Alcanna tinctoria''; zemlje oko [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], [[Mađarska]]). Upotrebljava se za bojenje [[masti]], [[kozmetika|kozmetičkih preparata]], [[ulja|uljnih]] i [[masti|masnih]] [[emulzija]], te kao [[Antioksidansi|antioksidans]], a u [[analitička kemija|analitičkoj kemiji]] kao [[indikator]] i [[reagens]] za dokazivanje [[magnezij]]a, [[aluminij]]a i [[berilij]]a. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Prirodna bojila'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Prirodna bojila ==
{{glavni|Prirodna bojila}}
[[datoteka:Alkanna tinctoria2.jpg|mini|lijevo|300px|Alkana ili [[krvavica (biljka)|krvavica]] (lat. ''Alcanna tinctoria'']]
'''Prirodna bojila''' su obojeni [[organski spoj]]evi koji se nalaze u [[stanica]]ma [[biljke|biljaka]] i [[životinje|životinja]], te u [[mikroorganizmi]]ma. Prirodna bojila mogu se u njima nalaziti u slobodnom obliku ([[kurkumin]]) ili u spoju sa [[šećeri|šećerom]] i [[Bjelančevine|bjelančevinama]]. Neka su [[bojilo|bojila]] ([[indigo]], antikni [[purpur]]) bezbojna, pa se od njih dobiva obojen spoj [[oksidacija|oksidacijom]], [[fermentacija|fermentacijom]] ili [[fotokemija|fotokemijskim postupkom]].

=== Karbociklička prirodna bojila ===
{{glavni|Bojilo}}

Sva prirodna bojila karbocikličke skupine imaju [[Kinoni|kinonske]] strukturne dijelove. U [[priroda|prirodi]] se nalazi oko 150 vrsta takvih bojila, ali je samo malo njih upotrebljivo kao bojila ili [[pigment]]i. Među njima su tehnički važna samo ona bojila koja su derivati [[Naftokinoni|naftokinona]] i [[antrakinon]]a. U prvoj su skupini alkanin, [[juglon]] i [[loson]], a u drugoj [[alizarin]], frangulaemodin i krizofanska kiselina.

== E 103 Alkanin ==
{{glavni|Popis E brojeva}}

Prirodna biljna tvar alkanin, poznatija kao E 103, moćno je [[bojilo]] široko rasprostranjeno u raznim [[industrija]]ma, posebno u [[kozmetika|kozmetici]]. Ranije se koristio i kao [[Prehrambeni aditivi|dodatak u hrani]] u proizvodnji raznih prehrambenih proizvoda, ali kasnije su otkrivena njegova [[kancerogen]]a svojstva. Od 1984. nije dopuštena upotreba u prehrambenoj industriji u [[Europa|europskim]] zemljama, a 1988. zabranjena je u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. I tek od kolovoza 2008. u [[Rusija|Ruskoj Federaciji]] službeno je zabranjena. No, ispitivanja ove tvari ne prestaju do danas, jer je sigurno poznato da uz dugotrajnu i stalnu upotrebu uzrokuje [[karcinom]]ne [[tumor]]e. Ova [[kemijska tvar]] pomaže dati stabilna svojstva boja raznim proizvodima: [[vuna]], [[Drvo (materijal)|drvo]], [[kamen]], [[ulja]], [[ocat]], [[vino]], [[sapun]], [[masti]], [[lak]]ovi, [[ruž za usne]]. Zahvaljujući ovoj boji oni dobivaju tamnocrvenu, bližu bordo boji (tamnocrvena boja) sa svijetlo zlatnim nijansama. Takav se dodatak prehrani često koristi za prenošenje estetske ljepote jeftinim vinskim markama. <ref> '''Alkanin, Alkanet (E103)''', [https://eatatsalt.com/2774-alkanine-alkanet-e103.html], www. eatatsalt.com, pristupljeno 12. 8. 2020. </ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Boje]]
[[Kategorija:Organski spojevi]]

Alkanin - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica