WikiSysop: bnz

2022-04-29T18:28:04Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 18:28
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Alfred Kastler'''-->~~{{Znanstvenik		{{Znanstvenik
	\| ime = Alfred Kastler		\| ime = Alfred Kastler
	\| slika = Kastler.jpg		\| slika = Kastler.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-29T09:09:04Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Alfred Kastler
| slika = Kastler.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[3. svibnja]] [[1902.]]
| mjesto_rođenja = [[Guebwiller]], [[Elzas]], [[Francuska]]
| datum_smrti = [[7. siječnja]] [[1984.]]
| mjesto_smrti = [[Guebwiller]], [[Provansa]], [[Francuska]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Francuzi|Francuz]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = École normale supérieure u [[Pariz]]u
| alma_mater = [[Sorbonne|Sveučilište u Parizu]]
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti = [[Claude Cohen-Tannoudji]]
| poznat_po = [[Optičko pumpanje]] [[laser]]a
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1966.)
| religija =
| fusnote =
}}

'''Alfred Kastler''' ([[Guebwiller]], 3. svibnja 1902. – [[Bandol]], 7. siječnja 1984.), francuski [[fizičar]]. Bio je [[profesor]] na École normale supérieure u [[Pariz]]u od 1941., član [[Francuska akademija znanosti|Francuske akademije znanosti]] od 1964. Proučavao je pojave [[spektroskopija|spektroskopije]]. Usavršio metodu takozvanog [[Optičko pumpanje|optičkoga pumpanja]], koje omogućuje inverziju populacije [[elektron]]a u [[atom]]u. Taj je postupak široko primijenjen u konstrukciji [[maser]]a, [[laser]]a, vrlo osjetljivih [[magnetometar]]a i [[atomski sat|atomskoga sata]]. Kastler je 1966. dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]]. Poznat je i kao borac protiv [[Nuklearno oružje|nuklearnoga naoružanja]] i [[Kolonijalizam|kolonijalnih ratova]]. <ref> '''Kastler, Alfred''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=30756] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 27. siječnja 2020.</ref>

== Optičko pumpanje ==
{{Glavni|Optičko pumpanje}}

'''Optičko pumpanje''' je prevođenje [[elektron]]a na višu [[Energijske razine|energetsku razinu]] obasjavanjem [[atom]]a ili [[molekula]] u [[plin]]ovitom, [[Tekućine|tekućem]] ili [[Krutine|čvrstome stanju]] [[foton]]ima određene [[energija|energije]]. Primjenjuje se i bitno je za rad lasera i masera, kod kojih se unutar sustava održava stalna popunjenost viših energetskih razina (takozvana inverzija populacije) s kojih se elektroni spontano vraćaju u osnovno stanje [[emisija|emisijom]] [[Monokromator|monokromatskoga koherentnog zračenja]]. <ref> '''optičko pumpanje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=45341] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 27. siječnja 2020.</ref>

=== Energijske razine ===
{{Glavni|Energijske razine}}

'''Energijske razine''' su bliske [[Diskretan|diskretne]] razine (nivoi) [[energija|energije]] u nekom izoliranom sustavu ([[atom]], [[molekula]]) ili u nekome sustavu [[čestica]]. U [[Fizika čvrstog stanja|fizici čvrstoga stanja]] ([[Fermijev plin]]ski model slobodnih [[elektron]]a, [[Metalna veza|teorija elektronskih vrpci]] u [[kristal]]ima), [[gustoća]] atoma i gustoća energijskih razina golema je, oko 10<sup>26</sup> atoma/[[kilogram|kg]] ili oko 10<sup>28</sup> atoma/[[Kubični metar|m³]]. Kada se atomi počinju približavati i stvarati [[kristalna rešetka|kristalnu rešetku]], energijske razine pojedinačnih atoma cijepaju se i spajaju u vrpce ili pojase dopuštenih energija. Energijska razina u [[metal]]u ili [[poluvodič]]u opisana je glavnim [[Kvantni brojevi|kvantnim brojem]] ''n'' i dvjema orijentacijama [[spin]]a ("spin-gore" i "spin-dolje"), pri čemu je svaka [[orijentacija]] zasebno stanje zbog [[Paulijevo načelo|Paulijeva načela]]. Prema tome, ''N'' elektrona u metalu (''N'' je paran) rasporedit će se na:

:<math> n = \frac{N}{2}\ </math>

energijskih razina, jer će u svakoj razini biti po dva elektrona. Dakle, broj stanja (elektrona) ''N'' dvostruko je veći od broja razina ''n'':

:<math> N = 2 \cdot n </math>

Čestice se u sustavu naseljavaju (razmještaju) po razinama kao razlučive (klasična Maxwell-Boltzmannova [[statistika]]) ili kao nerazlučive čestice u skladu s načelima [[Kvantna mehanika|kvantnih statistika]]: [[Fermi-Diracova statistika|Fermi-Diracovoj]] i [[Bose-Einsteinova statistika|Bose-Einsteinovoj]].

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Kastler, Alfred}}
[[Kategorija:Francuski fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]

Alfred Kastler - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica