Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T18:13:29Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2026. u 18:13
Redak 74:		Redak 74:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commons = Alexander the Great~~
	~~\|commonshr = Aleksandar Veliki~~
	~~\|commonscat = Alexander the Great~~
	~~\|commonscathr = Aleksandar Veliki~~
	}}
	* [http://crohis.com/knjige/Duruy-Grcka/22.%20Aleksandar.PDF Victor Duruy o Aleksandru Velikom]		* [http://crohis.com/knjige/Duruy-Grcka/22.%20Aleksandar.PDF Victor Duruy o Aleksandru Velikom]

WikiSysop: bnz

2022-04-29T14:00:11Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 14:00
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Aleksandar Veliki'''-->~~{{dz}}		{{dz}}
	{{Infookvir monarh		{{Infookvir monarh
	\| ime = Aleksandar III. Veliki		\| ime = Aleksandar III. Veliki

WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

2022-03-07T07:43:39Z

čišćenje redirekcija za infookvir monarh

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 07:43
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Aleksandar Veliki'''-->{{dz}}		<!--'''Aleksandar Veliki'''-->{{dz}}
	{{~~Monarh~~		{{Infookvir monarh
	\| ime = Aleksandar III. Veliki		\| ime = Aleksandar III. Veliki
	\| slika = [[Datoteka:AlexanderTheGreat_Bust.jpg\|190px\|Aleksandar III. Veliki]]		\| slika = [[Datoteka:AlexanderTheGreat_Bust.jpg\|190px\|Aleksandar III. Veliki]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T02:40:23Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 02:40
Redak 21:		Redak 21:
	}}		}}

	'''Aleksandar III. Veliki''' (poznat i kao '''Aleksandar Makedonski'''; [[Pela]], ljeto [[356. pr. Kr.]] - [[Babilon]], [[13. lipnja]] [[323. pr. Kr.]]{{fusg\|a}}), [[Makedonija (kraljevstvo)\|makedonski]] vladar od [[336. pr. Kr.\|336.]] do [[323. pr. Kr.]] i član vladarske dinastije [[Argeadi\|Argeada]]. Kao zapovjednik udružene vojske [[Korintska liga\|grčkih država]] osvojio je veliko [[Ahemenidsko Carstvo\|Perzijsko Carstvo]], [[Egipat]] te s vojskom došao do [[Indija\|Indije]]. Nakon njegove smrti, u 32.<ref name="WDL">{{eng oznaka}} {{~~cite web~~ \|url = http://www.wdl.org/en/item/11739/ \|title = Kingdoms of the Successors of Alexander: After the Battle of Ipsus, B.C. 301 \|website = [[World Digital Library]] \|date = 1800.-1884. \|accessdate = 27. srpnja 2013.}}</ref> godini života, njegovo se [[Makedonija (kraljevstvo)\|carstvo]] raspalo u ratovima njegovih vojskovođa odnosno [[Dijadosi\|dijadoha]].		'''Aleksandar III. Veliki''' (poznat i kao '''Aleksandar Makedonski'''; [[Pela]], ljeto [[356. pr. Kr.]] - [[Babilon]], [[13. lipnja]] [[323. pr. Kr.]]{{fusg\|a}}), [[Makedonija (kraljevstvo)\|makedonski]] vladar od [[336. pr. Kr.\|336.]] do [[323. pr. Kr.]] i član vladarske dinastije [[Argeadi\|Argeada]]. Kao zapovjednik udružene vojske [[Korintska liga\|grčkih država]] osvojio je veliko [[Ahemenidsko Carstvo\|Perzijsko Carstvo]], [[Egipat]] te s vojskom došao do [[Indija\|Indije]]. Nakon njegove smrti, u 32.<ref name="WDL">{{eng oznaka}} {{Citiranje weba \|url = http://www.wdl.org/en/item/11739/ \|title = Kingdoms of the Successors of Alexander: After the Battle of Ipsus, B.C. 301 \|website = [[World Digital Library]] \|date = 1800.-1884. \|accessdate = 27. srpnja 2013.}}</ref> godini života, njegovo se [[Makedonija (kraljevstvo)\|carstvo]] raspalo u ratovima njegovih vojskovođa odnosno [[Dijadosi\|dijadoha]].

	== Aleksandrovo djetinjstvo ==		== Aleksandrovo djetinjstvo ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-20T06:19:23Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
{{Monarh
| ime = Aleksandar III. Veliki
| slika = [[Datoteka:AlexanderTheGreat_Bust.jpg|190px|Aleksandar III. Veliki]]
| opis = Bista Aleksandra Velikoga
| titula = [[kralj]] [[Kraljevina Makedonija|Makedonije]]
| vladavina = [[336. pr. Kr.|336.]] - [[323. pr. Kr.]]
| prethodnik = [[Filip II. Makedonski]]
| nasljednik = [[Aleksandar IV. Makedonski]]<br>[[Filip III. Makedonski]]
| supruge = [[Roksana]]<br>[[Stateira II.]]
| djeca = [[Aleksandar IV. Makedonski]]<br>[[Heraklo od Makedonije]]
| puno ime = Aleksandar III. Argead od Makedonije
| dinastija = [[Argeadi]]
| otac = [[Filip II. Makedonski]]
| majka = [[Kraljica Olimpijada]]
| datum rođenja = ljeto [[356. pr. Kr.]]
| mjesto rođenja = [[Pela]], [[Kraljevina Makedonija]] (danas [[Grčka]])
| datum smrti = [[13. lipnja]] [[323. pr. Kr.]]
| mjesto smrti = [[Babilon]]
| vjera = [[grčka mitologija]]
}}

'''Aleksandar III. Veliki''' (poznat i kao '''Aleksandar Makedonski'''; [[Pela]], ljeto [[356. pr. Kr.]] - [[Babilon]], [[13. lipnja]] [[323. pr. Kr.]]{{fusg|a}}), [[Makedonija (kraljevstvo)|makedonski]] vladar od [[336. pr. Kr.|336.]] do [[323. pr. Kr.]] i član vladarske dinastije [[Argeadi|Argeada]]. Kao zapovjednik udružene vojske [[Korintska liga|grčkih država]] osvojio je veliko [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]], [[Egipat]] te s vojskom došao do [[Indija|Indije]]. Nakon njegove smrti, u 32.<ref name="WDL">{{eng oznaka}} {{cite web |url = http://www.wdl.org/en/item/11739/ |title = Kingdoms of the Successors of Alexander: After the Battle of Ipsus, B.C. 301 |website = [[World Digital Library]] |date = 1800.-1884. |accessdate = 27. srpnja 2013.}}</ref> godini života, njegovo se [[Makedonija (kraljevstvo)|carstvo]] raspalo u ratovima njegovih vojskovođa odnosno [[Dijadosi|dijadoha]].

== Aleksandrovo djetinjstvo ==
Aleksandarovi roditelji bili su makedonski kralj [[Filip II. Makedonski]] i [[epir]]ska princeza [[kraljica Olimpijada|Olimpijada]]. U mladosti mu je učitelj bio čuveni grčki filozof [[Aristotel]]. Aleksandrova sestra zvala se Kleopatra. Aristotel ga je nadahnuo pričama o [[Homer]]u i ''[[ilijada|Ilijadi]].'' Aristotel je napustio kraljevski dvor [[340. pr. Kr.]] i od tada Aleksandar sudjeluje u državnim poslovima. U [[Bitka kod Heroneje (338. pr. Kr.)|bitci kod Heroneje]], [[338. pr. Kr.]], gdje je Filip II. pobijedio udružene Atenu i Tebu, Aleksandar je zapovijednik lijevog krila.

Kada se Filip rastao od Olimpijade i ponovo oženio drugom, te dobio sina, Aleksandar se s ocem žestoko posvađao. Isprva je Aleksandar otišao s majkom u Epir. Ipak, ubrzo se vratio u Makedoniju i izmirio s ocem. Filipa je [[336. pr. Kr.]] ubio njegov sluga Pausinas. Budući je i ovaj odmah ubijen pozadina ubojstva nikad nije riješena. Aleksandar se odmah, uz podršku vojske a bez veće opozicije, proglasio kraljem. U to vrijeme Makedonija imala je veliku vojnu premoć nad Grčkom pa se moglo krenuti na veliki vojni pohod na Perziju.

== Dolazak na vlast ==
Aleksandar je najprije došao u [[Korint]], gdje je od izaslanika svih grčkih gradova, osim [[Sparta|Sparte]], imenovan vrhovnim vojnim zapovjednikom u pohodu na Perziju. Taj pohod planirao je prije smrti i Filip II. Zatim je otišao na sjever i porazio plemena [[Tribali]] i [[Iliri]]. U Grčkoj su se međutim počele širiti glasine o njegovoj smrti pa se grad [[Antička Teba (Grčka)|Teba]] spremao na ustanak. Aleksandar je munjevito stigao pred Tebu i zahtijevao neka se grad preda. Kada su ovi to odbili, zauzeo je grad silom. Nekoliko tisuća Tebanaca okrutno je ubijeno a svi preživjeli stanovnici prodani su u robove. Cijeli grad je - osim hramova, razrušen, a svaki kamen u gradu preokrenut. Nakon toga ostali su se gradovi u Grčkoj pokorili Makedoniji.

Od samog početka Aleksandrove vladavine i ratovanja važnu ulogu imao je njegov savjetnik za odnose s javnošću [[Kalisten]] koji je bio i izvjestitelj s ratišta.

== Aleksandrovi vojni pohodi ==
[[334. pr. Kr.]] Aleksandar je napokon krenuo u pohod na Perziju. Upravu Makedonije povjerio je [[Antipater Makedonac|Antipater]]u. Antipater je, za održavanje mira u Grčkoj, raspolagao vojskom od 13.000 ljudi. Jačina je vojske pod Aleksandrom bila oko 30.000 pješaka i 5.000 konjanika. To je uključivalo oko 15.000 Makedonaca, 7.000 iz grčkih gradova te ostalo plaćenici. Drugi po položaju u makedonskoj vojsci bio je iskusni vojskovođa [[Parmenion]]. [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]] je bilo u velikoj krizi. Lokalni [[satrap]]i su u gradovima i pokrajinama vladali praktički samostalno. Zbog toga Perzijanci nisu imali veliku kopnenu vojsku, tek [[Ratna mornarica|mornaricu]].

Prvi sudar s perzijskom vojskom bila je [[bitka kod Granika]], [[334. pr. Kr.]]. Makedonska [[falanga (bojni poredak)|falanga]] pokazala se superiorna Perzijancima i Aleksandar je ostvario potpunu pobjedu.

Zarobljenici su poslani u Grčku svezani u lancima. Mnogi gradovi u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] otvorili su Aleksandru vrata i dočekali ga kao spasitelja. Oni koji su pružali otpor bili su zauzeti silom i surovo kažnjeni. U osvojenim gradovima Aleksandar je izbacivao tirane i uspostavljao demokratska uređenja. Time se osigurao od eventualnih pobuna. U jednom gradu u Perziji je, da bi ujedinio istok i zapad, napravio veliko vjenčanje. Tisuću njegovih vojnika vjenčalo se s tisuću Perzijanki.

Aleksandar je odbijao pomorsku bitku s Perzijancima, već je išao na osvajanje pomorskih gradova. Time je suzio prostor perzijskoj floti. Prilikom ulaska u grad Gordion, Aleksandar je mačem presjekao čuveni [[Gordijski čvor]]. Prema legendi onaj koji razriješi ovaj zamršen čvor vladat će svijetom. Presijecanjem čvora, Aleksandar je tako ''ispunio proročanstvo''. [[Darije III.]], perzijski kralj, poražen je i u drugoj [[bitka kod isa|bitci kod Isa]], [[333. pr. Kr.]]. Darije je pobjegao, ali je njegova obitelj zarobljena. Odbivši sve Darijeve ponude za pregovore, vojni pohod se nastavio. [[332. pr. Kr.]] Aleksandar je bez otpora ušao u Egipat, gdje su ga slavili kao osloboditelja dok su mu egipatski svećenici ukazali "božanske počasti". U Egiptu je osnovao grad [[Aleksandrija|Aleksandriju]], [[331. pr. Kr.]]. Kroz cijeli svoj pohod Aleksandar je osnovao nekoliko desetaka gradova,većinom iz vojnih razloga. Mnogi od njih su se zvali ''Aleksandrija''. U međuvremenu, Antipater je u Grčkoj porazio spartanskog kralja [[Agis III.|Agisa III.]] u [[bitka kod Megalopolisa|bitci kod Megalopolisa]], [[331. pr. Kr.]], pa je pohod mogao biti mirno nastavljen.

Teško pristupačan i okružen morem grad [[Tir]] se odbijao predati. [[Opsada Tira]] trajala je sedam mjeseci, ali je zauzet [[332. pr. Kr.]]. Nakon zauzimanja grada oko 10.000 ljudi je masakrirano a svi preostali, oko 30.000, prodani su kao robovi. Krenuvši dalje na istok, Aleksandar je porazio Darija III. u [[bitka kod Gaugamele|bitci kod Gaugamele]] i zauzeo [[Perzepolis]] [[331. pr. Kr.]] nakon iscrpljujuće [[Bitka kod Perzijskih vrata|bitke kod Perzijskih vrata]] gdje ga je mjesec dana zadržao [[Ariobarzan]]. Kada se Darije htio predati ubio ga je njegov sluga [[Bes (satrap)|Bes]] i proglasio se njegovim nasljednikom kao [[Artakserkso V.]] Besa su [[329. pr. Kr.]] uhvatili Makedonaci i pogubili ga. Time je Perzijsko Carstvo bilo osvojeno. Aleksandar se proglasio nasljednikom [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Perzijskog Carstva]] i [[Babilon]] proglasio glavnim gradom svog carstva.

[[327. pr. Kr.]] Aleksandar je krenuo u novi vojni pohod, dalje na istok. Premda je ukupni broj ljudi iznosio više od 100.000 to je uključivalo i žene, djecu, zabavljače i ino. Vojna sila bila je oko 40.000 vojnika. Istočne dijelove bivšeg Perzijskog Carstva osvojio je bez većeg otpora. Dočekao ga je indijski vladar [[Por]]s velikom vojskom koja je uključivala i 200 ratnih slonova. [[Bitka kod Hidaspa]], [[326. pr. Kr.]], bila je krvava. U toj bitci poginuo je njegov slavni konj [[Bukefal]]. Slonovi su nabijali Makedonce kljovama dok su Makedonci slonove tjerali bakljama. U pomutnji koja je nastala slonovi su gazili i jedne i druge. Aleksandar je ipak pobijedio i zarobio Pora, a zatim oslobodio i prepustio civilnu upravu zemlje. U Indiji se sukobio i s [[Radžom]] koji je imao 50.000 pješaka i brojne ratne slonove. Aleksandar je svejedno pobijedio, ali ga se toliko dojmila Radžina hrabrost i to što mu se suprotstavio te ga nije ubio nego mu je vratio cijelo kraljevstvo. Koliko je daleko na istok dospio, nije poznato. Kada je Aleksandar namjeravao ići dalje na istok ''do kraja svijeta'' vojska je počela pokazivati znakove da postoji mogućnost pobune. Surova klima i tropske kiše smanjile su vojni moral. Aleksandar je pristao na povratak u Babilon. Prema [[legenda|legendi]], kada su ga vojnici odbili slijediti i odbacili oružje, Aleksandar se zatvorio u svoj šator i počeo plakati. [[323. pr. Kr.]] Aleksandar je planirao vojni pohod na sjever [[Afrika|Afrike]]. Vojska je već bila spremna, ali je Aleksandar iznenada umro.

=== Aleksandrova smrt ===
Aleksandar je umro u 32. godini života. Vraćajući se u [[Babilon]], jedne noći nakon pijanke obolijeva, te je nakon 11 dana groznice umro. Neki povjesničari navode kako je uzrok njegove smrti [[groznica]] ili [[tifus]]. Sumnja se i da je Aleksandra netko od njegovih vojnika ubio ili otrovao zato što su ga morali obožavati kao boga, no tu drugu teoriju neki povjesničari demantiraju jer smatraju da bi mu vojnici dali veću dozu otrova, od koje bi umro odmah, a ne nakon 11 dana.

== Vladanje velikim carstvom ==
Nakon povratka iz Indije Aleksandar je brzo i okrutno ponovo uspostavio svoj autoritet. Trećina [[satrap]]a u provincijama je smijenjena, a mnogi su osuđeni na smrt i smaknuti. Aleksandar je imao namjeru udružiti Makedonce i Perzijance u jedan narod i time spriječiti buduće sukobe. Zbog toga su svi njegovi makedonski vojnici i časnici, na njegov nagovor, uzimali za žene Perzijanke. Zatim je počeo primati Perzijance u vojsku pod istim (povlaštenim) uvjetima kao i Makedonce. Kada je Aleksandar odlučio oko 9.000 makedonskih vojnih veterana vratiti u Makedoniju, u vojsci je izbila pobuna. Pobunila se cijela makedonska vojska osim Aleksandrove tjelesne straže. Aleksandar je cijelu vojsku raspustio, a uzeo u službu Perzijance. Zatim je organizirao veliki banket za oko 9.000 ljudi. Time se situacija smirila. Vojni veterani su se mirno s darovima i pod vodstvom [[Krater (general)|Krater]]a vratili kućama.

== Mjesto i značenje u povijesti ==
Aleksandar spada među najznačajnije osobe u ljudskoj povijesti, uz [[Kir Veliki|Kira Velikog]] smatra ga se najvećim osvajačem starog vijeka. U 13 godina, koliko je vladao, stvorio je [[Popis najvećih carstava|jedno od najvećih carstva u povijesti]] (uz [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Perzijsko]] i [[Rimsko Carstvo]]). Ta se država prostirala sve od Makedonije do Indije. Iako se njegovo carstvo raspalo gotovo odmah nakon njegove smrti posljedice njegovih osvajanja bile su dalekosežne. Ahemenidska dinastija u Perziji, prestala je postojati. [[Aramejski jezik]], službeni jezik u Perziji potisnut je u korist jezika [[koine]]. Osnivanjem gradova potaknuo je razvoj trgovine i općenito ekonomiju. Od [[334. pr. Kr.]], kada je Aleksandar krenuo na Perziju, računa se početak novog povijesnog razdoblja koje se zove [[helenizam]]. Aleksandar se ubraja i među najveće vojne genije. Mnogim slavnim vladarima i vojskovođama, npr. [[Gaj Julije Cezar]], upravo je on bio životni uzor.

Legenda o Gordijskom čvoru najbolje opisuje način njegova vladanja tj. ljudi su ga morali prihvatiti i njega i način vladanja, no oponašajući politiku svog uzora [[Kir Veliki|Kira Velikog]] on ih uglavnom nije tlačio već poštovao. Zalagao se za [[helenizam]] ali je na sve važnije položaje u vojsci i administraciji postavljao uglavnom Makedonce. Učitelj mu je bio [[Aristotel]]. Aleksandar je specifičan po tome što je gradovima koje je stvarao davao ime Aleksandrija, tako da je ukupno bilo 70 Aleksandrija, od [[Egipat|Egipta]] do sjevera [[Afganistan]]a.

== Aleksandrova obitelj ==
Buran mu je bio i privatni život. Ženio se dva puta i imao brojne ljubavnice. Postoje i informacije o [[homoseksualnost|homoseksualnim]] sklonostima (''Varia Historia'', 12.7). Prva žena, baktrijska princeza [[Roksana]] rodila je nakon njegove smrti [[Aleksandar IV. Makedonski|Aleksandra IV. Makedonskog]]. Druga žena mu je bila [[Stateira II.]], kćer [[Darije III.|Darija III.]] koju će Roksana zajedno s drugom kćerkom Darija dati pogubiti odmah nakon smrti Aleksandra. Sa svojom ljubavnicom [[Barsina|Barsinom]] imao je sina Herakla. Potomci Aleksandra zajednom s Roksanom biti će otrovani ili ubijeni između [[310. pr. Kr.]] i [[309. pr. Kr.]] po nalogu regenta Makedonije [[Kasander]]a u njegovom neuspjelom pokušaju osnivanja, nakon ženidbe s Tesalonikom, sestrom Aleksandra Velikog, vlastite dinastije.

== Aleksandar u suvremenoj kulturi ==
O Aleksandru Velikom napisani su sljedeći [[roman]]i:
*[[Aleksandrida]] je srednjovjekovni roman o Aleksandru Velikomu i njegovu osvajanju svijeta.
O Aleksandru Velikom snimljeni su sljedeći [[film]]ovi:
* Aleksandar Veliki ''(Alexander the Great)'' iz [[1956.]] godine u režiji Roberta Rossena s [[Richard Burton|Richardom Burtonom]] u glavnoj ulozi.
* Aleksandar ''(Alexander)'', [[2004.]] godine u režiji [[Oliver Stone|Olivera Stonea]] s [[Colin Farrell|Colinom Farrellom]] u glavnoj ulozi.

== Bilješke ==
#{{fusd|a}}Prema antičkim izvorima rođen je 6. hekatombaiona (prvi mjesec nakon ljetnog solsticija) što se u suvremenoj literaturi ponekad tumači kao [[20. srpnja]], no to nikako nije pouzdano jer je atički kalendar u 4. stoljeću pr. Kr. imao više inačica i bio je astronomski neprecizan. U literaturi se isto tako za datum smrti nerijetko navode [[13. lipnja|13.]] ili [[10. lipnja]] što je također pogrešno; prvi se temelji na nepreciznim starogrčkim tumačenjima egipatskog kalendara, a drugi na prvotnom nerazumijevanju babilonijskih astronomskih dnevnika po kojima je precizan datum danas i određen.

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{WProjekti
|commons = Alexander the Great
|commonshr = Aleksandar Veliki
|commonscat = Alexander the Great
|commonscathr = Aleksandar Veliki
}}
* [http://crohis.com/knjige/Duruy-Grcka/22.%20Aleksandar.PDF Victor Duruy o Aleksandru Velikom]

{{Popis faraona}}

{{GLAVNIRASPORED:Aleksandar Veliki}}
[[Kategorija:Antički makedonski vladari]]
[[Kategorija:Faraoni]]

Aleksandar Veliki - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵}}' u ''

WikiSysop: bnz

WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵}}' u ''