WikiSysop: bnz

2022-04-28T18:34:15Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2022. u 18:34
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Aktinidija (voće)'''-->~~'''Aktinidija''' ili '''kivi''', je [[voće]] nekoliko vrsta biljaka iz roda [[Actinidia]] porijeklom iz južne [[Azija\|Azije]], a u [[Kina\|Kini]] je više od 2000 godina poznat kao ljekovito. Najviše se uzgjaju sorte dobivene selekcijom vrsta Actinidia chinensis i Actinidia deliciosa, no u određenoj mjeri se uzgajaju i sorte nastale selekcijom Actinidia arguta, Actinidia polygama, te Actinidia kolomikta. Danas se najviše uzgaja na [[Novi Zeland\|Novom Zelandu]] koji je i najveći svjetski proizvođač. Stablo nazivamo [[kivika\|kivikom]].<ref>[http://www.fragaria.hr/proizvodi-kivika-kivi-3-13-28.aspx Sadnja kivike], Fragaria</ref>		'''Aktinidija''' ili '''kivi''', je [[voće]] nekoliko vrsta biljaka iz roda [[Actinidia]] porijeklom iz južne [[Azija\|Azije]], a u [[Kina\|Kini]] je više od 2000 godina poznat kao ljekovito. Najviše se uzgjaju sorte dobivene selekcijom vrsta Actinidia chinensis i Actinidia deliciosa, no u određenoj mjeri se uzgajaju i sorte nastale selekcijom Actinidia arguta, Actinidia polygama, te Actinidia kolomikta. Danas se najviše uzgaja na [[Novi Zeland\|Novom Zelandu]] koji je i najveći svjetski proizvođač. Stablo nazivamo [[kivika\|kivikom]].<ref>[http://www.fragaria.hr/proizvodi-kivika-kivi-3-13-28.aspx Sadnja kivike], Fragaria</ref>

	Kivi se po uzgoju i sadnji može usporediti s [[vinova loza\|vinovom lozom]]. Višegodišnja je dvospolna, listopadna [[biljka]] sa [[list]]ovima u obliku srca. [[Plod]] je okrugao, sa dlačicama, zelene unutrašnjosti sa crnim žilicama i sitnim košticama. Postoje i vrste bez dlačica, znatno manjih plodova, isti se mogu jesti i bez uklanjanja kože. Ugodnog je kiselkastog ili slatkog okusa.		Kivi se po uzgoju i sadnji može usporediti s [[vinova loza\|vinovom lozom]]. Višegodišnja je dvospolna, listopadna [[biljka]] sa [[list]]ovima u obliku srca. [[Plod]] je okrugao, sa dlačicama, zelene unutrašnjosti sa crnim žilicama i sitnim košticama. Postoje i vrste bez dlačica, znatno manjih plodova, isti se mogu jesti i bez uklanjanja kože. Ugodnog je kiselkastog ili slatkog okusa.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-30T02:08:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Aktinidija''' ili '''kivi''', je [[voće]] nekoliko vrsta biljaka iz roda [[Actinidia]] porijeklom iz južne [[Azija|Azije]], a u [[Kina|Kini]] je više od 2000 godina poznat kao ljekovito. Najviše se uzgjaju sorte dobivene selekcijom vrsta Actinidia chinensis i Actinidia deliciosa, no u određenoj mjeri se uzgajaju i sorte nastale selekcijom Actinidia arguta, Actinidia polygama, te Actinidia kolomikta. Danas se najviše uzgaja na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] koji je i najveći svjetski proizvođač. Stablo nazivamo [[kivika|kivikom]].<ref>[http://www.fragaria.hr/proizvodi-kivika-kivi-3-13-28.aspx Sadnja kivike], Fragaria</ref>

Kivi se po uzgoju i sadnji može usporediti s [[vinova loza|vinovom lozom]]. Višegodišnja je dvospolna, listopadna [[biljka]] sa [[list]]ovima u obliku srca. [[Plod]] je okrugao, sa dlačicama, zelene unutrašnjosti sa crnim žilicama i sitnim košticama. Postoje i vrste bez dlačica, znatno manjih plodova, isti se mogu jesti i bez uklanjanja kože. Ugodnog je kiselkastog ili slatkog okusa.

== Hranjiva vrijednost ==
[[Datoteka:Actinidia fruits.jpg|230px|minijatura|lijevo|Razne sorte kivija A = A.arguta,C =A.chinensis,D = A.deliciosa,E = A.eriantha,I = A.indochinensis,P = A.Polygama,S = A. setosa]]
Kivi sadrži najviše [[C-vitamin]]a od svih poznatih vrsta voća. U 100 g ploda ima oko 300 mg C-vitamina, što je gotovo 30% od sadržaja. Također sadrži oko 180 mg [[Vitamin A|vitamina A]], vitamina [[vitamin B1|B1]] i [[vitamin B2|B2]]. Sadrži gotovo 10% [[šećer]]a, te [[kalcij]]a, [[željezo|željeza]], [[magnezij]]a, te [[fosfor]]a. Od kivija se prave gotovo sve vrste pripravaka, od [[vino|vina]], [[kolač]]a, [[jogurt]]a, [[sladoled]]a, [[sok]]ovi i ostali pripravci.

Kivi posjeduje idealnu ravnotežu između minimalnog broja [[kalorija]] i maksimalnog ljekovitog učinka na [[organizam]]. Konzumiranjem kivija organizam se opskrbljuje velikim količinama [[vitamin C|vitamina C]] što može reducirati rizik od pojave bolesti srčanog i krvožilnog sustava, [[moždani udar|moždanog udara]] ili [[rak]]a. Može pripomoći i zacjeljivanju [[rana]], održavanju zdravlja [[kosti]]ju, apsorpciji željeza i zdravlju [[zub]]i i desni.<ref>http://www.coolinarika.com/namirnica/kivi/ Preuzeto 25. ožujka 2013.</ref>

== Uzgoj ==

Na uspješan uzgoj kivija utječu: [[toplina]], [[vlaga]], [[tlo]] i [[vjetar]]. Kivi je jednospolna [[biljka]], te se za uzgoj mora sa ženskim sadnicama posaditi i muške. Na 5 ženskih, sadi se 1 muška [[stabljika]]. Sadi se u podneblju sa mnogo vlage i topline. Ipak, može u fazi mirovanja podnijeti i –20 stupnjeva C. Najveći problem su proljetni [[mraz]]ovi kad počne faza vegetacije. Tada i najmanji mraz može uništiti cjelogodišnji rod. Visoke temperature ljeti bez vlage isto uništava urod. Kivi se sadi u duboka [[drenaža|drenažna]] tla koja lako primaju [[Korijen_(biljke)|korijenje]]. Tlo treba imati relativno malu količinu [[vapno|vapna]].

Najveći svjetski proizvođači kivija su [[Kina]], [[Italija]], [[Čile]] i [[Novi Zeland]] gdje se uzgaja od 70tih, slijede [[Francuska]], [[Grčka]], [[Japan]], [[Iran]], [[SAD]], [[Kanada]] i [[Kambodža]], te kod nas u primorskom području, gdje se pokazao rentabilnom kulturom, s oko 20 t/ha.<ref>{{Citiranje weba|url=http://sortna-lista/voce/kivi-10/|title=Kivi|work=Agroklub.com|language=hr|accessdate=2021-05-03}}</ref>

== Varijacije ==

Na tržištu postoji više vrsta kivija, tako postoje Abbott, Monty, Bruno, Alison, Hayward od ženskih sorti, te Matua, Tumori, KlonM1 i KlonM2 od muških sadnica. Neprestano se razvijaju nove vrste, poput [[Jin Tao]].<ref>[http://www.gospodarski.hr/Publication/2007/13-14/jin-tao-nova-sorta-kivike/7044 Jin Tao - nova sorta kivike], Gospodarski list, 15. srpnja 2007.</ref> Sve je traženija [[mini kivika]].<ref>[http://www.gospodarski.hr/Publication/2010/23-24/mini-kivika-sve-traenija/7418 Mini kivika sve traženija], Gospodarski list, 20. prosinca 2010.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.gospodarski.hr/Publication/2008/7/uzgoj-kivike/7124 Uzgoj kivike], [[Gospodarski list]], 15. travnja 2009.
*[https://vockaricavrtlarica.wordpress.com/tag/aktinidija/ Tehnike uzgoja i podrezivanja]

[[Kategorija:Voće]]
[[Kategorija:Alohtone voćne vrste]]

Aktinidija (voće) - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica