Ahmed-Agina džamija u Vitezu - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 03:04, 20. siječanj 2026.

2026-01-20T03:04:57Z

←Starija inačica		Inačica od 20. siječanj 2026. u 03:04
Redak 1:		Redak 1:
	'''Ahmed-Agina džamija u Vitezu''' najstariji je objekt na području općine ~~vitez~~ te gradska [[džamija]] u [[Vitez (BiH)\|Starom Vitezu]].		'''Ahmed-Agina džamija u Vitezu''' najstariji je objekt na području općine Viteza te gradska [[džamija]] u [[Vitez (BiH)\|Starom Vitezu]].

	== Povijest ==		== Povijest ==
	Izgrađena je 998. godine po [[Hidžra\|Hidžri]] ili [[arhitektura u 1559.\|1589.]]/[[1590.]]godine po ~~novoj eri~~. Džamiju je sagradio izvjesni Ahmed-aga poznat i kao Sinan Čelebi. Postoji predaja da je Ahmed-aga porušio stari [[Rimljani\|rimski]] [[most na Divjaku\|most]] na [[Divjak]]u, a kamen upotrijebio za gradnju džamije. Kad je [[sultan]] za to saznao kaznio je Ahmed-agu oduzimanjem ranije dodijeljenog posjeda.		Izgrađena je 998. godine po [[Hidžra\|Hidžri]] ili [[arhitektura u 1559.\|1589.]]/[[1590.]]godine po Kristu. Džamiju je sagradio izvjesni Ahmed-aga poznat i kao Sinan Čelebi. Postoji predaja da je Ahmed-aga porušio stari [[Rimljani\|rimski]] [[most na Divjaku\|most]] na [[Divjak]]u, a kamen upotrijebio za gradnju džamije. Kad je [[sultan]] za to saznao kaznio je Ahmed-agu oduzimanjem ranije dodijeljenog posjeda.

	Od džamije koja je izgrađena prije 417 godina u izvornom obliku su ostali [[zid]]ovi, [[mihrab]] i portal ulaznih vrata. Nekada je uz džamiju bila drveni [[minaret]] koji je 1962. godine srušen, a ozidan je novi od pune [[cigla\|cigle]]. Rekonstrukcija unutrašnjosti je obavljena 1985./86. godine. U vrijeme [[Rat u BiH\|rata]] u BIH, džamija je u znatnoj mjeri oštećena. Godine 1993. minaret je dva puta izravno pogođen. Nakon rata, 1996. godine, izmijenjen je veći dio krovne građe i [[crijep]]a. Na zahtjev vjernika, 2001. godine, džamija je proširena i osigurano je novih 80-100 m<sup>2</sup> prostora za obavljanje [[Namaz (islam)\|namaz]]a. [[Stolarija]] je izmijenjena 2002. godine. Iste je godine napravljena podna izolacija i izmijenjen [[pod]]. [[Kotlovnica]] je izgrađena 2003. godine i uvedeno je grijanje u džamiju i [[imam\|imamsku]] kuću. Također je izvršena i rekonstrukcija minareta koji je dograđen za još 5-6 metara, izvršeno je pokrivanje [[kube\|kubeta]] [[bakar (element)\|bakrom]], a vanjski zidovi su obloženi [[sedra\|sedrom]]. Džamija je od 1953. godine imala i [[mekteb]]. Ova džamija je imala, a i danas ima, svoj [[vakuf]]. Do poslije [[2. svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] vakuf ove džamije je posjedovao 120 dunuma zemlje. Veći dio je [[nacionalizacija\|nacionalizacijom]], [[arondacija\|arondacijom]] ili [[eksproprijacija\|eksproprijacijom]] oduzet vakufu.		Od džamije koja je izgrađena prije 417 godina u izvornom obliku su ostali [[zid]]ovi, [[mihrab]] i portal ulaznih vrata. Nekada je uz džamiju bila drveni [[minaret]] koji je 1962. godine srušen, a ozidan je novi od pune [[cigla\|cigle]]. Rekonstrukcija unutrašnjosti je obavljena 1985./86. godine. U vrijeme [[Rat u BiH\|rata]] u BIH, džamija je u znatnoj mjeri oštećena. Godine 1993. minaret je dva puta izravno pogođen. Nakon rata, 1996. godine, izmijenjen je veći dio krovne građe i [[crijep]]a. Na zahtjev vjernika, 2001. godine, džamija je proširena i osigurano je novih 80-100 m<sup>2</sup> prostora za obavljanje [[Namaz (islam)\|namaz]]a. [[Stolarija]] je izmijenjena 2002. godine. Iste je godine napravljena podna izolacija i izmijenjen [[pod]]. [[Kotlovnica]] je izgrađena 2003. godine i uvedeno je grijanje u džamiju i [[imam\|imamsku]] kuću. Također je izvršena i rekonstrukcija minareta koji je dograđen za još 5-6 metara, izvršeno je pokrivanje [[kube\|kubeta]] [[bakar (element)\|bakrom]], a vanjski zidovi su obloženi [[sedra\|sedrom]]. Džamija je od 1953. godine imala i [[mekteb]]. Ova džamija je imala, a i danas ima, svoj [[vakuf]]. Do poslije [[2. svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] vakuf ove džamije je posjedovao 120 dunuma zemlje. Veći dio je [[nacionalizacija\|nacionalizacijom]], [[arondacija\|arondacijom]] ili [[eksproprijacija\|eksproprijacijom]] oduzet vakufu.

Suradnik10 u (test) 03:02, 20. siječanj 2026.

2026-01-20T03:02:10Z

←Starija inačica		Inačica od 20. siječanj 2026. u 03:02
Redak 2:		Redak 2:

	== Povijest ==		== Povijest ==
	Izgrađena je 998. godine po [[Hidžra\|Hidžri]] ili [[1589.]]/[[1590.]]godine po novoj eri. Džamiju je sagradio izvjesni Ahmed-aga poznat i kao Sinan Čelebi. Postoji predaja da je Ahmed-aga porušio stari [[Rimljani\|rimski]] most na [[Divjak]]u, a kamen upotrijebio za gradnju džamije. Kad je [[sultan]] za to saznao kaznio je Ahmed-agu oduzimanjem ranije dodijeljenog posjeda.		Izgrađena je 998. godine po [[Hidžra\|Hidžri]] ili [[arhitektura u 1559.\|1589.]]/[[1590.]]godine po novoj eri. Džamiju je sagradio izvjesni Ahmed-aga poznat i kao Sinan Čelebi. Postoji predaja da je Ahmed-aga porušio stari [[Rimljani\|rimski]] [[most na Divjaku\|most]] na [[Divjak]]u, a kamen upotrijebio za gradnju džamije. Kad je [[sultan]] za to saznao kaznio je Ahmed-agu oduzimanjem ranije dodijeljenog posjeda.

	Od džamije koja je izgrađena prije 417 godina u izvornom obliku su ostali [[zid]]ovi, [[mihrab]] i portal ulaznih vrata. Nekada je uz džamiju bila drveni [[minaret]] koji je 1962. godine srušen, a ozidan je novi od pune [[cigla\|cigle]]. Rekonstrukcija unutrašnjosti je obavljena 1985./86. godine. U vrijeme [[Rat u BiH\|rata]] u BIH, džamija je u znatnoj mjeri oštećena. Godine 1993. ~~munara~~ je dva puta ~~direktno pogođena~~. Nakon rata, 1996. godine, izmijenjen je veći dio krovne građe i [[crijep]]a. Na zahtjev vjernika, 2001. godine, džamija je proširena i osigurano je novih 80-100 m<sup>2</sup> prostora za obavljanje [[Namaz (islam)\|namaz]]a. Stolarija je izmijenjena 2002. godine. Iste je godine napravljena podna izolacija i izmijenjen [[pod]]. Kotlovnica je izgrađena 2003. godine i uvedeno je grijanje u džamiju i [[imam\|imamsku]] kuću. Također je izvršena i rekonstrukcija minareta koji je dograđen za još 5-6 metara, izvršeno je pokrivanje [[kube\|kubeta]] [[bakar (element)\|bakrom]], a vanjski zidovi su obloženi [[sedra\|sedrom]]. Džamija je od 1953. godine imala i [[mekteb]]. Ova džamija je imala, a i danas ima, svoj [[vakuf]]. Do poslije [[2. svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] vakuf ove džamije je posjedovao 120 dunuma zemlje. Veći dio je [[nacionalizacija\|nacionalizacijom]], arondacijom ili eksproprijacijom oduzet ~~Vakufu~~.		Od džamije koja je izgrađena prije 417 godina u izvornom obliku su ostali [[zid]]ovi, [[mihrab]] i portal ulaznih vrata. Nekada je uz džamiju bila drveni [[minaret]] koji je 1962. godine srušen, a ozidan je novi od pune [[cigla\|cigle]]. Rekonstrukcija unutrašnjosti je obavljena 1985./86. godine. U vrijeme [[Rat u BiH\|rata]] u BIH, džamija je u znatnoj mjeri oštećena. Godine 1993. minaret je dva puta izravno pogođen. Nakon rata, 1996. godine, izmijenjen je veći dio krovne građe i [[crijep]]a. Na zahtjev vjernika, 2001. godine, džamija je proširena i osigurano je novih 80-100 m<sup>2</sup> prostora za obavljanje [[Namaz (islam)\|namaz]]a. [[Stolarija]] je izmijenjena 2002. godine. Iste je godine napravljena podna izolacija i izmijenjen [[pod]]. [[Kotlovnica]] je izgrađena 2003. godine i uvedeno je grijanje u džamiju i [[imam\|imamsku]] kuću. Također je izvršena i rekonstrukcija minareta koji je dograđen za još 5-6 metara, izvršeno je pokrivanje [[kube\|kubeta]] [[bakar (element)\|bakrom]], a vanjski zidovi su obloženi [[sedra\|sedrom]]. Džamija je od 1953. godine imala i [[mekteb]]. Ova džamija je imala, a i danas ima, svoj [[vakuf]]. Do poslije [[2. svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] vakuf ove džamije je posjedovao 120 dunuma zemlje. Veći dio je [[nacionalizacija\|nacionalizacijom]], [[arondacija\|arondacijom]] ili [[eksproprijacija\|eksproprijacijom]] oduzet vakufu.

	== Imami i hatibi ==		== Imami i hatibi ==

WikiSysop: bnz

2022-04-28T13:39:54Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2022. u 13:39
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ahmed-Agina džamija u Vitezu'''-->~~'''Ahmed-Agina džamija u Vitezu''' najstariji je objekt na području općine vitez te gradska [[džamija]] u [[Vitez (BiH)\|Starom Vitezu]].		'''Ahmed-Agina džamija u Vitezu''' najstariji je objekt na području općine vitez te gradska [[džamija]] u [[Vitez (BiH)\|Starom Vitezu]].

	== Povijest ==		== Povijest ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-22T06:14:17Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Ahmed-Agina džamija u Vitezu''' najstariji je objekt na području općine vitez te gradska [[džamija]] u [[Vitez (BiH)|Starom Vitezu]].

== Povijest ==
Izgrađena je 998. godine po [[Hidžra|Hidžri]] ili [[1589.]]/[[1590.]]godine po novoj eri. Džamiju je sagradio izvjesni Ahmed-aga poznat i kao Sinan Čelebi. Postoji predaja da je Ahmed-aga porušio stari [[Rimljani|rimski]] most na [[Divjak]]u, a kamen upotrijebio za gradnju džamije. Kad je [[sultan]] za to saznao kaznio je Ahmed-agu oduzimanjem ranije dodijeljenog posjeda.

Od džamije koja je izgrađena prije 417 godina u izvornom obliku su ostali [[zid]]ovi, [[mihrab]] i portal ulaznih vrata. Nekada je uz džamiju bila drveni [[minaret]] koji je 1962. godine srušen, a ozidan je novi od pune [[cigla|cigle]]. Rekonstrukcija unutrašnjosti je obavljena 1985./86. godine. U vrijeme [[Rat u BiH|rata]] u BIH, džamija je u znatnoj mjeri oštećena. Godine 1993. munara je dva puta direktno pogođena. Nakon rata, 1996. godine, izmijenjen je veći dio krovne građe i [[crijep]]a. Na zahtjev vjernika, 2001. godine, džamija je proširena i osigurano je novih 80-100 m<sup>2</sup> prostora za obavljanje [[Namaz (islam)|namaz]]a. Stolarija je izmijenjena 2002. godine. Iste je godine napravljena podna izolacija i izmijenjen [[pod]]. Kotlovnica je izgrađena 2003. godine i uvedeno je grijanje u džamiju i [[imam|imamsku]] kuću. Također je izvršena i rekonstrukcija minareta koji je dograđen za još 5-6 metara, izvršeno je pokrivanje [[kube|kubeta]] [[bakar (element)|bakrom]], a vanjski zidovi su obloženi [[sedra|sedrom]]. Džamija je od 1953. godine imala i [[mekteb]]. Ova džamija je imala, a i danas ima, svoj [[vakuf]]. Do poslije [[2. svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] vakuf ove džamije je posjedovao 120 dunuma zemlje. Veći dio je [[nacionalizacija|nacionalizacijom]], arondacijom ili eksproprijacijom oduzet Vakufu.

== Imami i hatibi ==
Tko su bili [[imam]]i i [[hatib]]i Ahmed-agine džamije teško je ustanoviti. Po sjećanju starijih mještana, a što je zabilježio Hasan ef. Mujkić, imami i hatibi ove džemije su bili: hadži Ahmed ef. Zukan, (sudeći po prezimenu rođeni Vitežanin), Ibrahim ef. Arapčić (student čuvenog [[Sveučilište El-Azher|El-Azhera]] u Kairu), Salih ef. Patković, izvjesni Rahman ef. i Ragib ef., Hasan ef. Mujkić, Omer ef. Meštrovac, Mihnet ef. Mehmedović (današnji imam džamije).

Za minulih 417 godina u Džamiji se, pored klanjanja namaza, podučilo mnogo generacija osnovama [[islam]]a, ali i kulturi življenja te toleranciji u odnosima sa pripadnicima drugih [[konfesija]].

[[Kategorija:Džamije u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Vitez]]