Adicijski polimer - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

2022-03-16T08:36:41Z

brisanje nepotrebnih znakova

←Starija inačica		Inačica od 16. ožujak 2022. u 08:36
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Adicijski polimer'''-->'''~~Adicijski polimer''' je [[polimer]] koji nastaje jednostavnim povezivanjem [[monomer]]a ''bez'' kogeneriranja ostalih proizvoda. Adicijska polimerizacija razlikuje se od [[kondenzacijska polimerizacija\|kondenzacijske polimerizacije]] koja ''kogenerira'' proizvod, obično vodu.<ref>''Introduction to Polymers'' 1987 R.J. Young Chapman & Hall {{ISBN\|0-412-22170-5}} (eng.)</ref><ref>{{Citiranje knjige\|language=eng.\|title=An Introduction to Polymer Chemistry\|publisher=Pergamon Press\|year= 1967\|authors=D. Margerison, G. C. East, J. E. Spice\|isbn=978-0-08-011891-8}}</ref> Adicijski polimeri mogu nastati [[lančana polimerizacija\|lančanom polimerizacijom]], kad se polimer oblikuje sekvencijalnom adicijom monomerskih jedinica na aktivno mjesto u [[lančana reakcija\|lančanoj reakciji]], ili [[poliadicija\|poliadicijom]], kad se polimer oblikuje [[adicijska reakcija\|adicijskom reakcijom]] između vrsta svih [[stupanj polimerizacije\|stupnjeva polimerizacije]]. Adicijski polimeri oblikuju se ponavljajućom adicijom nekoliko jednostavnih monomerskih jedinica. Općenito polimeri su nezasićeni sastojci poput [[alken]]a, [[alkalin]]a i tako dalje. Adicijska se polimerizacija uglavnom zbiva u slobodnom radikalskom mehanizmu. Slobodni radikalski mehanizam adicijske polimerizacije dovršava se u trima koracima, poput iniciranja slobodnog radikala, propagacija lanca te terminacija lanca.		Adicijski polimer''' je [[polimer]] koji nastaje jednostavnim povezivanjem [[monomer]]a ''bez'' kogeneriranja ostalih proizvoda. Adicijska polimerizacija razlikuje se od [[kondenzacijska polimerizacija\|kondenzacijske polimerizacije]] koja ''kogenerira'' proizvod, obično vodu.<ref>''Introduction to Polymers'' 1987 R.J. Young Chapman & Hall {{ISBN\|0-412-22170-5}} (eng.)</ref><ref>{{Citiranje knjige\|language=eng.\|title=An Introduction to Polymer Chemistry\|publisher=Pergamon Press\|year= 1967\|authors=D. Margerison, G. C. East, J. E. Spice\|isbn=978-0-08-011891-8}}</ref> Adicijski polimeri mogu nastati [[lančana polimerizacija\|lančanom polimerizacijom]], kad se polimer oblikuje sekvencijalnom adicijom monomerskih jedinica na aktivno mjesto u [[lančana reakcija\|lančanoj reakciji]], ili [[poliadicija\|poliadicijom]], kad se polimer oblikuje [[adicijska reakcija\|adicijskom reakcijom]] između vrsta svih [[stupanj polimerizacije\|stupnjeva polimerizacije]]. Adicijski polimeri oblikuju se ponavljajućom adicijom nekoliko jednostavnih monomerskih jedinica. Općenito polimeri su nezasićeni sastojci poput [[alken]]a, [[alkalin]]a i tako dalje. Adicijska se polimerizacija uglavnom zbiva u slobodnom radikalskom mehanizmu. Slobodni radikalski mehanizam adicijske polimerizacije dovršava se u trima koracima, poput iniciranja slobodnog radikala, propagacija lanca te terminacija lanca.

	Kad dvije ili više vrsta monomera prođu adicijsku polimerizaciju, nastali polimer je '''adicijski kopolimer'''. [[Plastična folija]], nastala polimeriziranjem [[vinil klorid]]a i [[viniliden klorid]]a je primjer adicijskog polimera.<ref name="Stoker2012">{{Citiranje knjige\|language=eng.\|author=H. Stephen Stoker\|title=Organic and Biological Chemistry\|url=https://books.google.com/books?id=z6o_PO4BhRQC&pg=PA65\|accessdate=17 July 2012\|date=1 January 2012\|publisher=Cengage Learning\|isbn=978-1-133-10395-0\|page=65}}</ref>		Kad dvije ili više vrsta monomera prođu adicijsku polimerizaciju, nastali polimer je '''adicijski kopolimer'''. [[Plastična folija]], nastala polimeriziranjem [[vinil klorid]]a i [[viniliden klorid]]a je primjer adicijskog polimera.<ref name="Stoker2012">{{Citiranje knjige\|language=eng.\|author=H. Stephen Stoker\|title=Organic and Biological Chemistry\|url=https://books.google.com/books?id=z6o_PO4BhRQC&pg=PA65\|accessdate=17 July 2012\|date=1 January 2012\|publisher=Cengage Learning\|isbn=978-1-133-10395-0\|page=65}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-16T04:56:56Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 04:56
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Adicijski polimer'''-->'''Adicijski polimer''' je [[polimer]] koji nastaje jednostavnim povezivanjem [[monomer]]a ''bez'' kogeneriranja ostalih proizvoda. Adicijska polimerizacija razlikuje se od [[kondenzacijska polimerizacija\|kondenzacijske polimerizacije]] koja ''kogenerira'' proizvod, obično vodu.<ref>''Introduction to Polymers'' 1987 R.J. Young Chapman & Hall {{ISBN\|0-412-22170-5}} (eng.)</ref><ref>{{~~cite book~~\|language=eng.\|title=An Introduction to Polymer Chemistry\|publisher=Pergamon Press\|year= 1967\|authors=D. Margerison, G. C. East, J. E. Spice\|isbn=978-0-08-011891-8}}</ref> Adicijski polimeri mogu nastati [[lančana polimerizacija\|lančanom polimerizacijom]], kad se polimer oblikuje sekvencijalnom adicijom monomerskih jedinica na aktivno mjesto u [[lančana reakcija\|lančanoj reakciji]], ili [[poliadicija\|poliadicijom]], kad se polimer oblikuje [[adicijska reakcija\|adicijskom reakcijom]] između vrsta svih [[stupanj polimerizacije\|stupnjeva polimerizacije]]. Adicijski polimeri oblikuju se ponavljajućom adicijom nekoliko jednostavnih monomerskih jedinica. Općenito polimeri su nezasićeni sastojci poput [[alken]]a, [[alkalin]]a i tako dalje. Adicijska se polimerizacija uglavnom zbiva u slobodnom radikalskom mehanizmu. Slobodni radikalski mehanizam adicijske polimerizacije dovršava se u trima koracima, poput iniciranja slobodnog radikala, propagacija lanca te terminacija lanca.		<!--'''Adicijski polimer'''-->'''Adicijski polimer''' je [[polimer]] koji nastaje jednostavnim povezivanjem [[monomer]]a ''bez'' kogeneriranja ostalih proizvoda. Adicijska polimerizacija razlikuje se od [[kondenzacijska polimerizacija\|kondenzacijske polimerizacije]] koja ''kogenerira'' proizvod, obično vodu.<ref>''Introduction to Polymers'' 1987 R.J. Young Chapman & Hall {{ISBN\|0-412-22170-5}} (eng.)</ref><ref>{{Citiranje knjige\|language=eng.\|title=An Introduction to Polymer Chemistry\|publisher=Pergamon Press\|year= 1967\|authors=D. Margerison, G. C. East, J. E. Spice\|isbn=978-0-08-011891-8}}</ref> Adicijski polimeri mogu nastati [[lančana polimerizacija\|lančanom polimerizacijom]], kad se polimer oblikuje sekvencijalnom adicijom monomerskih jedinica na aktivno mjesto u [[lančana reakcija\|lančanoj reakciji]], ili [[poliadicija\|poliadicijom]], kad se polimer oblikuje [[adicijska reakcija\|adicijskom reakcijom]] između vrsta svih [[stupanj polimerizacije\|stupnjeva polimerizacije]]. Adicijski polimeri oblikuju se ponavljajućom adicijom nekoliko jednostavnih monomerskih jedinica. Općenito polimeri su nezasićeni sastojci poput [[alken]]a, [[alkalin]]a i tako dalje. Adicijska se polimerizacija uglavnom zbiva u slobodnom radikalskom mehanizmu. Slobodni radikalski mehanizam adicijske polimerizacije dovršava se u trima koracima, poput iniciranja slobodnog radikala, propagacija lanca te terminacija lanca.

	Kad dvije ili više vrsta monomera prođu adicijsku polimerizaciju, nastali polimer je '''adicijski kopolimer'''. [[Plastična folija]], nastala polimeriziranjem [[vinil klorid]]a i [[viniliden klorid]]a je primjer adicijskog polimera.<ref name="Stoker2012">{{~~cite book~~\|language=eng.\|author=H. Stephen Stoker\|title=Organic and Biological Chemistry\|url=https://books.google.com/books?id=z6o_PO4BhRQC&pg=PA65\|accessdate=17 July 2012\|date=1 January 2012\|publisher=Cengage Learning\|isbn=978-1-133-10395-0\|page=65}}</ref>		Kad dvije ili više vrsta monomera prođu adicijsku polimerizaciju, nastali polimer je '''adicijski kopolimer'''. [[Plastična folija]], nastala polimeriziranjem [[vinil klorid]]a i [[viniliden klorid]]a je primjer adicijskog polimera.<ref name="Stoker2012">{{Citiranje knjige\|language=eng.\|author=H. Stephen Stoker\|title=Organic and Biological Chemistry\|url=https://books.google.com/books?id=z6o_PO4BhRQC&pg=PA65\|accessdate=17 July 2012\|date=1 January 2012\|publisher=Cengage Learning\|isbn=978-1-133-10395-0\|page=65}}</ref>

	[[Polimerizacija otvaranjem prstena]] je adicijski proces ali teži stvarati polimere slične kondenzacijskim polimera, no slijedi [[stehiometrija\|stehiometriju]] adicijske polimerizacije. Primjerice [[polietilen glikol]] nastaje otvaranjem prstena [[etilen oksid]]a:		[[Polimerizacija otvaranjem prstena]] je adicijski proces ali teži stvarati polimere slične kondenzacijskim polimera, no slijedi [[stehiometrija\|stehiometriju]] adicijske polimerizacije. Primjerice [[polietilen glikol]] nastaje otvaranjem prstena [[etilen oksid]]a:

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-03T06:08:55Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Adicijski polimer''' je [[polimer]] koji nastaje jednostavnim povezivanjem [[monomer]]a ''bez'' kogeneriranja ostalih proizvoda. Adicijska polimerizacija razlikuje se od [[kondenzacijska polimerizacija|kondenzacijske polimerizacije]] koja ''kogenerira'' proizvod, obično vodu.<ref>''Introduction to Polymers'' 1987 R.J. Young Chapman & Hall {{ISBN|0-412-22170-5}} (eng.)</ref><ref>{{cite book|language=eng.|title=An Introduction to Polymer Chemistry|publisher=Pergamon Press|year= 1967|authors=D. Margerison, G. C. East, J. E. Spice|isbn=978-0-08-011891-8}}</ref> Adicijski polimeri mogu nastati [[lančana polimerizacija|lančanom polimerizacijom]], kad se polimer oblikuje sekvencijalnom adicijom monomerskih jedinica na aktivno mjesto u [[lančana reakcija|lančanoj reakciji]], ili [[poliadicija|poliadicijom]], kad se polimer oblikuje [[adicijska reakcija|adicijskom reakcijom]] između vrsta svih [[stupanj polimerizacije|stupnjeva polimerizacije]]. Adicijski polimeri oblikuju se ponavljajućom adicijom nekoliko jednostavnih monomerskih jedinica. Općenito polimeri su nezasićeni sastojci poput [[alken]]a, [[alkalin]]a i tako dalje. Adicijska se polimerizacija uglavnom zbiva u slobodnom radikalskom mehanizmu. Slobodni radikalski mehanizam adicijske polimerizacije dovršava se u trima koracima, poput iniciranja slobodnog radikala, propagacija lanca te terminacija lanca.

Kad dvije ili više vrsta monomera prođu adicijsku polimerizaciju, nastali polimer je '''adicijski kopolimer'''. [[Plastična folija]], nastala polimeriziranjem [[vinil klorid]]a i [[viniliden klorid]]a je primjer adicijskog polimera.<ref name="Stoker2012">{{cite book|language=eng.|author=H. Stephen Stoker|title=Organic and Biological Chemistry|url=https://books.google.com/books?id=z6o_PO4BhRQC&pg=PA65|accessdate=17 July 2012|date=1 January 2012|publisher=Cengage Learning|isbn=978-1-133-10395-0|page=65}}</ref>

[[Polimerizacija otvaranjem prstena]] je adicijski proces ali teži stvarati polimere slične kondenzacijskim polimera, no slijedi [[stehiometrija|stehiometriju]] adicijske polimerizacije. Primjerice [[polietilen glikol]] nastaje otvaranjem prstena [[etilen oksid]]a:
:HOCH2CH2OH + n C2H4O → HO(CH2CH2O)n+1H
[[Najlon 6]] (polikaprolaktam, kapron, poli-e-kaproamid, poliamid 6, PA6, kao trgovačka marka perlon), razvijen za osujetiti patent na [[najlon 6,6]] proizveden je adicijskom polimerizacijom, ali kemijskih podsjeća na tipične poliamide.

Adicijski polimeri općenito su [[kemijska inertnost|kemijski inertni]], imajući snažnu C-C . Zbog ovoga nisu biorazgradivi i teško ih je reciklirati. Nasuprot njima, kondenzacijski polimeri teže biti više [[biorazgradivost|biorazgradljivi]] jer im "kralježnica" sadrži slabije veze.

Univerzalna razlika između vrsta polimerizacija je razvitak molekulske težine različitim načinima propagacije. Adicijski polimeri brzo tvore lance visoke molekulske težine, uz mnogo preostalih monomera. Budući da adicijska polimerizacija ima brzorastuće lance i slobodne monomere kao reaktante, a kondenzacijska polimerizacija se pojavljuje u koracima između monomera, dimera i ostalih manjih rastućih lanaca, učinak trenutne veličine polimerske molekule na trajuću reakciju je temeljito različit u ova dva slučaja. Ovo ima važne učinke na razdiobu molekulskih težina, ili [[polidisperzitet]], u završenom polimeru.

Prvi uporabljivi adicijski polimer napravljen je slučajno [[kemija u 1933.|1933.]] godine. Napravili su ga [[Imperial Chemical Industries|ICI-jevi]] kemičari [[Reginald Gibson]] i [[Eric Fawcett (kemičar)|Eric Fawcett]]. Radili su niz pokusa u kojima su bile reagirale organske tvari pod visokom temperaturom i visokim tlakom. Postavili su jedan pokus gdje je [[eten]] reagirao s [[benzaldehid]]om nadajući se da će proizvesti [[keton]]. Ostavili su reakcijsku smjesu preko noći i ujutri su našli malu količinu bijele voštane krutine. Pokazalo se poslije da je ta krutina [[polietilen]].

Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju izraz "adicijska polimerizacija" smatra zastarjelim i preporučuje drugi naziv, [[lančana polimerizacija]].

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Polimeri]]