Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije

2026-05-18T20:07:08Z

preuzeto s hr.wikipedije

Nova stranica

{{Naselje
| ime = Abjane
| ime_genitiv = Abjanea
| izvorno_ime = {{fas oznaka}} ابیانه
| slika_panorama = Abyaneh.png
| veličina_slike = 280px
| opis_slike = [[Panorama]] Abjane

| nadimak =
| geslo =

| slika_lokacijska_karta_država = Iran
| slika_lokacijska_karta_opis = Abjane na zemljovidu [[Iran]]a

| širina-stupnjevi = 33
| širina-minute = 35.12
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 51
| dužina-minute = 35.53
| dužina-oznaka = E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = {{DZ+X|IRN}}
| lokacija1_ime = [[Iranske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija1_info = [[Isfahanska pokrajina]]
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum = [[stari vijek]]
| osnivač =
| nazvan_po =

| vremenska_zona = [[IRST]]
| utc_pomak = +3:30
| vremenska_zona_DST = [[IRDT]]
| utc_pomak_DST = +4:30
| poštanski_broj =
| pozivni_broj = 0362436
| gradovi_prijatelji =

| visina = 2210 [[Metar|m]]

| stanovništvo_godina = 2006.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire = 2500
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| web_stranica = [http://abyaneh.org/ Abyaneh.org]

| bilješke =
}}
'''Abjane''' ([[Perzijski jezik|perz.]] ابیانه; ili ''Abjana'') je [[selo]] na sjeverozapadu [[Isfahanska pokrajina|Isfahanske pokrajine]] u [[Iran]]u, oko 38 [[km]] istočno od grada [[Natanz]]a. Selo je jedno od najstarijih kontinuirano naseljenih ruralnih mjesta u zemlji i ima oko 2500 stanovnika. Abjane je poznata po pitoresknoj [[#Arhitektura|arhitekturi]] odnosno višestoljetnim stepeničastim [[kuća]]ma s fasadama od [[Crvenica|crvene]] [[Glina (tlo)|gline]], [[Arheologija|arheološkim]] nalazištima i građevinama iz [[Stari vijek|starog vijeka]], kao i [[#Jezik|narječju]], [[Narodna nošnja|narodnoj nošnji]] i običajima koji su se očuvali duže od tisućljeća prvenstveno zahvaljujući izraženoj [[#Zemljopis|zemljopisnoj izolaciji]]. Arhitektonske znamenitosti u Abjani uključuju tri [[Utvrda|obrambene utvrde]], ostatke dvaju [[Zoroastrizam|zoroastrijskih]] svetišta, četiri [[Džamija|džamije]], [[Imamzade|imamzadu]], tri [[mlin]]a i [[hamam]]. Zbog jedinstvenih [[#Kultura|kulturnih]] osobina i graditeljskog nasljeđa, selo Abjane se od rujna [[2007.]] godine nalazi se na pristupnom popisu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|Svjetske baštine]].

== Etimologija ==
O [[Etimologija|etimološkom podrijetlu]] Abjane postoje dvije pretpostavke: prva je da se [[toponim]] temelji na riječi ''viona'' (lokalno ''vej'') što označava [[Vrba|vrbu]], a druga se poziva na [[prefiks]] ''ab-'' koji na [[Perzijski jezik|perzijskom jeziku]] podrazumijeva [[Voda|vodu]].

== Zemljopis ==
{{glavni|Zemljopis Irana}}
Abjane je [[Zemljopis Irana|zemljopisno]] smješten duboko u planinama [[Kuh-e Karkas]]a (dosl. ''Planina [[Supovi|supova]]'') koje su dijelom prostranijeg [[Srednjoiransko gorje|srednjoiranskog gorja]]. Ovaj se planinski lanac proteže u smjeru [[sjeverozapad]]-[[jugoistok]] širinom od 40-ak [[km]], a poprečno je ispresjecan s više manjih [[Dodatak:Popis iranskih rijeka|rijeka]] među kojima je i [[Barz-Rud]] na sredini čije se [[Dolina|doline]] nalazi Abjane. Nizvodno od sela prema [[istok]]u rijeka protječe kroz susjedna naselja [[Tare|Taru]], [[Barz (Isfahan)|Barz]], [[Komdžan]] i [[Jarand]]. Uzvodni [[slijev]] Barz-Ruda omeđen je vrhovima planina [[Kuh-e Kolddžar|Kolddžar]] (3149 [[Metar|m]]), [[Kuh-e Pandže-Ali|Pandže-Ali]] (3072 m) i [[Kuh-e Dovhare|Dovhare]] (2754 m) na sjeveru odnosno [[Kuh-e Aršad|Aršad]] (3182 [[Metar|m]]) i [[Kuh-e Dovmilan|Dovmilan]] (2629 m) na jugu, te obuhvaća oko 40 [[km²]].

Dio riječne doline uz koju je smješten Abjane poseban je po prostranoj [[Kotlina|kotlini]] koja se proteže duljinom od 4 [[km]] odnosno širinom od 500 [[Metar|m]], a s bočnih strana na nju se nadovezuje niz stalnih [[potok]]a što je čini pogodnom za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]]. Drugi čimbenik koji lokaciju čini jedinstvenom u odnosu na širu okolicu jest sedlasto [[brdo]] koje se u odnosu na dolinu izdiže do 120 [[Metar|m]] i karakteriziraju ga izrazita [[oker]] boja [[Crvena|crvenih]] tonova odnosno strme južne litice nad kojima su podignute dvije [[Stari vijek|starovjekovne]] utvrde, a potom i samo naselje.

[[Boja]] brda rezultat je visoke prisutnosti [[Željezovi oksidi|željezovih oksida]], a stručnjaci pretpostavljaju da su ležišta [[metal]]a bila jedan od glavnih razloga drevnog naseljavanja, osobito ako se uzme u obzir blizina [[Arheologija|arheološkog]] lokaliteta kod [[Arisman]]a (~30 [[km]]) na kojem je pronađen jedan od najvećih i najstarijih [[Povijest metalurgije željeza|metalurških kompleksa]] u svijetu. [[Nadmorska visina]] Abjane kreće se od 2160 [[Metar|m]] na istoku do 2320 m kod suvremenog dijela naselja na krajnjem sjeverozapadu. [[Klima]] u Abjani ovisno o visini oscilira između [[Stepska klima|hladne stepske]] (<tt>BSk</tt>) i [[Snježno-šumske klime|snježno-šumske]] (<tt>Dsa</tt>): [[Zima|zime]] su duge i hladne, a [[Ljeto|ljeta]] kratka, suha i topla ili čak vruća. Višetjedni [[Snijeg|sniježni]] pokrivač učestala je pojava u naselju svake zime.

<center>
<gallery>
Datoteka:Western Barz-Rud Valley and Abyaneh.JPG|Zapadni ogranak doline Barz-Ruda s Abjanom
Datoteka:Joint of Darreh-ye Rizandeh and Barz-Rud Valley near Tareh.JPG|Spajanje dolina Barz-Ruda i Rizande
Datoteka:Darreh-ye Rizandeh Valley and Abyaneh.JPG|Potok [[Rizande]] i karakteristična [[crvenica]]
Datoteka:Barz-Rud Valley from Abyaneh.JPG|Planina [[Dovmilan]] južno od Abjane
Datoteka:Barz-Rud in lower Abyaneh.JPG|Odvojak rijeke [[Barz-Rud]] u donjoj Abjani
</gallery>
</center>

U administrativnom smislu, Abjane se nalazi na sjeverozapadu [[Isfahanska pokrajina|Isfahanske pokrajine]] i pripada općini Barz-Rud u [[Natanz]]ovom okrugu. Samo naselje dijeli se na pet dijelova:
* Pandže-Ali − sjeverozapadni dio sela smješten u dolini istoimenog potoka; obuhvaća suvremene kuće i [[hotel]].
* Zijarat − zajedno s Pandže-Alijem predstavlja noviji dio sela; obuhvaća Hodžatovu džamiju, [[Osnovna škola|osnovnu]] i [[Srednja škola|srednju školu]], parkiralište, te [[Antropologija|antropološki]] [[muzej]].
* Pal − sjeverni dio starog naselja; obuhvaća drevnu utvrdu Pal, [[hram vatre]] Harpak, te [[Džamija|džamije]] Pahunge i Porzale.
* Josmon − južni dio starog naselja; obuhvaća [[ab anbar]] Mian-De i Sabornu džamiju.
* Herde − istočni dio starog naselja; obuhvaća utvrdu Herde, te [[imamzade]] Jahje i Ise.
Glavna [[ulica]] neprohodna je za automobile, proteže se između Pala i Josmona, relativno je iste [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] od 2210 [[Metar|m]], a nadovezuje se na istočnu i zapadnu [[asfalt]]iranu [[Cesta|cestu]] koje spajaju Abjanu s ostatkom zemlje. Od prometnice [[Natanz]]-[[Kašan]] prema istoku naselje je udaljeno oko 18 [[km]], a zapadna planinska cesta preko [[Maravand]]a povezuje ga s [[Mejme|Mejmom]] i [[Isfahan]]om. Na sjeveru Abjane nalazi se i [[helidrom]].

== Gospodarstvo ==
{{glavni|Gospodarstvo Irana}}
{{Dvostruka slika|right|Villager in Abyaneh.JPG|150|Herd shelters near Abyaneh.JPG|150|<center>Abjanski [[Ratarstvo|ratar]] na [[Magarac|magarcu]]|<center>Planinska skloništa za stada}}
[[Gospodarstvo Irana|Gospodarstvo]] Abjane [[Povijest Irana|tradicionalno]] se temeljilo na [[Poljoprivreda|poljoprivedi]] sve do konca [[20. stoljeće|20. stoljeća]] kada primat preuzima [[turizam]]. Oranice i [[Voćnjak|voćnjaci]] prostiru se na oko 2,0 [[km²]] i [[Navodnjavanje|navodnjavani]] su pomoću sedam glavnih [[Kanal (građevina)|kanala]]. Za razliku od brojnih drugih [[iran]]skih naselja, upotreba [[kanat]]a u Abjani nije izražena zbog dostupnosti površinskih [[Voda|vode]] u svim [[Godišnja doba|sezonama]]. U brojnim [[dolina]]ma manjih [[potok]]a koji snabdijevaju [[Barz-Rud]] izgrađene su malene [[Brana|brane]] ili vodospremnici, a podno njih terasasti vrtovi koji su navodnjavani kroz čitavu godinu. Glavni poljoprivredni proizvodi su [[pšenica]], [[ječam]], [[krumpir]], [[lucerna]], te osobito [[voće]] uključujući [[jabuke]], [[šljive]], [[kruške]], [[Marelica|marelice]], [[badem]]e i [[Orah|orase]]. Najrasprostranjenije [[vrste]] drveća u okružju Abjane su [[jasen]], [[topola]], [[platana]] i [[vrba]] (po kojoj je naselje prema nekim teorijama dobilo i [[Toponim|ime]]).

[[Stočarstvo]] se prvenstveno zasniva na uzgoju [[Domaća koza|koza]], a u manjoj mjeri i [[Domaća ovca|ovaca]] i [[goveda]]. Zbog promjenjivih klimatskih uvjeta koji ponekad rezultiraju iznenadnim [[mećava]]ma, na planinskim [[Pašnjak|pašnjacima]] nalazi se velik broj ukopanih skloništa za stada i [[pastir]]e. Abjanci su kroz [[Povijest Irana|povijest]] imali sofisticiran sustav skladištenja [[Hrana|hrane]] koji im je omogućavao [[monopol]] na ruralnom tržištu, što je impliciralo bogaćenjem odnosno širenjem abjanskih poljoprivrednih posjeda prema ostatku doline. Komunalna kohezija vrlo je izražena i mještani su tradicionalno privrženi svojim posjedima o čemu svjedoče stroga pravila o zabrani prodaje zemljišta strancima, a prekšitelji istih bivali su izopćeni iz seoske zajednice.

Do [[1963.]] godine i [[Bijela revolucija|Bijele revolucije]], u Abjani su vladale gotovo [[Feudalizam|feudalne]] razlike između zemljoposjednika i seljaka, no svaki komunalni projekt financirale su sve seoske obitelji i to ravnomjerno prema [[posjed]]ima. [[Obrt]] u Abjani uključuje 30 tkaonica [[Perzijski sagovi|sagova]], [[Narodna nošnja|narodne nošnje]] i [[Pamuk|pamučnih]] papuča ([[Perzijski jezik|perz.]] ''giva''). Od [[1990-ih]] godina poljoprivredu i tradicionalne zanate sve više počinju zamjenjivati [[turizam]] i srodne [[uslužne djelatnosti]]. Godine [[1999.]] na sjeverozapadu Abjane tj. u Pandže-Aliju izgrađen je prvi [[hotel]].

== Kultura ==
{{glavni|Iranska kultura}}
[[Kultura]] u Abjani jedinstvena je u odnosu na većinu ostalih [[Dodatak:Popis gradova u Iranu|iranskih naselja]] s obzirom na to da je odlikuju [[#Arhitektura|arhitektura]], [[#Jezik|narječje]], [[narodna nošnja]] i običaji koji su ostali relativno nepromijenjenima još od [[Stari vijek|starog vijeka]]. Mušku [[Odjeća|odjeću]] karakteriziraju vrlo labave crne [[hlače]] koje se mogu pronaći i u nekim drugim selima između [[Kašan]]a i [[Isfahan]]a, a [[Etnologija|etnolozi]] taj modni detalj datiraju u [[Partsko Carstvo|partsko razdoblje]] ([[3. stoljeće pr. Kr.|3. st. pr. Kr.]] − [[3. stoljeće|3. st.]]) odnosno povezuju ga s [[Konjica|konjaničkom]] odjećom (vidi: ''[[Surena]]''). Žene nose duge nabrane [[Suknja|suknje]] i [[Bluza|bluze]] atraktivnih boja s dugim prorezima sa strane, nerijetko i s [[čipka]]ma duž rubova. Presavijene kvadratične [[Hidžab|marame]] koje se nose preko kose najčešće su bijele boje sa šarenim [[Cvijet|cvjetnim]] uzorcima. Razni primjeri narodne nošnje čuvaju se u [[Antropologija|antropološkom]] [[muzej]]u u Zijaratu na zapadu Abjane. U istom dijelu naselja aktivne su [[osnovna škola]] ''Danešvari'' i opća [[srednja škola]].

[[Pismenost]] u selu još je [[1960-ih]] godina bila relativno visoka u odnosu na druga ruralna naselja, a velika pozornost tradicionalno se pridaje i obrazovanju žena koje imaju identičan društveni status kao muškarci. Prosječna dob prilikom [[Vjenčanje|udaje]] iznosi 30 godina što je iznad državnog prosjeka, a parovi nikad nisu imali više od troje djece. Ova se praksa dovodi u vezu s konzervativnim seoskim pravilima o imovinsko-pravnim odnosima. [[Poligamija]] u Abjani nikad nije prakticirana, a stopa [[Rastava braka|rastava]] bila je niska zbog pravila da rastavljenoj ženi pripada 2/3 obiteljskog imetka. Abjanske žene kroz povijest su se bavile i raznim vrstama obrta među kojima je najpoznatija izrada [[Pamuk|pamučnih]] papuča.

<center>
<gallery>
Datoteka:Nakhl in Abyaneh.JPG|[[Nahl]], simbolični [[Drvo (materijal)|drveni]] sanduk koji se nosi selom prilikom [[festival]]a
Datoteka:Traditional costumes in Abyaneh.JPG|Abjanska šarena [[narodna nošnja]] izložena na otvorenom
Datoteka:Traditional female scarf in Abyaneh.jpg|Ženska bijela marama s [[Cvijet|cvjetnim]] uzorcima (Antropološki muzej)
Datoteka:Traditional male pants in Abyaneh.JPG|Muške široke [[hlače]] povezuju se s drevnom [[Konjica|konjaničkom]] odjećom
Datoteka:Door in Abyaneh.JPG|Ulazna [[vrata]] s kucalicama različitog [[zvuk]]a; desnim za muškarce i lijevim za žene
</gallery>
</center>

Brojni zadržani običaji poput seoskih [[festival]]a svjedoče da se potpuni prelazak s drevnog [[Zoroastrizam|zoroastrizma]] na [[islam]] odigrao relativno kasno tj. koncem [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Jedan od takvih primjera su [[Molitva|molitve]] prilikom [[pogreb]]a i [[ramazan]]skog [[Ramazanski bajram|bajrama]] − danas se prakticiraju u smjeru [[Meka|Meke]], no sve do početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]] prakticirane su smjeru izlaska [[Sunce|Sunca]]. Abjanci su dugo vremena izbjegavali [[gusul]], islamski obred pranja mrtvog tijela prije ukopa, a ta se praksa povezuje sa zoroastrijskim načelom o zabrani prljanja [[Voda|vode]] kao svetog elementa. Jezikoslovci koji su [[1969.]] godine istraživali [[abjansko narječje]] zabilježili su da u selu uopće nije ni postojalo [[groblje]] već bi mrtve slali na pokop u [[Kom]] ili [[Kašan]]. U Abjani su prisutni i tragovi važnog [[Zoroastrizam|zoroastrijskog]] obreda darivanja [[Hrana|hrane]] i [[Piće|pića]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''kajrat'') [[duša]]ma mrtvih − nakon svakoga pokopa hrana se i dan danas na petak navečer daruje ožalošćenim siromašnim obiteljima, isto kao za vrijeme islamskog svetog mjeseca [[Muharem]]a ili [[Ramazan]]a. Ožalošćene obitelji tijekom Muharema i [[Novruz]]a u kuću postavljaju kazane s užarenim [[ugljen]]om što se također povezuje s drevnim običajem prilikom zoroastrijskog Dušnog dana ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Hamaspathmaidjem'').

Dva najvažnija [[festival]]a održavaju se prilikom blagdana [[Tasua|Tasue]] i [[Ašura|Ašure]] kada selom prolazi povorka s [[nahl]]om, ukrašenim [[Drvo (materijal)|drvenim]] sandukom koji simbolizira mrtvački kovčeg [[Husein ibn Ali|imama Huseina]]. [[Novruz]], iranska [[Nova godina]], slavi se tri dana tijekom kojih obitelji postavljaju svečan stolnjak ([[Perzijski jezik|perz.]] ''sofre'') s hranom i obrednim predmetima. Drevni blagdan [[Čaharšanbe-Suri]] koji označava posljednju [[Srijeda|srijedu]] u godini obilježava se na krovovima prolijevanjem vrčeva vode na [[Vatra|krijesove]]. Pet dopunskih dana koji su nakon [[Ardašir I.|Ardaširove]] reforme iz [[230-ih]] pridodani [[Iranski kalendar|iranskom kalendaru]] s ciljem usklađivanja solarne godine u Abjani se dodaju na kraju 11. mjeseca (''Bahman''), za razliku od ostatka zemlje gdje se dodaju krajem 12. mjeseca (''Esfand'').

=== Jezik ===
{{glavni|Perzijski jezik|Abjansko narječje}}
Zbog [[#Zemljopis|zemljopisne izolacije]] u selu se govori jedinstvenim [[Abjansko narječje|abjanskim narječjem]] koje dijeli određene sličnosti s drugim narječjima u selima oko [[Kašan]]a (tzv. središnja narječja), ali i određene elemente karakteristične za srednju epohu razvoja [[Perzijski jezik|perzijskog jezika]] odnosno [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|sasanidsko razdoblje]] ([[3. stoljeće|3.]] − [[7. stoljeće|7. st.]]). [[Fonologija|Fonološki]], abjansko narječje pokazuje opće značajke [[Sjeverozapadni iranski jezici|sjeverozapadnih]] [[Iranski jezici|iranskih jezika]]: npr. ''b-'' za izvorno ''dv-'' (''bar'' ⇒ [[vrata]]), zadržalo je početno ''v-'' (''varg'' ⇒ [[vuk]]) i usneni glas u izvornom ''sṷ'' ([[Avestički jezik|avest.]] ''sp''; [[Perzijski jezik|stperz.]] ''s''; npr. ''ešpeš'' ⇒ [[Uš glave|uš]]), ima ''z'' za [[Indoeuropski jezici|ie.]] ''ĝ'' odnosno stiran. ''z'' i stperz. ''d'' (''az'' ⇒ ja), itd. [[Samoglasnik|Samoglasni sustav]] sastoji se od glasova ''e'', ''o'', ''ö'', ''a'', ''ā'', ''u'', ''ü'' i ''i''. [[Suglasnik|Suglasnici]] abjanskog odgovaraju onima u perzijskom jeziku. Međutim, glotalno ''ḥ'' koje se javlja u određenim kašanskim narječjima kao i interdentalni suglasnici ''s'' i ''z'' karakteristični za kašanski [[hebrejski]] nisu prisutni u abjanskom narječju.

=== Arhitektura ===
{{glavni|Iranska arhitektura}}
[[Arhitektura|Arhitekturu]] u Abjani karakteriziraju kaskadne građevine poslagane na strmoj litici brda odnosno izrazita [[oker]] boja [[Crvena|crvenih]] tonova zbog koje je naselje potpuno kamuflirano u [[okoliš]]. Najstarije abjanske [[Zgrada|zgrade]] građene su na najstrmijem dijelu brda (oko 40[[%]]; 20[[°]]) koje se spušta prema jugu i njihovi ravni [[krov]]ovi služili su kao [[Dvorište|dvorišta]] ili [[Ulica|ulice]] gornjim zgradama što je [[Urbanizam|urbanistički]] fenomen koji se u [[Iran]]u javlja još samo kod sela [[Masule]] u [[Gilan]]u odnosno [[Tangisar]]a i [[Palangan (Kurdistanska pokrajina)|Palangana]] u [[Kurdistanska pokrajina|Kurdistanskoj pokrajini]]. Crveni tonovi fasada rezultat su korištenja [[ćerpič]]a s visokom prisutnosti [[Željezovi oksidi|željezovih oksida]], a ostali tradicionalni [[građevinski materijal]]i uključuju [[Slama|slamu]] i [[Drvo (materijal)|drvo]]. Tipična abjanska obiteljska [[kuća]] sastoji se od 2-3 etaže, ima [[balkon]]e i rešetkaste drvene [[prozor]]e, a južnim pročeljem dominira prostrani [[ajvan]]. Donja etaža koristi se kao spremište i radionica, a gornje za stanovanje. [[Stepenice]] se ne koriste ni kod najviših objekata jer se etažama prilazi s prirodne strmine brda. Posebnu pozornost u Abjani se pridavalo oblikovanju [[portal]]a i ulaznih [[vrata]], a brojna među njima sadrže rezbarije s datumom izrade. Većina njih oblikovana je tijekom [[Safavidsko Carstvo|safavidskog]] ([[16. stoljeće|16.]] − [[18. stoljeće|18. st.]]) i [[Afšaridsko Carstvo|afšaridskog razdoblja]] ([[18. stoljeće|18. st.]]), dok su najstarija izrađena [[1142.]] godine. Jedan od umjetničkih detalja na svim vratima su dvije kucalice različitog [[zvuk]]a − desna za muškarce i lijeva za žene. Osim obiteljskih kuća, arhitektonski spomenici u Abjani uključuju tri [[Utvrda|obrambene utvrde]], ostatke dvaju [[Zoroastrizam|zoroastrijskih]] svetišta, četiri [[Džamija|džamije]], [[Imamzade|imamzadu]], tri [[mlin]]a i [[hamam]].

<center>
<gallery>
Datoteka:Building with balcony in Abyaneh.JPG|Tipična [[kuća]]
Datoteka:Main street in Abyaneh.JPG|Glavna [[ulica]]
Datoteka:Segment domes on roof in Abyaneh.JPG|Segmentne [[Kupola|kupole]]
Datoteka:Detail of adobe house in Abyaneh.JPG|Detalj [[ćerpič]]a
Datoteka:Ab Anbar Mian Deh in Abyaneh.JPG|[[Ab anbar]] Mian-De
</gallery>
</center>

;Zoroastrijska svetišta i džamije

U središtu Abjane nalaze se ostaci [[Zoroastrizam|zoroastrijskog]] [[Hram vatre|hrama vatre]] Harpaka kojeg se datira u [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|sasanidsko razdoblje]] ([[3. stoljeće|3.]] − [[7. stoljeće|7. st.]]). Hram je građen u dvije etape na relativno strmoj padini i sastojao se od tri etaže. Donji dijelovi građevine izgrađeni su u [[5. stoljeće|5. stoljeću]] i djelomično su očuvani, dok su gornji dodani dva stoljeća kasnije i danas postoje isključivo u tragovima. [[Prostorija|Prostorije]] Harpaka bile su tlocrtno organizirane po [[kvadrat]]nom rasteru i oblikovane su kao [[čahartak]] (4-[[Luk (arhitektura)|lučna]] struktura) s [[Kupola|kupolom]]. Hram je kasnije prenamijenjen i nadograđen kao [[kuća]], a njegovom središnjom etažom na kojoj se nekad nalazio [[oltar]] vatre danas prolazi glavna abjanska [[ulica]]. Ostaci jedne od komora sa skeletom čahartaka i kupolom danas su prepoznatljivi s obzirom na to da su građeni od [[kamen]]a, dok su nadograđeni elementi isključivo od [[Opeka|opeke]] i [[ćerpič]]a. Drugo zoroastrijsko svetište nalazilo se na suprotnoj strani doline [[Barz-Rud]]a odnosno podno [[kanjon]]a potoka [[Rizande]] u kojem se nalazi nekoliko [[spilja]]. Jedna od većih pregrađena je [[zid]]om i sadrži [[Niša|nišu]] u kojoj se čuvala [[vatra]]. Nakon [[islam]]izacije svetište je nadograđeno u malenu džamiju i posvećeno Bibi Hadžar Hatun, kćeri sedmog [[Šijitizam|šijitskog]] imama [[Musa al-Kazim|Muse al-Kazima]]. Iako su određeni stručnjaci prodiranje [[islam]]a datirali u vrijeme vladavine [[Safavidsko Carstvo|safavidskog]] šaha [[Ismail I.|Ismaila I.]] ([[1501.]] − [[1524.]]), relikti iz [[11. stoljeće|11. stoljeća]] pronađeni u najstarijoj džamiji svjedoče da se ono zapravo odigralo stoljećima ranije. Diljem Abjane i okolice nalazi se 11 manjih [[džamija]] od kojih su od veće [[Povijest Irana|povijesne]] važnosti Porzade i Hodžatova džamija. Obje se datiraju u [[Safavidsko Carstvo|safavidsko razdoblje]] ([[16. stoljeće|16.]] − [[18. stoljeće|18. st.]]), prva je djelomično nadograđena u [[19. stoljeće|19. stoljeću]], a druga je korištena kao [[lječilište]].

<center>
<gallery>
Datoteka:Harpak Fire Temple in Abyaneh (reconstruction).PNG|Rekonstrukcija [[Hram vatre|hrama vatre]] Harpak
Datoteka:Harpak Fire Temple in Abyaneh (today).JPG|Današnje nadograđeno stanje Harpaka
Datoteka:Dome and Chahartaq remains of Harpak Fire Temple in Abyaneh.JPG|Ostaci spiralne [[Kupola|kupole]] i [[čahartak]]a
Datoteka:Porzadeh Mosque in Abyaneh.JPG|[[Džamija]] Porzade
Datoteka:Sanctuary near Abyaneh.JPG|Svetište Bibi Hadžar Hatun
</gallery>
</center>

;Saborna džamija i imamzade

Saborna [[džamija]] u Abjani datira se u [[Seldžuci|seldžučko razdoblje]] ([[11. stoljeće|11.]] − [[12. stoljeće|12. st.]]) i karakteriziraju je slabo ukrašene vanjske fasade odnosno bogato oblikovan interijer i unutrašnje [[dvorište]]. Na zapadnom ulaznom [[portal]]u nalaze se [[Drvo (materijal)|drvena]] vrata ukrašena cvjetnim [[ornament]]ima i [[Kaligrafija|kaligrafijom]]. [[Vrata]] je [[1933.]] godine izradio Safar Ali Bigdeli, zamijenivši pritom izvorne [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] elemente koji se danas čuvaju u podrumu. Saborna džamija sastoji se od dvije [[Molitva|molitvene]] dvorane: starija je smještena ispod novih prostorija i sadrži [[mihrab]] dimenzija 2,0 x 1,1 [[Metar|m]] na kojem su urezani stihovi iz [[Kuran]]a i [[Kufsko pismo|kufski]] ornamenti. Na mihrabu kojeg je naručio Abu Džafar Muhamed (r. Ali) urezana je i godina izrade (477. [[Iranski kalendar|AP]]; [[1084.]]/[[1085.]] [[Gregorijanski kalendar|AD]]) što ga čini najstarijim [[Drvo (materijal)|drvenim]] mihrabom u [[Iran]]u odnosno jedinim iz [[Seldžuci|seldžučkog razdoblja]] ([[11. stoljeće|11.]] − [[12. stoljeće|12. st.]]). Druga relikvija iz ovog razdoblja je drvena govornica izrađena 466. AP ([[1073.]]/[[1074.]] AD) odnosno obnovljena 722. AP ([[1322.]] AD) od strane majstora Mavlane Eza al-Dina (r. Muhamed Baha al-Din). Nova dvorana je tlocrtnih dimenzija od 12 x 6 [[Metar|m]] i nad njom se nalazi veliki otvor. [[Dvorište]]m džamije dominira [[bazen]] natkriven biljnom nadstrešnicom, a prema jugu je otvoren [[Veranda|verandom]] s koje se pruža puni [[Panorama|panoramski]] pogled na dolinu [[Barz-Rud]]a. Istočno od Saborne džamije nalazi se i [[imamzade]] u kojoj su prema vjerovanju pokopani Jahja i Isa, sinovi sedmog [[Šijitizam|šijitskog]] imama [[Musa al-Kazim|Muse al-Kazima]]. Nad [[Kupola|kupolom]] imamzade podignut je visok [[piramida]]lni [[krov]] s [[oktogon]]alnom bazom. Obložen je prvenstveno [[tirkiz]]nim pločicama, dok su za geometrijske motive korištene žute, bijele i plave pločice.

<center>
''Abjanska Saborna džamija:''
<gallery>
Datoteka:Portal of Imamzadeh Yahya and Isa in Abyaneh.jpg|[[Portal]]
Datoteka:Pool of of Jameh Mosque in Abyaneh.JPG|[[Bazen]]
Datoteka:Jameh Mosque in Abyaneh.JPG|Sjeverno pročelje
Datoteka:Jameh Mosque and Imamzadeh dome in Abyaneh.JPG|[[Dvorište]] i [[kupola]]
Datoteka:View at Jameh Mosque in Abyaneh.JPG|[[Veranda]]
</gallery>
</center>

;Utvrde

Oko Abjane nalaze se i ruševine triju [[Utvrda|utvrde]] koje su međusobno udaljene oko pola kilometra:
* Utvrda Herde − datira se u [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|sasanidsko razdoblje]] ([[3. stoljeće|3.]] − [[7. stoljeće|7. st.]]) i jedna je od najstarijih građevina u naselju, a izgrađena je nad gotovo vertikalnim liticama sjevernog brda i ima tlocrtne dimenzije od 50 x 15 [[Metar|m]].
* Utvrda Pal − izgrađena je tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] kao sklonište od potencijalnih napada, tlocrtnih je dimenzija od 50 x 15 [[Metar|m]] i ima dvije kružne [[Kula|kule]].
* Utvrda Harmane − nalazi se južno od [[Barz-Rud]]a i izgrađena je oko [[1800.]] g. ([[Kadžarsko Carstvo|kadžarsko razdoblje]]), ima tlocrtne dimenzije od 90 x 60 [[Metar|m]] i opasana je s četiri ugaone kule, a pristupa joj se sa sjeverne strane.
Godine [[2005.]] kod [[Stari vijek|starovjekovnih]] ruševina započela su opsežna [[Arheologija|arheološka]] istraživanja prilikom čega je iskopano [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|sasanidsko]] naselje koje se prostire na području od 600 x 300 [[Metar|m]].

== Poveznice ==
* [[Isfahanska pokrajina]]

== Literatura ==
<div style="-moz-column-count:2; column-count:2; -webkit-column-count:2;">
;Monografije i periodika
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |prezime=Jebraili |ime=Kamran |naslov=Abyaneh |izdavač=AX Press |lokacija=Tehran |godina=1988 |oclc=27178601}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |prezime=Kasraian |ime=Nasrollah |prezime2=Arshi |ime2=Ziba |prezime3=Mohajer |ime3=Firouzeh |naslov=Abyaneh |izdavač=Sekkéh Pres |lokacija=Tehran |godina=2001 |isbn=9789644161834 |oclc=254782961}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |prezime=Korn |ime=Lorenz |poglavlje=vi. Art and Architecture |naslov=Saljuqs |serija=[[Encyclopædia Iranica]] |izdavač=Columbia University |lokacija=New York |url=http://www.iranicaonline.org/articles/saljuqs-vi |datum=25. svibnja 2010.}}
*{{fra oznaka}} {{Citiranje knjige |prezime=Lecoq |ime=Pierre |naslov=Le Dialecte d'Abyāne |serija=Studia Iranica |svezak=III |izdavač=Association pour l'avancement des études iraniennes |lokacija=Paris |stranica=str. 51.-63 |godina=1974 |oclc=469769402}}
*{{fra oznaka}} {{Citiranje knjige |prezime=Siroux |ime=Maxime |naslov=Trois monuments inconnus de l'Iran ancien |serija=Iranica antiqua |svezak=VII |izdavač=Brill Publishers |lokacija=Leiden |stranica=str. 82.-98 |godina=1967 |oclc=606547035}}
*{{fra oznaka}} {{Citiranje knjige |prezime=Siroux |ime=Maxime |naslov=Anciennes voies et monuments routiers de la region d' Ispahan |serija=Mémoires publiés par les membres de l'Institut français d'archéologie orientale du Caire |svezak=LXXXII |izdavač=Institut Français d'Archéologie Orientale |lokacija=Cairo |godina=1971 |oclc=223353908}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |prezime=Yarshater |ime=Ehsan |naslov=Abyāna |serija=[[Encyclopædia Iranica]] |izdavač=Columbia University |lokacija=New York |url=http://www.iranicaonline.org/articles/abyana-village-in-the-barz-rud-subdistrict-dehestan-in-natanz-sahrestan |datum=15. prosinca 1983.}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |prezime=Yarshater |ime=Ehsan |naslov=Abyānaʾī |serija=[[Encyclopædia Iranica]] |izdavač=Columbia University |lokacija=New York |url=http://www.iranicaonline.org/articles/abyanai-the-dialect-spoken-in-the-village-of-abyana-q |datum=15. prosinca 1983.}}
;Medijski članci
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |autor=Mehr News |naslov=Sassanid site discovered in Abyaneh |izdavač=Mehr News Agency |lokacija=Tehran |url=http://www.mehrnews.com/en/NewsDetail.aspx?NewsID=271460 |datum=28. prosinca 2005. |url-status=dead}}
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |autor=Tehran Times |naslov=Abyaneh, a living history museum |izdavač=Tehran Times |lokacija=Tehran |url=http://www.tehrantimes.com/highlights/1817-abyaneh-a-living-history-museum |datum=22. kolovoza 2011. |access-date=23. rujna 2012. |archive-date=17. svibnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140517122551/http://www.tehrantimes.com/highlights/1817-abyaneh-a-living-history-museum |url-status=dead}}
;Organizacije
*{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |autor=UNESCO |naslov=The Historical Village of Abyaneh |serija=Tentative List (br. 5197) |izdavač=[[UNESCO |United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization]] |lokacija=Paris |url=http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5197/ |datum=8. rujna 2007.}}
</div>

== Vanjske poveznice ==
*{{fas oznaka}} [http://abyaneh.org/ Službene stranice Abjane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170519135048/http://abyaneh.org/ |date=19. svibnja 2017. }}

[[Kategorija:Naselja u Iranu]]
[[Kategorija:Sasanidsko Perzijsko Carstvo]]
[[Kategorija:Zoroastrizam]]
[[Kategorija:Arhitektura u Iranu]]
[[Kategorija:Isfahanska pokrajina]]

Abjane - Povijest promjena

Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije