5. srpnja u Domovinskom ratu - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 03:58, 5. srpanj 2025.

2025-07-05T03:58:28Z

←Starija inačica		Inačica od 5. srpanj 2025. u 03:58
Redak 6:		Redak 6:
	1991.<br>		1991.<br>
	- Hrvatska Vlada zahtijeva od JNA da se povuče u svoje kasarne na hrvatskom teritoriju.<br>		- Hrvatska Vlada zahtijeva od JNA da se povuče u svoje kasarne na hrvatskom teritoriju.<br>
	- Blizu Petrinje, srpski teroristi ubili 16-godišnju Josipu ~~Kozić~~, a njenu sestru i hrvatskog gardista ranili.<br>		- Blizu Petrinje, u [[Gornja Budičina\|Gornjoj Budičini]], srpski teroristi ubili 16-godišnju Josipu Kožić, a njenu sestru i hrvatskog gardista ranili. Josipa Kožić je prva poginula braniteljica u Domovinskom ratu.<ref name=banovina>Sandra Klarić: [https://www.radio-banovina.hr/spomendan-josipe-kozic-prve-zrtve-domovinskog-rata-na-podrucju-petrinje/ ''Spomendan Josipe Kožić, prve žrtve Domovinskog rata na području Petrinje '']. Radio-Banovina. 5. srpnja 2018. Pristupljeno 5. srpnja 2025.</ref><br>
	- Europska zajednica odlučila poslati mirovnu misiju u Jugoslaviju.<br>		- Europska zajednica odlučila poslati mirovnu misiju u Jugoslaviju.<br>
	- Ministarsko vijeće Europske zajednice odlučilo poslati ponovno u Beograd svoja tri vrhunska predstavnika.<br>		- Ministarsko vijeće Europske zajednice odlučilo poslati ponovno u Beograd svoja tri vrhunska predstavnika.<br>

Suradnik10 u (test) 03:59, 5. srpanj 2024.

2024-07-05T03:59:41Z

←Starija inačica		Inačica od 5. srpanj 2024. u 03:59
Redak 10:		Redak 10:
	- Ministarsko vijeće Europske zajednice odlučilo poslati ponovno u Beograd svoja tri vrhunska predstavnika.<br>		- Ministarsko vijeće Europske zajednice odlučilo poslati ponovno u Beograd svoja tri vrhunska predstavnika.<br>
	'''- Hrvatske majke čiji sinovi služe JNA putuju u Sloveniju kako bi izvukli svoje sinove iz JNA.'''<br>		'''- Hrvatske majke čiji sinovi služe JNA putuju u Sloveniju kako bi izvukli svoje sinove iz JNA.'''<br>
	- General [[Tomislav Simović]] imenovan komandantom Treće vojne oblasti.<br>		- General [[Tomislav Simović (vojna osoba)\|Tomislav Simović]] imenovan komandantom Treće vojne oblasti.<br>
	- Napadom na Osijek JNA otvoreno stala na velikosrpsku stranu.<ref>[https://www.hkv.hr/hkvpedija/hr-kalendar/37067-5-6-srpnja-1991-jna-napala-osijek.html '' 5.- 6. srpnja 1991. JNA napala Osijek '']. Portal HKV. 21. lipnja 2021. Pristupljeno 5. srpnja 2024.</ref>		- Napadom na Osijek JNA otvoreno stala na velikosrpsku stranu.<ref>[https://www.hkv.hr/hkvpedija/hr-kalendar/37067-5-6-srpnja-1991-jna-napala-osijek.html '' 5.- 6. srpnja 1991. JNA napala Osijek '']. Portal HKV. 21. lipnja 2021. Pristupljeno 5. srpnja 2024.</ref>

Suradnik10 u (test) 03:56, 5. srpanj 2024.

2024-07-05T03:56:21Z

←Starija inačica		Inačica od 5. srpanj 2024. u 03:56
Redak 10:		Redak 10:
	- Ministarsko vijeće Europske zajednice odlučilo poslati ponovno u Beograd svoja tri vrhunska predstavnika.<br>		- Ministarsko vijeće Europske zajednice odlučilo poslati ponovno u Beograd svoja tri vrhunska predstavnika.<br>
	'''- Hrvatske majke čiji sinovi služe JNA putuju u Sloveniju kako bi izvukli svoje sinove iz JNA.'''<br>		'''- Hrvatske majke čiji sinovi služe JNA putuju u Sloveniju kako bi izvukli svoje sinove iz JNA.'''<br>
	- General [[Tomislav Simović]] imenovan komandantom Treće vojne oblasti.		- General [[Tomislav Simović]] imenovan komandantom Treće vojne oblasti.<br>
			- Napadom na Osijek JNA otvoreno stala na velikosrpsku stranu.<ref>[https://www.hkv.hr/hkvpedija/hr-kalendar/37067-5-6-srpnja-1991-jna-napala-osijek.html '' 5.- 6. srpnja 1991. JNA napala Osijek '']. Portal HKV. 21. lipnja 2021. Pristupljeno 5. srpnja 2024.</ref>


Redak 43:		Redak 44:
	{{izvori}}		{{izvori}}
	{{Hrvatski informativni centar}}		{{Hrvatski informativni centar}}
			{{hakave}}

	{{Domovinski rat po nadnevcima}}		{{Domovinski rat po nadnevcima}}

	[[Kategorija:Domovinski rat po nadnevcima]]		[[Kategorija:Domovinski rat po nadnevcima]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (- +)

2021-12-17T18:52:26Z

Bot: Automatska zamjena teksta (- +)

←Starija inačica		Inačica od 17. prosinac 2021. u 18:52
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''5. srpnja u Domovinskom ratu'''-->~~'''Domovinski rat po nadnevcima''': [[5. srpnja]] u [[Domovinski rat\|Domovinskom ratu]].		'''Domovinski rat po nadnevcima''': [[5. srpnja]] u [[Domovinski rat\|Domovinskom ratu]].

	1990.<br>		1990.<br>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-31T12:01:20Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Domovinski rat po nadnevcima''': [[5. srpnja]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].

1990. 
- '''Skupština Srbije raspustila Skupštinu i Izvršno vijeće SAP Kosovo, a Albanci smatraju da je time Kosovo faktički okupirano.'''

1991. 
- Hrvatska Vlada zahtijeva od JNA da se povuče u svoje kasarne na hrvatskom teritoriju. 
- Blizu Petrinje, srpski teroristi ubili 16-godišnju Josipu Kozić, a njenu sestru i hrvatskog gardista ranili. 
- Europska zajednica odlučila poslati mirovnu misiju u Jugoslaviju. 
- Ministarsko vijeće Europske zajednice odlučilo poslati ponovno u Beograd svoja tri vrhunska predstavnika. 
'''- Hrvatske majke čiji sinovi služe JNA putuju u Sloveniju kako bi izvukli svoje sinove iz JNA.''' 
- General [[Tomislav Simović]] imenovan komandantom Treće vojne oblasti.

1992. 
- Beogradska suđenja na kojima su osuđeni na smrt branitelji Vukovara nelegalna su, stoji u pismu Nevena Jurice, predsjednika saborskog Odbora za zaštitu ljudskih prava upućenom Amnesty Internationalu. 
- Četnicima u okolici Mostara stiže pomoć iz Srbije, izjavljuje Općinski stožer HVO Mostar.

1993. 
- Na redovitoj mjesečnoj konferenciji za tisak, predsjednik Tuđman rekao da Hrvatska ne želi razgovarati ni o kakvoj zamjeni teritorija, ali je spremna razmotriti svaki prijedlog u okviru cjelokupnog rješenja pitanja UNPA područja. 
- Zapovjedništvo kakanjske brigade HVO-a "Kotromanić" poslalo apel predsjedniku HZ Herceg-Bosna Mati Bobanu da pomogne hrvatskom narodu koji na tom području proživljava tragediju. 
- Agresija muslimanske vojske na srednju Bosnu traje već mjesec dana - muslimanske snage pale, pljačkaju, ubijaju i otimaju sve što je hrvatsko, a u okruženju se našlo oko 150.000 Hrvata. 
- Šesnaest američkih vojnika, koji čine prvi dio skupine što prethodi američkih bataljunu koji bi trebao biti razmješten u Makedoniji, stiglo u Skopje. 
- Mađarski carinici izvješćuju da je jedna srpska cisterna, na njihovo iznenađenje, projurila kroz mađarsku graničnu postaju brzinom od oko 70 km na sat, probivši rampu odjurila u Srbiju.

1994. 
- Nakon petog dana blokade UNPROFOR-a od strane hrvatskih prognanika, prvi pokušaji "tihog" proboja blokade, na prijelazu kod Donjeg Miholjca "plavci" pokušali prijeći u Mađarsku, iz koje bi preko Srbije ušli u Baranju. 
- Ministar vanjskih poslova Hrvatske dr. Mate Granić, u intervjuu za dnevnik "Slobodnu Dalmaciju", izjavio da će Hrvatska "bespogovorno tražiti da UNPROFOR stane na granice međunarodno priznate Republike Hrvatske i da se konačno osigura povratak prognanika".

1995. 
- Predstavnici šest oporbenih stranaka u hrvatskom Saboru i deset političkih stranaka iz BiH potpisali u Sarajevu zajedničku izjavu, kojom međunarodnu zajednicu pozivaju na akciju kako bi se prekinula agresija na BiH te zaustavilo razaranje Sarajeva. 
- U rubrici "Bilješke s ruba", "[[Frankfurter Rundschau]]" objavio osvrt na Stoltenbergov govor u Oslu, u kojemu je on iznio "da i kada se prikazuju kao Hrvati, u stvari radi se o Srbima", a spominjući Muslimane, rekao je da su "i to Srbi koji su prešli na islam". 
- "Predsjednik Izetbegović nikada nije tražio od UN-a da pošalje preventivne 'plave kacige' u BiH kako bi spriječio izbijanje rata u BiH' odgovorio Boutros Ghali na novinarsko pitanje: zašto 1992. nije poslao "plavce" u BiH? - Predsjednik Federacije BiH Krešimir Zubak razgovarao sa zapovjednikom multinacionalne brigade iz sastava Snaga za brzo djelovanje generalom Andeiom Soubirouom, no nije se postigao nikakav konkretan dogovor oko razmještaja snaga. 
- Republika Hrvatska postala 5. srpnja punopravni član Međunarodnog instituta za upravne znanosti ([[International Institute of Administrative Sciences]] - HAS).

1996. 
- Hrvatski premijer Zlatko Mateša u neslužbenom posjetu Londonu, gdje se sastao s predsjednikom Europske banke za obnovu i razvitak (EBOR) Rosierom. Istaknuto da se u projekte u Hrvatskoj uložilo 280 milijuna dolara.

== Izvori ==
*[http://www.hic.hr/ZZ-spomenar19.htm Hrvatski informativni centar] ''Hrvatski spomenar: 1. srpnja - 10. srpnja''

{{izvori}}
{{Hrvatski informativni centar}}

{{Domovinski rat po nadnevcima}}

[[Kategorija:Domovinski rat po nadnevcima]]