WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (- +)

2021-12-13T02:41:55Z

Bot: Automatska zamjena teksta (- +)

←Starija inačica		Inačica od 13. prosinac 2021. u 02:41
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''1. kongres SRPJ(k)'''-->~~[[Datoteka:Delegati_Prvog_kongresa_SRPJ(k).JPG\|desno\|mini\|300px\|Delegati Prvog kongresa SRPJ (k) ispred zgrade nekadašnjeg hotela Slavija, [[Beograd]] [[1919.\|1919]] . godine.]]		[[Datoteka:Delegati_Prvog_kongresa_SRPJ(k).JPG\|desno\|mini\|300px\|Delegati Prvog kongresa SRPJ (k) ispred zgrade nekadašnjeg hotela Slavija, [[Beograd]] [[1919.\|1919]] . godine.]]
	'''Prvi (osnivački) kongres [[Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista)\|Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunisti)]]''' održan je od [[20. travnja\|20.]] do [[23. travnja]] [[1919.]] u [[Beograd]]u u nazočnosti 432 delegata iz različitih stranaka i organizacija koji su glasovali za stvaranje jedinstvene radničke stranke.<ref name="Petranović"/> Poznat je i pod nazivom '''Kongres ujedinjenja'''.		'''Prvi (osnivački) kongres [[Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista)\|Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunisti)]]''' održan je od [[20. travnja\|20.]] do [[23. travnja]] [[1919.]] u [[Beograd]]u u nazočnosti 432 delegata iz različitih stranaka i organizacija koji su glasovali za stvaranje jedinstvene radničke stranke.<ref name="Petranović"/> Poznat je i pod nazivom '''Kongres ujedinjenja'''.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-11T17:40:20Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Delegati_Prvog_kongresa_SRPJ(k).JPG|desno|mini|300px|Delegati Prvog kongresa SRPJ (k) ispred zgrade nekadašnjeg hotela Slavija, [[Beograd]] [[1919.|1919]] . godine.]]
'''Prvi (osnivački) kongres [[Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista)|Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunisti)]]''' održan je od [[20. travnja|20.]] do [[23. travnja]] [[1919.]] u [[Beograd]]u u nazočnosti 432 delegata iz različitih stranaka i organizacija koji su glasovali za stvaranje jedinstvene radničke stranke.<ref name="Petranović"/> Poznat je i pod nazivom '''Kongres ujedinjenja'''.

SRPJ (k) organiziran je kao jedinstvena stranka, a ne kao savez stranaka. Kongres je za izravnog predstavnika izabrao Središnje vijeće stranke kojem su bila podređena sva ostala stranačka tijela.<ref name="Petranović"/> [[Filip Filipović (političar)|Filip Filipović]] izabran je za generalnog tajnika SRPJ (k).

Revolucionarna orijentacija došla je do izražaja u Kongresu, ali s malo reformističkih stavova, odražavajući postojanje komunističke i socijaldemokratske struje. Kompromis između dviju struja odražavao se u samom imenu stranke, kao i u činjenici da je prihvatila dijelove programa srpske socijaldemokracije, a s druge strane se pridružila [[Kominterna|Trećoj internacionali]] koja je osnovana u Moskvi god. u ožujku te godine.<ref name="Petranović"/> Odlukom da se pridruži Komunističkoj internacionali, stranka je postala dio centralizirane organizacije, koja se smatrala svjetskim sjedištem revolucije. Iz karaktera Kominterne kao centralizirane organizacije, a ne federacije stranaka, proizašlo je njezino ovlaštenje za imenovanje vođa, potvrđivanje mandata i raspuštanje organizacija.<ref name="Petranović"/>

Na kongresu je sudjelovala i tajna revolucionarna organizacija [[Jugoslovenski komunistički revolucionarni savez Pelagić|Pelagićevaca]], koju su predvodili veterani ruske revolucije.<ref name="Očak-Povratnici"/>

== Pozadina ==
Nakon rata postupno su se organizirale novine revolucionarnog radničkog pokreta, poput "[[Radničke novine (Split)|Radničkih novina]]" (kasnije "Oslobođenje") u [[Split]]u, "[[Glas slobode|Glasa slobode]]" u [[Sarajevo|Sarajevu]], "[[Radničke novine (Beograd)|Radničkih novina]]" u [[Beograd]]u, "[[Narodna volja (Požega)|Narodne volje]]" u [[Požega|Požegi]], "[[Radnička garda|Radničke garda]]" u [[Vukovar]]u i drugih.

=== Radničke revolucije ===
Pod utjecajem [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] i [[Mađarska sovjetska republika|Mađarske sovjetske republike]] ( [[21. ožujka]] - [[2. kolovoza]] 1919.) osnovane su ilegalne komunističke stanice s ciljem pripreme uvjeta za sličnu socijalističku revoluciju koja se dogodila i u Mađarskoj.

=== Inicijativa za Kongres ===
Inicijativu za ujedinjenje radničkog pokreta (stranaka i sindikata) na platformi klasne borbe dali su u siječnju 1919. čelnici socijaldemokratskih stranaka [[Socijaldemokratska stranka Srbije|Srbije]] i [[Socijaldemokratska stranka Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]]. Prihvaćajući mandat za sazivanje kongresa za stvaranje ''jugoslavenske socijaldemokracije'', uprava [[SSDS]]-a objavila je početkom veljače 1919. da samo one organizacije i pojedinci koji su bili za klasnu borbu, odnosno za napuštanje klasne suradnje s buržoazijom, mogao sudjelovati na kongresu.

Akciji se pridružio Jugoslavenski komunistički savez Pelagićevaca. Lijeva skupina u [[Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije|Socijaldemokratskoj stranci Hrvatske i Slavonije]], zatim Dalmatinski socijalisti na pokrajinskoj konferenciji krajem ožujka, Socijaldemokratske organizacije u [[Primorska|Slovenskom primorju]] pod talijanskom okupacijom od početka travnja, tada osnovane ili obnovljene socijaldemokratske organizacije u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]], socijaldemokratske organizacije [[Banat]]a, [[Bačka|Bačke]] i [[Baranja (regija)|Baranje]] na kongresu u [[Subotica|Subotici]] [[24. ožujka|24. ožujka,]] a socijaldemokrati iz reda [[Srbi|Srba]] i [[Bunjevci|Bunjevaca]] na kongresu srpsko-bunjevačkog agitacijskog odbora [[13. travnja]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]].

Sindikati u [[Srbija|Srbiji]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Vojvodina|Vojvodini]], [[Dalmacija|Dalmaciji]] i sindikalne organizacije u Crnoj Gori i Makedoniji također su glasovali za ujedinjenje. Dogovoreno je da se kongres ujedinjenja sindikata održi istovremeno s kongresom stranke.

== Rad kongresa ==
[[Datoteka:Spomen_ploca_Prvom_kongresu_SRPJ(k)-Beograd.jpg|desno|mini|300px|Spomen-ploča na mjestu Prvog kongresa SRPJ (k) u [[Beograd]]u.]]
Kongres ujedinjenja održan je u Beogradu od 20. do 23. travnja 1919. godine. Kongresu su prisustvovala 432 delegata, koji su predstavljali oko 130 000 organiziranih članova radničkog pokreta iz svih dijelova Jugoslavije, osim iz [[Slovenija|Slovenije]], gdje je vodstvo Slovenske jugoslavenske socijaldemokratske stranke uspjelo spriječiti sudjelovanje slovenskih predstavnika.

Kongres je započeo [[Internacionala|Internacionalom]] i pozdravnim govorima. Bilo je prisutno puno delegata: jedni su stajali, a drugi sjedili. Na zidu su slike [[Karl Marx|Marxa]] i [[Friedrich Engels|Engelsa]]. Govori se da je došao čas, da je kapitalizam ušao u završnu fazu, govornici citiraju [[Vladimir Iljič Lenjin|Lenjina]], spominje [[Erfutski program]], zahtijeva ukidanje feudalnih ostataka na selu i podjelu zemlje seljacima itd. Govornike prekidaju pljesak i skandiranje ("Živio drug Lenjin", "Druga internacionala!").

Unatoč obećavajućem početku, kongres su obilježila oprečna gledišta i rasprave o konceptima revolucionarne i reformističke struje. Usvojena je "Osnova ujedinjenja", u kojoj je ocijenjeno da je kapitalizam ušao u svoju završnu fazu i da se stvaraju uvjeti za skoro uspostavljanje ''komunističke privrede''. Također je istaknuto da se uspostava komunističkog društva može postići samo ''osvajanjem političke vlasti od strane [[proletarijat]]a, uništavanjem starih organa vlasti i uspostavljanjem moći [[Radnička klasa|radničke klase]]''. Politička strategija nove stranke, koja je nazvana Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunistička), temeljila se na predanosti klasnoj borbi i jugoslavenskoj socijalističkoj revoluciji. U "Podlozi" je zaključeno da [[Druga internacionala]] nije opravdala zahtjeve povijesne situacije. Odlučeno je da se novoosnovana Partija pridruži [[Kominterna|Komunističkoj internacionali]].

Smatrajući da je [[1918.]] nacionalno pitanje u smislu državnog zakona riješeno, SRPJ (k) se proglasio jedinstvenom državom republičkog oblika s lokalnom samoupravom okruga, okruga i općina. "Rješenje o agrarnom pitanju" bilo je ograničeno uglavnom na zahtjev za podjelu zemljišnih posjeda feudalnog podrijetla bezemljašima i za ukidanje feudalnih odnosa. Usvojena je orijentacija prema klasnoj fronti industrijskog i agrarnog proletarijata, a ne prema široko utemeljenom savezu radnika i seljaka.

Kongres je također donio rezoluciju u kojoj je prosvjedovao protiv ukidanja građanskih sloboda i suzbijanja revolucionarnog radničkog pokreta u Jugoslaviji, kao i protiv kontrarevolucionarne uloge jugoslavenskih vlasti u odnosu na sovjetske republike u [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Rusiji]] i Mađarskoj i njihovih priprema da se pridruži vojnoj intervenciji protiv Mađarske sovjetske republike. Pozvana je vlada Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca da odmah i bezuvjetno prizna i uspostavi prijateljske odnose sa sovjetskim republikama u Rusiji, Mađarskoj i [[Bavarska sovjetska republika|Bavarskoj]].

Prema Statutu koji je usvojio Kongres, SRPJ je bio organiziran kao jedinstvena stranka, a ne kao savez stranaka. Najviša tijela upravljanja bili su Kongres i Vijeće stranke, kojima su bila podređena sva ostala tijela (Središnji i Pokrajinski izvršni odbor, parlamentarna skupina, stranački tisak).

== Naziv stranke ==
Iako su [[Pelagićevci]] i drugi komunisti predložili da se nova stranka zove Komunistička partija, nova se stranka i dalje zvala [[Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista)|Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunisti)]].<ref name="Očak-Povratnici"/>
== Izabrani rukovoditelji ==
Vijeće stranke od 31 člana i Središnji izvršni odbor od devet članova izabrani su tajnim glasovanjem.

U Središnjem vijeću stranke bili su: [[Filip Filipović (političar)|Filip Filipović]], [[Živko Topalović]], [[Sima Marković]], [[Dušan Cekić]], [[Jovo Jakšić]], [[Mitar Trifunović]], [[Laza Vukičević]], [[Vlada Marković]], [[Đuro Cvijić]], [[Vladimir Ćopić]] i drugi.

Za sekretare (tajnike) su izabrani Filip Filipović i Živko Topalović, a za organizacijskog sekretara Vladimir Ćopić.

Prema Požaru, dr. Sima Marković je na Kongresu za ujedinjenje, zajedno s Filipom Filipovićem, izabran za tajnika Središnjeg stranačkog vijeća, dok je za predsjednika izabran [[Pavle Pavlović|Pavle Pavlović]].<ref name="Požar-Marković"/>

== Posljedice ==
[[Datoteka:Radnički_zbor_u_Zagorju_1919.jpg|mini|300px|Skupština radnika u Zagorju prije općeg štrajka solidarnosti održana je u cijeloj Jugoslaviji u lipnju 1919. protiv intervencija u mladim sovjetskim republikama u Rusiji i Mađarskoj.]]
Odmah nakon Kongresa ujedinjenja, u Beogradu je 23. travnja 1919. održan Kongres ujedinjenja sindikata na kojem je stvoren jedinstveni sindikalni radnički pokret.<ref name="Petranović"/> 20. i 21. srpnja 1919. SRPJ (k) izveo je masovnu prosvjednu akciju, u obliku generalnog štrajka protiv intervencije imperijalističkih zemalja u sovjetskoj Rusiji i Mađarskoj, pod sloganom "''Sebi ruke od ruske i mađarske revolucije''". Ova akcija nije bila samo izvanredno organizirana i masovna, već je svjedočila i jedinstvenom nastupu komunista u cijeloj zemlji, remetivši vrhove buržoaske moći prelazeći pokrajinske granice.<ref name="Petranović" />

U listopadu iste godine u Zagrebu je osnovan [[Savez komunističke omladine Jugoslavije]] (SKOJ) kao neovisna komunistička organizacija koju su stvorili studentski komunistički klubovi u Zagrebu i Beogradu i mladi povratnici iz inozemstva, uključujući [[Sima Miljuš|Simu Miljuša]], [[Vladimir Ćopić|Vladimira Copića]], [[August Cesarec|August Cesarec]] i [[Rudolf Hercigonja]].<ref name="Petranović" />

Inicijativu za ujedinjenje radničkog pokreta pod zastavom Treće internacionale nisu prihvatili čelnici Socijaldemokratske partije Hrvatske i Slavonije, disidentske skupine koju je vodila Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine (tzv. zvonaši) i Slovenske jugoslavenske socijaldemokratske stranke. Ova struja stvorija je u travnju [[1920.]] [[Socijalistička partija Jugoslavije|Socijaldemokratsku partiju Jugoslavije]] koja je provodila reformističku politiku klasnog mira.

Dana [[6. travnja]] 1919. [[Slovenci]] i [[Hrvati]] u Slovenskom primorju, [[Istra|Istri]] i [[Trst]]u osnovali su neovisnu Socijalističku stranku. U rujnu 1919. ova se stranka pridružila [[Socijalistička partija Italije|Socijalističkoj partiji Italije]].

== Literatura ==
* [[Vitomir Korać]]. ''Povijest radničkog pokreta u Hrvatskoj i Slavoniji'' (knjiga prva). „Radnički sindikati“, Zagreb 1930. godina.
* ''Istorija Saveza komunista Jugoslavije''. „Komunist“, „Narodna knjiga“, „Rad“, Beograd 1985. godina.

== Izvori ==
{{izvori|refs=
<ref name="Petranović">[http://www.znaci.net/00001/93.htm Branko Petranović: ISTORIJA JUGOSLAVIJE, knjiga I - KRALJEVINA JUGOSLAVIJA (Odeljak: DRŽAVNOPRAVNI PROVIZORIJUM)]</ref>
<ref name="Očak-Povratnici">[http://www.historiografija.hr/hz/1974/HZ_27-28_2_OCAK.pdf Ivan Očak, Povratnici iz Sovjetske Rusije u borbi za stvaranje ilegalnih komunističkih organizacija uoči Prvog kongresa SRPJ(k)]</ref>
<ref name="Požar-Marković">Petar Požar, ''Jugosloveni žrtve staljinskih čistki'' (str. 154-166), Beograd, 1989.</ref>
}}

{{Kongresi SKJ}}
[[Kategorija:Povijest prve Jugoslavije]]
[[Kategorija:Povijest Beograda]]
[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti do 1945.]]

1. kongres SRPJ(k) - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (- +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica