WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T19:00:26Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 19:00
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Žumberačka gora'''-->~~{{izdvojeni članak\|lipanj 2014.}}~~		<!--'''Žumberačka gora'''-->

	{{preusmjerava\|Žumberak}}		{{preusmjerava\|Žumberak}}

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-30T04:21:36Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 30. studeni 2021. u 04:21
Redak 162:		Redak 162:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Žumberak/Gorjanci}}~~
	* [http://park-zumberak.hr/ Službene stranice Parka prirode Žumberak]		* [http://park-zumberak.hr/ Službene stranice Parka prirode Žumberak]
	* [http://hrcak.srce.hr/search/?advanced=true&paging_reset=true&operator%5B1%5D=and&polje%5B1%5D=any&vrijednost%5B1%5D=%C5%BEumbera%C4%8Dka+gora&operator%5B2%5D=and&polje%5B2%5D=&vrijednost%5B2%5D=&operator%5B3%5D=and&polje%5B3%5D=&vrijednost%5B3%5D=&operator%5B4%5D=and&polje%5B4%5D=&vrijednost%5B4%5D=&podrucje=0&ftext=&godiste_od=0&godiste_do=0&id_jezik=1 Znanstveni članci na Portalu znanstvenih časopisa Republike Hrvatske]		* [http://hrcak.srce.hr/search/?advanced=true&paging_reset=true&operator%5B1%5D=and&polje%5B1%5D=any&vrijednost%5B1%5D=%C5%BEumbera%C4%8Dka+gora&operator%5B2%5D=and&polje%5B2%5D=&vrijednost%5B2%5D=&operator%5B3%5D=and&polje%5B3%5D=&vrijednost%5B3%5D=&operator%5B4%5D=and&polje%5B4%5D=&vrijednost%5B4%5D=&podrucje=0&ftext=&godiste_od=0&godiste_do=0&id_jezik=1 Znanstveni članci na Portalu znanstvenih časopisa Republike Hrvatske]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-27T01:34:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{izdvojeni članak|lipanj 2014.}}

{{preusmjerava|Žumberak}}

{{infookvir planina
| ime = Žumberačka gora
| slika = [[Datoteka:Gorjanci.jpg|300px]]
| Opis slike = Pogled na Svetu Geru iz [[Pangrč Grm]]a u Gorjancima
| Visina = [[Sveta Gera]] - 1178
| Država / Pokrajina = {{ZD+X/H|HRV}}
* {{ZD|HŽ|ZGŽ}} [[Zagrebačka županija]]
* {{ZD|HŽ|KAŽ}} [[Karlovačka županija]]
| Dio gorja = miješana obilježja [[Dinaridi|Dinarida]] i [[Alpe|Alpa]]
| Kordinate = {{Coord|45.74907305|15.30917984|region:HR_type:mountain_scale:100000_source:CGN|display=inline,title|format=dms}}
| Najduža staza = Put Kraljice bukve
| Planinarski domovi = Planinarska kuća Scout Planinarska kuća Vodice Planinarski dom Veliki Dol Planinarski dom Željezničar Planinarski dom Šoićeva kuća Planinarski dom Žitnica 
| Najbliži gradovi = [[Samobor]] [[Jastrebarsko]] [[Ozalj]] [[Novo Mesto]] (u Sloveniji) 
| Starost = [[mezozoik]]
| Ostali vrhovi = Ravna Gora (1001 m) Ječmište (976 m) Karvanka (888 m) Japetić (879 m) Ravnice (860 m) [[Zečak]] (795 m) Plešivica (Čerga) (778 m) Štula (576 m)
| Top. karta = {{Lokacijska karta|Hrvatska2|AlternativeMap=Relief map of Croatia.png|float=right|width=290|label=Žumberačka gora|lat=45.850|long=15.500|mark=Red triangle with thick white border.svg|marksize=10|border=none|caption=<center>Pozicija Žumberačke gore na karti Hrvatske</center>}}
}}

[[Datoteka:slap_Zumberak.JPG|mini|Sopotski slap.]]

'''Žumberak''' ili '''Žumberačka gora''' ([[slovenski jezik|slov.]] ''Gorjanci'') je [[gorje]] na sjeverozapadu Hrvatske, južno od Zagorja i zapadno od Zagreba te dijelom u [[Slovenija|Sloveniji]]. Žumberak je i naziv za hrvatsku mikroregiju koja obuhvaća hrvatski dio gore, ali bez Samoborskoga gorja. Najviši je vrh [[Sveta Gera]] (slov. ''Trdinov vrh'') na 1178 metara [[nadmorska visina|nadmorske visine]], koji je ujedno i najviši vrh kontinentalne Hrvatske. Žumberak još nazivaju i Alpska Hrvatska. Žumberačko gorje tvori nekoliko gorskih lanaca: Žumberačka gora, [[Samoborsko gorje]] i [[Plešivica]] (poznata i kao Jaskanska Plješivica).

Bogatstvo biljnim i životinjskim svijetom te vodom zanimljive su značajke te planine. Nekada su se koristila i rudna bogatstva po kojima je Žumberak poznat; osobito su se vadili [[bakar (element)|bakar]] i, u manjim količinama uz bakar, [[zlato]] te [[željezo]]. Žumberak je nastanjen autohtonim hrvatskim stanovništvom kao i potomcima [[uskoci|uskoka]], doseljenika s juga koji u Žumberku žive još od poziva cara [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda]] 1530. da štite [[Austrijsko Carstvo|Austriju]], [[Kranjska|Kranjsku]] i [[Hrvatska|Hrvatsku]] od [[Osmansko Carstvo|Turaka]].

Danas je Žumberak prvenstveno turistički kraj koji privlači mnogobrojne planinare i izletnike. Veći dio gore zaštićen je kao [[Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje]].

== Zemljopis ==
Žumberačka gora smještena je između rijeke [[Krka (Slovenija)|Krke]], [[Sava|Save]] i [[Kupa|Kupe]], te gradova i naselja [[Samobor]]a, [[Jastrebarsko]]g, [[Brežice|Brežica]], [[Kostanjevica na Krki|Kostanjevice]], [[Novo Mesto|Novog Mesta]], [[Metlika|Metlike]], [[Ozalj|Ozlja]] i [[Krašić]]a. Većim dijelom se nalazi u [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj]], a manjim u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]]. Područje te gore najviša je stalno naseljena zona u Hrvatskoj.

Dio gore, koji teritorijalno pripada Zagrebačkoj županiji, područje je podijeljeno između grada [[Samobor]]a, grada [[Jastrebarsko]]g i grada [[Ozalj|Ozlja]] te općina [[Žumberak (općina)|Žumberak]] i [[Krašić]].

Žumberačko gorje sastoji se od 3 gorska lanca: Žumberačke gore, Samoborskog gorja i Plešivice.

=== Žumberačka gora ===
Zauzima najveću površinu. Proteže se od Gabrovice na sjeveroistoku, u blizini [[Bregana|Bregane]], pa prati državnu granicu Hrvatske i Slovenije do rijeke Kupe. Južna granica ide od Vivodinskoga pobrđa, [[Pribić]]a, [[Krašić]]a, [[Slavetić]]koga vinogorja do Rijeke, odatle ide prema sjeveru i prati rijeku Breganu do državne granice.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/270807.html 58 9.6.1999 Zakon o proglašenju Žumberka i Samoborskog gorja parkom prirode]</ref>

=== Samoborsko gorje ===
Proteže se od Plešivice na jugu do rijeke Bregane i državne granice na sjeveru, sve do naselja Bregana. Istočna granica ide od Bregane do Okića.

==== [[Plešivica]] ====
Istaknuti masiv na jugu Samoborskog gorja, na istoku seže do Okića, a na jugu se spušta u Plešivičko vinogorje i u nizinu [[Pokuplje|Pokuplja]].

=== Gorjanci ===
Slovenski dio gore, od rijeke Save pa prema zapadu gotovo do [[Kočevski Rog|Kočevskoga Roga]]. Sjeverna mu je granica rijeka [[Krka (Slovenija)|Krka]].

=== Podjela hrvatskog dijela Žumberačke gore ===
[[Datoteka:Podjela_zumberacke_gore.jpg|500px|ništa|Približna podjela hrvatskog dijela Žumberačke gore.]]
=== Reljef ===
Većinom prevladavaju [[dolomit]]i iz [[trijas]]a te naslage iz [[Kreda|krede]], zbog čega je ovo kršno područje, tzv. zeleni krš ([[krš]] prekriven vegetacijom), dok su najstarije stijene nastale još u [[paleozoik]]u, točnije [[perm]]u prije 250 milijuna godina. Krški reljef pogoduje nastanku brojnih krških oblika (ponikve, špilje, jame...)<ref name="speleo-klub">[http://www.speleo-klub-samobor.hr/clanci/Geoadrija7_1.pdf Speleološke pojave u parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje]</ref>

U reljefu se posebno ističu duboko usječene doline (drage) rijeka i potoka: [[Kupčina|Kupčine]], Bregane, Gradne i [[Dolina Slapnice|Slapnice]]. Cijelo je područje premreženo potocima, kojih ima ih više od 300, a izvora još i više.

Najviši vrhovi gore nalaze se na sjeveroistočnom [[Hrbat|hrptu]] koji je ujedno i najizoliraniji dio gore. Kao posljedica krškog, dolomitnog reljefa, otkrivene su mnoge jame i špilje, od kojih su najveće:
* Grgosova špilja (u mjestu [[Otruševec|Otruševcu]] u Samoborskom gorju), duljine više od 2000 metara.
* špilja Provala, duljine od 1862 metra
* špilja Bedara, duljine od 1593 metra i dubine od 133 metra.<ref name="speleo-klub"/>

Posebnost ove gore su visoravni, na kojima je koncentrirana naseljenost. Najbolji primjeri su [[Sošice|Sošičko polje]] i žumberačko [[Mrzlo Polje Žumberačko|Mrzlo Polje]], koja su pravi primjer polja u kršu.

Najvažniji vodeni tokovi su: rijeka [[Kupčina]], koja izvire u zapadnom dijelu gore i na kojoj se nalazi poznati [[Sopotski slap]] visine preko 40 metara, zatim [[Bregana (rijeka)|Bregana]], [[Gradna (rijeka)|Gradna]] i [[Dolina Slapnice#potok|Slapnica]] sa svojim [[Veliki slapovi Žumberka#Vranjački slap|Vranjačkim slapom]] (sa [[Sedrena barijera|sedrenom barijerom]]) i [[slap]]om [[Veliki slapovi Žumberka#Slap Brisalo|Brisalom]].

== Flora i fauna ==
=== [[Flora (biljke)|Flora]] ===
Flora je jedno od najvećih bogatstava Žumberačke gore: ona je dom za više od 1000 biljnih vrsta, od kojih je 14 vrsta globalno ugroženo, a još 90 ih se nalazi na listi ugroženih biljaka Hrvatske.

Šume prekrivaju većinu površine Žumberačke gore. Mogu se naći šume brežuljkastog pojasa, šume gorskog pojasa, pa i šume pretplaninskog pojasa na glavnom hrptu u predjelima višim od 950 metara. Na slovenskoj strani, u blizini [[Sveta Gera|Svete Gere]], nalazi se prašuma. Najviše je [[Bukva|bukove]] šume koja se nalazi u [[Šume gorskog pojasa Hrvatske|gorskom pojasu]].<ref>[http://croatica.botanic.hr/~ekolbilj/ekologijabilja/ekologijabilja.htm Skripta za ekologiju bilja - Alegro]</ref> Na većim površinama mogu se naći i [[hrast kitnjak]] i [[obični grab]] (u [[Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske|brežuljkastom pojasu]]), te [[hrast medunac]] i [[crni grab]] (na strmijim južnim padinama). U tim se šumama mogu pronaći ugrožene vrste [[hrvatska perunika]] (''[[Iris Croatica]]'') i [[blagajev likovac]] (''[[Daphne blagayana]]'').

Travnjaci i močvare su također dom mnogim biljnim vrstama, među kojima treba spomenuti [[runolist]] (''[[Leontopodium alpinum]]''), [[Uskolisna suhoperka|uskolisnu suhoperku]] (''[[Eriophorum angustifolium]]'') i [[Čaškasta baluška|čaškastu balušku]] (''[[Tofieldia calyculata]]''), [[prosasti šaš]] (''[[Carex panicea]]'') i [[mirisavi dvolist]] (''[[Platanthera bifolia]]'') te [[izduženi šaš]] (''[[Carex elongata]]'').

Žumberačka gora je također dom mnogim [[lišajevi]]ma i [[Gljive|gljivama]], od kojih su neke i globalno ugrožene, primjerice [[sivosmeđa puževica]] (''[[Hygrophorus camarophyllus]]''), ali i čitav niz drugih gljiva.

Žumberačke su šume poznate po [[vrganj]]ima i ostalim jestivim, ali i otrovnim gljivama, među kojima je najpoznatija i najotrovnija [[zelena pupavka]].

<gallery mode="packed-hover" heights="150px">
Slika:Alpen_Edelweiß,_Leontopodium_alpinum_2.JPG|<center>runolist
Slika:Eriophorum angustifolium upernavik 2007-08-01 1.jpg|<center>uskolisna suhoperka
Slika:Iris_croatica_Botanicki_vrt_1_080509.jpg|<center>hrvatska perunika
Slika:Remenik.jpg|<center>blagajev likovac
Slika:Platanthera_bifolia_(flower).jpg|<center>mirisavi dvolist
Slika:Tofieldia_calyculata_habit.jpg|<center>čaškasta baluška
</gallery>

=== [[Fauna (životinje)|Fauna]] ===
Životinjske su vrste također brojne. Među grabežljivcima se osobito ističu [[smeđi medvjed]] i [[vuk]]. Od ptica tu su [[Jastreb|jastreb kokošar]], [[Brljci|vodenkos]], ali i [[lastavice]], [[sove]], te sve ostale vrste karakteristične za brdska područja Hrvatske. U nižim se dijelovima može sresti [[siva čaplja]], pa čak i [[Bijela roda|rode]] koje znaju zalutati sve do [[Mrzlo Polje Žumberačko|Mrzlog polja]], krškog polja u središnjem žumberku. Česti su i [[gmazovi]]: od zmija tu obitavaju [[poskok]], [[ribarica]] (koja je ugrožena vrsta) i [[riđovka]], a od guštera [[sljepić]], zelena (livadna gušterica), [[zelembać|obični zelembać]] (''Lacerta viridis''), zidna gušterica (''Podarcis muralis'') te živorodna gušterica (''Lacerta vivipara''). Također se mogu sresti i mnoge vrste [[Vodozemci|vodozemaca]], osobito žaba, zatim [[pjegavi daždevnjak]] (kojega u Žumberku katkada nazivaju i ''godenjak'') te posebna osobitost toga kraja – [[crni daždevnjak]], kojega se može pronaći uz potoke u višim dijelovima gore. U potocima žive [[Pastrva|pastrve]], kojima pogoduju čista voda i brzi tokovi bogati [[kisik]]om. Veliki gorski plavac (''Phengaris rebeli'', nekoć znan kao ''Maculinea rebeli'') je najrjeđi kukac Žumberačke gore. Kritično je ugrožena vrsta, zanimljiva zbog simbioze s mravima roda ''Myrmica'', tj. mirmekofilije.

<gallery mode="packed-hover" heights="150px">
Slika:Brown_bear.jpg|<center>smeđi medvjed
Slika:Grauwolf_P1130280.jpg|<center>sivi vuk
Slika:Salamandra_atra_on_Triglav.jpg|<center>crni daždevnjak
Slika:Salamandra_salamandra_MHNT_1.jpg|<center>pjegavi daždevnjak
Slika:Jastrząb_mlody.jpg|<center>jastreb
Slika:Vipera_ammodytes_070901_1.jpg|<center>poskok
</gallery>

== Zaštita prirode ==
Zbog svoje [[Flora (biljke)|flore]], [[Fauna (životinje)|faune]], ali i kulturnih lokaliteta, Žumberačka je gora zaštićeni [[park prirode]].<ref>[http://www.dzzp.hr/zasticena-podrucja/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj-nacionalne-kategorije-1137.html Državni zavod za zaštitu prirode: Zaštićena područja u Hrvatskoj - nacionalne kategorije]</ref><ref name=Culmen>[http://www.culmen.info/hrvatska/138-zumberacka-gora Culmen.info: Hrvatska – Žumberačka gora], pristupljeno 22. lipnja 2014.</ref>

=== Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje ===
Žumberačka gora zajedno sa Samoborskim gorjem od [[1999.]] čine [[Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje]], koji obuhvaća oko 350 km2.<ref name=Culmen/>

=== Značajni krajobraz Slapnica ===
Slapnica izvire 9 km nakon malenog sela Medven drage. Duboka potočna [[dolina Slapnice]]. Među mnogim slapovima ističe se Vranjački slap. Dom je mnogim životinjskim i biljnim vrstama, te gotovo netaknutim šumama.

=== Spomenik prirode Grgosova Špilja ===
Nalazi se u Otruševcu, naselju u blizini Bregane. Jedna je od najduljih špilja u kontinentalnoj Hrvatskoj, značajna po bogatstvu kalcitnih ukrasa. Slučajno je otkrivena sedamdesetih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]].

=== [[Japetić|Specijalni šumski rezervat Japetić]] ===
[[Japetić]] je zaštićen kao specijalni šumski rezervat zbog stoljetnih bukovih šuma i gorskih travnjaka u svom vršnom dijelu.

=== [[Okić (Plešivica)|Značajni krajobraz Okić]] ===
[[Okić (Plešivica)|Okić]] je ruševina staroga [[Srednji vijek|srednjovjekovnoga]] grada. Nalazi se na brdu čiji se vrh nalazi na 495 m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]], na krajnjem istoku Plešivice. Padine tog brijega su vrlo strme i obrasle šumom, zbog čega je ovaj krajobraz osobito zanimljiv [[Botanika|botaničarima]].

=== Park-šuma Tepec i Stražnik ===
Park-šuma iznad Samobora, krajnji zapadni dio Samoborskoga gorja na izlazu rijeke Gradne u savsku nizinu.

=== Posebni botanički rezervat kod Smerovišća ===
Zapadno od Samobora na brežuljku iznad korita Lipovečke Gradne. Dom je mnogim [[biljka]]ma, od kojih su neke [[relikt]]i.


==Šport==
Od 1996. trči se međunarodna atletska utrka ''Žumberačka utrka''.

== Galerija ==

<gallery mode="packed-hover" heights="150px" align="center">
slika:kapela sv ilije na sv geri 200901.JPG|crkva svetog Ilije
slika:Okic.jpg|Okić
slika:cerkev sv. Miklavža, Gorjanci.JPG|crkva svetog Nikole (Miklavža) u Gorjancima
slika:Plesivica from Japetic.jpg|Plešivica, pogled s Japetića
slika:Vranjacki slap.jpg|Vranjački slap
slika:Gorjanci kosenica 1.jpg|Sveta Gera, pogled iz Košenice u Gorjancima
slika:Japetić.JPG|vidikovac na Japetiću
slika:southern part of mrzlo polje.jpg|Mrzlo polje
slika:mrzlopoljepogledzima.JPG|Mrzlo Polje
slika:Krvavi kamen.jpg|Krvavi kamen pod Svetom Gerom
slika:Pil_srama_u_Podžumberku.jpg|Pil srama u Podžumberku
</gallery>

== Poveznice ==

* [[Hrvatske planine]]
* [[Park prirode]]
* [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]]
* [[Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje]]
* [[Sveta Gera]]
* [[Japetić]]
* [[Okić (Plešivica)]]
* [[Veliki slapovi Žumberka]]
* [[Dolina Slapnice]]

== Literatura ==
* Z. Keller & I. Ott: ''Žumberak i Žumberačka gora, planinarski vodič''. Planinarski savez Hrvatske, Zagreb, 64 str, 1961.
* Sergej Forenbacher 1995: ''Žumberak, kalendar flore Žumberačke gore''. Školska knjiga, Zagreb, 653 str. {{ISBN|953-0-60533-1}}
* Ivanka Borovac 2001: Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Žumberak/Gorjanci}}
* [http://park-zumberak.hr/ Službene stranice Parka prirode Žumberak]
* [http://hrcak.srce.hr/search/?advanced=true&paging_reset=true&operator%5B1%5D=and&polje%5B1%5D=any&vrijednost%5B1%5D=%C5%BEumbera%C4%8Dka+gora&operator%5B2%5D=and&polje%5B2%5D=&vrijednost%5B2%5D=&operator%5B3%5D=and&polje%5B3%5D=&vrijednost%5B3%5D=&operator%5B4%5D=and&polje%5B4%5D=&vrijednost%5B4%5D=&podrucje=0&ftext=&godiste_od=0&godiste_do=0&id_jezik=1 Znanstveni članci na Portalu znanstvenih časopisa Republike Hrvatske]

'''Napomena:''' Ovaj tekst (ili jedan njegov dio) preuzet je sa [http://park-zumberak.hr/ službenih mrežnih stranica Parka prirode Žumberak]. Vidi [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ustanove#Park prirode .C5.BDumberak-Samoborsko gorje|dopusnicu]].

[[Kategorija:Planine u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Planine u Sloveniji]]
[[Kategorija:Žumberak]]
[[Kategorija:Hrvatske regije]]

Žumberačka gora - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica