https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=%C5%BDminj%C5%A1tinaŽminjština - Povijest promjena2026-09-05T01:31:14ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=%C5%BDminj%C5%A1tina&diff=292985&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-11-04T09:26:27Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Žminjština'''-->'''Žminjština''' je zemljopisno-povijesni naziv središnjega dijela [[Istra|Istre]]. Često ju se ubraja u [[Rovinjština|Rovinjštinu]].<br />
<br />
Čine ju predjeli čije je zemljopisno središte [[Žminj]]. Reljefno je [[vapnenac|vapnenačka]] [[krš]]evita [[visoravan]] između [[Limska draga|Limske drage]] i [[Raška dolina|Raške doline]]. Glavne gospodarske djelatnosti su tradicijsko i suvremeno poljodjelstvo, stočarstvo (farme), malo poduzetništvo i trgovina.<ref name="Žminj"/> Uzgaja se vinova loza.<ref name="Rovinjština"/> Naseljena još u prapovijesti, svjedok čega su gradine. Šire područje naseljeno u rimsko doba. Slaveni su se u Žminjštinu naselili u ranom srednjem vijeku. Arheološki tragovi su npr. manje biritualno groblje na lokalitetu Babina brajda istočno od Žminja ili ostatci naselja i grobovi kraj crkve sv. Foške. Nakon [[franačko osvajanje Istre|franačkog osvajanja Istre]] nastalo je veliko starohrvatsko groblje kraj Žminja iz 9. i 10. stoljeća. Središte Žminj prvi put se spominje 1178. u papinoj poveli. Od 12. stoljeća je dio [[Pazinska knežija|Pazinske knežije]], no pod pravnom nadležnošću porečkoga biskupa. <ref name="Žminj">[http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3138 N. Nefat: Žminj, Istarska enciklopedija LZMK]</ref> U dijelu Istre pod habsburškom vlašću, najbrojnije su bile [[zatka|zatke]] od svih drugih dijelova Istre. <ref>[http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3067 M. Levak: zatka, Istarska enciklopedija LZMK]</ref><br />
U povijesti bila sa središtem Žminjem kao jednim od najznačajnijih trgovišta, bogatim poljoprivrednim proizvodima, vinom i drvom. Kad su Mletčani razorili druga istarska naselja u 14. stoljeću, bjegunci iz tih naselja doselili su se na ovo područje. Isto tako ovamo su se doselili lički i krbavski bjegunci pred Turcima. Hrvati su za razliku od većeg dijela ostatka Istre bili izrazita većina, jedini Romani bili su [[Ćiribirci]] odnosno Istrorumunji, pa je ovaj predio tvrda jezgra hrvatske etničke opstojnosti u Istri. Ćiribirci odnosno Istrorumunji (narod romanskog podrijetla i jezika) su istovremeno s hrvatskim bjeguncima naselili su se na istoku ovog područja, na visokim uzvisinama oko Čepićkog jezera, danas polja. Mjesni su govori čakavski – žminjsko-pazinskog tipa.<ref>[http://www.istarski-rjecnik.com/govori/zminjstina-i-pazinstina/ Istarski rječnik] ''Žminjština i Pazinština'' Nakladnik Histria Croatica - C.A.S.H. (pristupljeno 24. ožujka 2019.)</ref><br />
<br />
Prosječne nadmorske visine od približno 200 do 300m. Manje uzvisine koje su brojnije postupno prema istoku, između kojih su plodne površine [[crvenica|crvenice]]. Teren je krške hidrografske cirkulacije, bezvodan osim manjega broja lokvi, čiji se broj postupno smanjuje. Prevladava [[sredozemna klima]] i vegetacija, jer je pod blagotvornim utjecajem mora. Zemljište najvećim dijelom obrađeno, s nešto niskih bjelogoričnih šuma.<ref name="Rovinjština">[http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2392 R.: Rovinjština, Istarska enciklopedija LZMK]</ref><br />
<br />
== Izvor ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
== Bibliografija ==<br />
*A. Šonje, Žminj i Žminjština, Žminj 1976;<br />
<br />
[[Kategorija:Istra]]</div>WikiSysop