Živko Bačić - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 01:13, 11. ožujak 2026.

2026-03-11T01:13:46Z

←Starija inačica		Inačica od 11. ožujak 2026. u 01:13
Redak 55:		Redak 55:
	[[Kategorija:Životopisi, Split]]		[[Kategorija:Životopisi, Split]]
	[[Kategorija:Hrvatski fotografi]]		[[Kategorija:Hrvatski fotografi]]
	[[Kategorija:~~Konzervacija i restauracija kulturne baštine~~]]		[[Kategorija:Hrvatski konzervatori restauratori]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Kategorija:Konzervacija-restauracija' u '[[Kategorija:Konzervacija i restauracija kulturne baštine'

2026-01-30T16:09:31Z

Zamjena teksta - '[[Kategorija:Konzervacija-restauracija' u '[[Kategorija:Konzervacija i restauracija kulturne baštine'

←Starija inačica		Inačica od 30. siječanj 2026. u 16:09
Redak 55:		Redak 55:
	[[Kategorija:Životopisi, Split]]		[[Kategorija:Životopisi, Split]]
	[[Kategorija:Hrvatski fotografi]]		[[Kategorija:Hrvatski fotografi]]
	[[Kategorija:Konzervacija-restauracija]]		[[Kategorija:Konzervacija i restauracija kulturne baštine]]

Suradnik10 u (test) 01:58, 12. lipanj 2025.

2025-06-12T01:58:18Z

←Starija inačica		Inačica od 12. lipanj 2025. u 01:58
Redak 1:		Redak 1:
	'''Živko Bačić'''([[Zadar]], [[30. rujna]] [[fotografija u 1946.\|1946.]]), [[fotografija u Hrvatskoj\|hrvatski]] [[fotograf]]. Poznat po tome što je cijeli život [[fotodokumentacija\|fotografirao]] i dokumentirao nacionalnu baštinu, a njegovim je radom ta ista baština u smislu povijesti i razvoja fotografije u Hrvatskoj itekako obogaćena.<ref name=minkult2012-obr>[https://min-kulture.gov.hr/izdvojeno/kulturna-bastina/nagrada-vicko-andric/nagrada-vicko-andric-za-2021/22542 '' "Nagrada Vicko Andrić" za 2021. '']. Ministarstvo kulture i medija RH. 14. lipnja 2022. Pristupljeno 12. lipnja 2025.</ref>		'''Živko Bačić'''([[Zadar]], [[30. rujna]] [[fotografija u 1946.\|1946.]]), [[fotografija u Hrvatskoj\|hrvatski]] [[fotograf]]. Poznat po tome što je cijeli život [[fotodokumentacija\|fotografirao]] i dokumentirao nacionalnu baštinu, a njegovim je radom ta ista baština u smislu povijesti i razvoja fotografije u Hrvatskoj itekako obogaćena.<ref name=minkult2012-obr>[https://min-kulture.gov.hr/izdvojeno/kulturna-bastina/nagrada-vicko-andric/nagrada-vicko-andric-za-2021/22542 '' "Nagrada Vicko Andrić" za 2021. - obrazloženje nagrada'']. Ministarstvo kulture i medija RH. 14. lipnja 2022. Pristupljeno 12. lipnja 2025.</ref>

	== Životopis ==		== Životopis ==

Suradnik10 u (test) 01:56, 12. lipanj 2025.

2025-06-12T01:56:01Z

←Starija inačica		Inačica od 12. lipanj 2025. u 01:56
Redak 8:		Redak 8:
	Ono što na Bačićevim fotografijama od početaka do danas dominira, pa i fascinira, jest njihova jednostavnost u najpozitivnijem smislu te riječi – one su uvijek jasne i razumljive. One su u prvom redu konzervatorski dokumentarne, ali i osobne i umjetničke, s obzirom na to da u velikom broju slučajeva uhvate i na film/papir prenesu onu unutrašnju energiju spomenika. Njegove fotografije nikada nisu „usiljene“, na njima ništa nije prenaglašeno te su izrađene s ciljem da prikažu spomenik (koliko god on velik ili malen bio), onako kako će ga i promatrač najbolje razumjeti. Koliko god bile njegove, one na ovaj način postaju i naše. Inzistiranje na ovakvim postavkama ponajbolje je vidljivo iz njegove uporne želje da pojedine snimke ponavlja i nekoliko puta ili, još bolje, iz njegovih vraćanja na pojedina mjesta u točno određenim trenutcima dana kada se taj spomenik najbolje „čita“ i razumije. Njegova „bodulska“ energičnost i tvrdoglavost upravo u ovakvim trenutcima najviše dolaze do izražaja.<ref name=minkult2012-obr/>		Ono što na Bačićevim fotografijama od početaka do danas dominira, pa i fascinira, jest njihova jednostavnost u najpozitivnijem smislu te riječi – one su uvijek jasne i razumljive. One su u prvom redu konzervatorski dokumentarne, ali i osobne i umjetničke, s obzirom na to da u velikom broju slučajeva uhvate i na film/papir prenesu onu unutrašnju energiju spomenika. Njegove fotografije nikada nisu „usiljene“, na njima ništa nije prenaglašeno te su izrađene s ciljem da prikažu spomenik (koliko god on velik ili malen bio), onako kako će ga i promatrač najbolje razumjeti. Koliko god bile njegove, one na ovaj način postaju i naše. Inzistiranje na ovakvim postavkama ponajbolje je vidljivo iz njegove uporne želje da pojedine snimke ponavlja i nekoliko puta ili, još bolje, iz njegovih vraćanja na pojedina mjesta u točno određenim trenutcima dana kada se taj spomenik najbolje „čita“ i razumije. Njegova „bodulska“ energičnost i tvrdoglavost upravo u ovakvim trenutcima najviše dolaze do izražaja.<ref name=minkult2012-obr/>

	~~Sve ovo dovodi nas do jedinoga mogućeg zaključka kako~~ se ~~Živko Bačić~~ apsolutno profilirao možda i u najboljeg dokumentarista, čuvara (konzervatora) i interpretatora hrvatske kulturne baštine kroz objektiv kamere – kako količinom snimljenog materijala tako i njegovom raznolikošću i kvalitetom. To je i razlog zašto njegove fotografije prate brojne izložbe s baštinskom tematikom. Brojne su njegove fotografije u stotinama radova hrvatskih ~~kolega~~ povjesničara umjetnosti, arheologa, arhitekata, etnologa u brojnim znanstvenim časopisima, a u prvom redu u ''[[Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji\|Prilozima povijesti umjetnosti u Dalmaciji]]'' – časopisu njegove matične kuće. Nadalje, njegovim su fotografijama djelomično, a nerijetko gotovo u potpunosti opremljena neka od najvažnijih djela hrvatske povijesti umjetnosti, arheologije i zaštite kulturne baštine općenito. Među njima su:<ref name=minkult2012-obr/>		Bačić se apsolutno profilirao možda i u najboljeg dokumentarista, čuvara (konzervatora) i interpretatora hrvatske kulturne baštine kroz [[objektiv]] kamere – kako količinom snimljenog materijala tako i njegovom raznolikošću i kvalitetom. To je i razlog zašto njegove fotografije prate brojne izložbe s baštinskom tematikom. Brojne su njegove fotografije u stotinama radova hrvatskih povjesničara umjetnosti, arheologa, arhitekata, etnologa u brojnim znanstvenim časopisima, a u prvom redu u ''[[Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji\|Prilozima povijesti umjetnosti u Dalmaciji]]'' – časopisu njegove matične kuće. Nadalje, njegovim su fotografijama djelomično, a nerijetko gotovo u potpunosti opremljena neka od najvažnijih djela hrvatske povijesti umjetnosti, arheologije i zaštite kulturne baštine općenito. Među njima su:<ref name=minkult2012-obr/>

	<li><em>Pustinja Blaca</em>, izložba Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture – Split i Bračkog muzeja, Split, 1982.</li>		<li><em>Pustinja Blaca</em>, izložba Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture – Split i Bračkog muzeja, Split, 1982.</li>

Suradnik10 u (test) 01:54, 12. lipanj 2025.

2025-06-12T01:54:51Z

←Starija inačica		Inačica od 12. lipanj 2025. u 01:54
Redak 1:		Redak 1:
	'''Živko Bačić'''([[Zadar]], [[30. rujna]] [[fotografija u 1946.\|1946.]]), hrvatski fotograf. Poznat po tome što je cijeli život fotografirao i dokumentirao nacionalnu baštinu, a njegovim je radom ta ista baština u smislu povijesti i razvoja fotografije u Hrvatskoj itekako obogaćena.<ref name=minkult2012-obr>[https://min-kulture.gov.hr/izdvojeno/kulturna-bastina/nagrada-vicko-andric/nagrada-vicko-andric-za-2021/22542 '' "Nagrada Vicko Andrić" za 2021. '']. Ministarstvo kulture i medija RH. 14. lipnja 2022. Pristupljeno 12. lipnja 2025.</ref>		'''Živko Bačić'''([[Zadar]], [[30. rujna]] [[fotografija u 1946.\|1946.]]), [[fotografija u Hrvatskoj\|hrvatski]] [[fotograf]]. Poznat po tome što je cijeli život [[fotodokumentacija\|fotografirao]] i dokumentirao nacionalnu baštinu, a njegovim je radom ta ista baština u smislu povijesti i razvoja fotografije u Hrvatskoj itekako obogaćena.<ref name=minkult2012-obr>[https://min-kulture.gov.hr/izdvojeno/kulturna-bastina/nagrada-vicko-andric/nagrada-vicko-andric-za-2021/22542 '' "Nagrada Vicko Andrić" za 2021. '']. Ministarstvo kulture i medija RH. 14. lipnja 2022. Pristupljeno 12. lipnja 2025.</ref>

	== Životopis ==		== Životopis ==
	Iako je rođen u Zadru (30. rujna 1946.) Živko Bačić je čitav svoj život neraskidivo vezan za otok [[Ugljan]] i [[Lukoran]], mjesto u kojemu je proveo djetinjstvo i ranu mladost i kojemu se uvijek iznova vraća do današnjih dana. Osnovnu školu završava u Lukoranu i obližnjem [[Preko\|Preku]], dok je gimnaziju upisao u Zadru. Nakon završetka gimnazijskog obrazovanja godine 1965. Bačić se seli u Split, gdje će provesti čitav svoj radni vijek. Još kao osnovnoškolac i gimnazijalac bavi se fotografijom, a nakon dolaska u Split postaje vrlo aktivan u fotosekciji Studentskog društva narodne tehnike „Ruđer Bošković“ (poslije Fotoklub „Ruđer Bošković“). Od godine 1967. izlaže kao član spomenutog fotokluba, kojemu je bio jedno vrijeme i predsjednik. Član je Udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Hrvatske ([[ULUPUH]]). Godine 2018. u splitskoj [[Galerija umjetnina Split\|Galeriji umjetnina]] postavljena mu je i retrospektivna izložba pod nazivom Živko Bačić – Baština u objektivu.<ref name=minkult2012-obr/>		Iako je rođen u Zadru (30. rujna 1946.) Živko Bačić je čitav svoj život neraskidivo vezan za otok [[Ugljan]] i [[Lukoran]], mjesto u kojemu je proveo djetinjstvo i ranu mladost i kojemu se uvijek iznova vraća do današnjih dana. Osnovnu školu završava u Lukoranu i obližnjem [[Preko\|Preku]], dok je gimnaziju upisao u Zadru. Nakon završetka gimnazijskog obrazovanja godine 1965. Bačić se seli u Split, gdje će provesti čitav svoj radni vijek. Još kao osnovnoškolac i gimnazijalac bavi se fotografijom, a nakon dolaska u Split postaje vrlo aktivan u fotosekciji Studentskog društva narodne tehnike „Ruđer Bošković“ (poslije Fotoklub „Ruđer Bošković“). Od godine 1967. izlaže kao član spomenutog fotokluba, kojemu je bio jedno vrijeme i predsjednik. Član je Udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Hrvatske ([[ULUPUH]]). Godine 2018. u splitskoj [[Galerija umjetnina Split\|Galeriji umjetnina]] postavljena mu je i retrospektivna izložba pod nazivom Živko Bačić – Baština u objektivu.<ref name=minkult2012-obr/>

	Godina 1973. presudna je u karijeri Živka Bačića. Naime, tada se zapošljava na mjestu fotografa u tadašnjem Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture – Split. Bačić je u toj instituciji, koja danas nosi naziv Konzervatorski odjel u Splitu i koja je u međuvremenu podijeljena na konzervatorske odjele u Trogiru i Imotskom, proveo čitav svoj radni vijek do umirovljenja 2013. godine. Više od 40 godina nije se odvajao od svoga ~~fotoaparata~~ i s njim je prošao čitavu hrvatsku obalu, otoke i velik dio zaleđa dokumentirajući apsolutno sve spomenike kulture – od ~~krajolika~~, cjelina i velikih građevinskih kompleksa preko skromnih crkvica i tradicijske arhitekture Dalmacije do najsitnijih detalja brojnih muzejskih i crkvenih zbirki i inventara. U početku su to bile crno-bijele fotografije kojih su tisuće danas pohranjene u fototeci Konzervatorskog odjela u Splitu. Isto tako je autor i tisuća [[dijapozitiv]]a i fotografija u bojama, dok se broj digitalnih fotografija današnjim rječnikom mjeri u terabajtima. Neke od njegovih fotografija na bilo kojem mediju gotovo su jedino svjedočanstvo o spomeniku prema kojemu vrijeme ili ljudi nisu imali milosti i razumijevanja. Koliko god Bačić učio uz velika imena hrvatske povijesti umjetnosti i zaštite spomenika, kao što su [[Cvito Fisković]] (s kojim ga je vezalo i prisno prijateljstvo) ili [[Davor Domančić]], slobodno možemo reći da su se uz njega na određeni način odgajale i generacije konzervatora s kojima Bačić i ~~danas, iako umirovljen, još uvijek neumorno radi~~. <ref name=minkult2012-obr/>		Godina 1973. presudna je u karijeri Živka Bačića. Naime, tada se zapošljava na mjestu fotografa u tadašnjem Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture – Split. Bačić je u toj instituciji, koja danas nosi naziv Konzervatorski odjel u Splitu i koja je u međuvremenu podijeljena na konzervatorske odjele u Trogiru i Imotskom, proveo čitav svoj radni vijek do umirovljenja 2013. godine. Više od 40 godina nije se odvajao od svoga [[fotoaparat]]a i s njim je prošao čitavu hrvatsku obalu, otoke i velik dio zaleđa dokumentirajući apsolutno sve [[spomenik kulture\|spomenike kulture]] – od [[krajolik]]a, cjelina i velikih građevinskih kompleksa preko skromnih crkvica i tradicijske arhitekture Dalmacije do najsitnijih detalja brojnih muzejskih i crkvenih zbirki i inventara. U početku su to bile crno-bijele fotografije kojih su tisuće danas pohranjene u fototeci Konzervatorskog odjela u Splitu. Isto tako je autor i tisuća [[dijapozitiv]]a i fotografija u bojama, dok se broj [[digitalna fotografija\|digitalnih fotografija]] današnjim rječnikom mjeri u terabajtima. Neke od njegovih [[fotografija]] na bilo kojem mediju gotovo su jedino svjedočanstvo o spomeniku prema kojemu vrijeme ili ljudi nisu imali milosti i razumijevanja. Koliko god Bačić učio uz velika imena hrvatske [[povijest umjetnosti\|povijesti umjetnosti]] i zaštite spomenika, kao što su [[Cvito Fisković]] (s kojim ga je vezalo i prisno prijateljstvo) ili [[Davor Domančić]], slobodno možemo reći da su se uz njega na određeni način odgajale i generacije konzervatora s kojima Bačić je radio i kao umirovljenik. <ref name=minkult2012-obr/>

	Ono što na Bačićevim fotografijama od početaka do danas dominira, pa i fascinira, jest njihova jednostavnost u najpozitivnijem smislu te riječi – one su uvijek jasne i razumljive. One su u prvom redu konzervatorski dokumentarne, ali i osobne i umjetničke, s obzirom na to da u velikom broju slučajeva uhvate i na film/papir prenesu onu unutrašnju energiju spomenika. Njegove fotografije nikada nisu „usiljene“, na njima ništa nije prenaglašeno te su izrađene s ciljem da prikažu spomenik (koliko god on velik ili malen bio), onako kako će ga i promatrač najbolje razumjeti. Koliko god bile njegove, one na ovaj način postaju i naše. Inzistiranje na ovakvim postavkama ponajbolje je vidljivo iz njegove uporne želje da pojedine snimke ponavlja i nekoliko puta ili, još bolje, iz njegovih vraćanja na pojedina mjesta u točno određenim trenutcima dana kada se taj spomenik najbolje „čita“ i razumije. Njegova „bodulska“ energičnost i tvrdoglavost upravo u ovakvim trenutcima najviše dolaze do izražaja.<ref name=minkult2012-obr/>		Ono što na Bačićevim fotografijama od početaka do danas dominira, pa i fascinira, jest njihova jednostavnost u najpozitivnijem smislu te riječi – one su uvijek jasne i razumljive. One su u prvom redu konzervatorski dokumentarne, ali i osobne i umjetničke, s obzirom na to da u velikom broju slučajeva uhvate i na film/papir prenesu onu unutrašnju energiju spomenika. Njegove fotografije nikada nisu „usiljene“, na njima ništa nije prenaglašeno te su izrađene s ciljem da prikažu spomenik (koliko god on velik ili malen bio), onako kako će ga i promatrač najbolje razumjeti. Koliko god bile njegove, one na ovaj način postaju i naše. Inzistiranje na ovakvim postavkama ponajbolje je vidljivo iz njegove uporne želje da pojedine snimke ponavlja i nekoliko puta ili, još bolje, iz njegovih vraćanja na pojedina mjesta u točno određenim trenutcima dana kada se taj spomenik najbolje „čita“ i razumije. Njegova „bodulska“ energičnost i tvrdoglavost upravo u ovakvim trenutcima najviše dolaze do izražaja.<ref name=minkult2012-obr/>

Suradnik10 u (test) 01:50, 12. lipanj 2025.

2025-06-12T01:50:44Z

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
+    <li><em>Pustinja Blaca</em>, izložba Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture – Split i Bračkog muzeja, Split, 1982.</li>
 == Nagrade i priznanja ==
-*2022.: [[Nagrada Vicko Andrić]] za životno djelo<ref name=minkult2021>[https://min-kulture.gov.hr/vijesti-8/objavljeni-dobitnici-nagrade-vicko-andric-za-2021-godinu/22543 '' Objavljeni dobitnici „Nagrade Vicko Andrić“ za 2021. godinu'']. Ministarstvo kulture i medija RH. 27. srpnja 2022. Pristupljeno 12. lipnja 2025.</ref>
+* 1983.: Nagrada [[Splitski salon|Splitskog salona]] <ref name=minkult2012-obr/>
 == Izvori ==
 {{izvori}}
 {{GLAVNIRASPORED:Bačić, Živko}}
 [[Kategorija:Životopisi, Split]]
 [[Kategorija:Hrvatski fotografi]]

Suradnik10: Stvorena nova stranica sa sadržajem: » == Nagrade i priznanja == *2022.: Nagrada Vicko Andrić za životno djelo[https://min-kulture.gov.hr/vijesti-8/objavljeni-dobitnici-nagrade-vicko-andric-za-2021-godinu/22543 '' Objavljeni dobitnici „Nagrade Vicko Andrić“ za 2021. godinu'']. Ministarstvo kulture i medija RH. 27. srpnja 2022. Pristupljeno 12. lipnja 2025. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Bačić, Živko}} Kategorija:Životopisi, S...«.

2025-06-12T01:38:47Z

Stvorena nova stranica sa sadržajem: » == Nagrade i priznanja == *2022.: Nagrada Vicko Andrić za životno djelo<ref name=minkult2021>[https://min-kulture.gov.hr/vijesti-8/objavljeni-dobitnici-nagrade-vicko-andric-za-2021-godinu/22543 '' Objavljeni dobitnici „Nagrade Vicko Andrić“ za 2021. godinu'']. Ministarstvo kulture i medija RH. 27. srpnja 2022. Pristupljeno 12. lipnja 2025.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Bačić, Živko}} Kategorija:Životopisi, S...«.

Nova stranica

== Nagrade i priznanja ==
*2022.: [[Nagrada Vicko Andrić]] za životno djelo<ref name=minkult2021>[https://min-kulture.gov.hr/vijesti-8/objavljeni-dobitnici-nagrade-vicko-andric-za-2021-godinu/22543 '' Objavljeni dobitnici „Nagrade Vicko Andrić“ za 2021. godinu'']. Ministarstvo kulture i medija RH. 27. srpnja 2022. Pristupljeno 12. lipnja 2025.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Bačić, Živko}}
[[Kategorija:Životopisi, Split]]
[[Kategorija:Hrvatski fotografi]]