Židovi Bijeljine - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 23:11, 4. prosinac 2025.

2025-12-04T23:11:53Z

←Starija inačica		Inačica od 4. prosinac 2025. u 23:11
Redak 25:		Redak 25:

	[[Kategorija:Bijeljina]]		[[Kategorija:Bijeljina]]
	[[Kategorija:Židovi u ~~Bosni i Hercegovini~~]]		[[Kategorija:Židovi u BiH po gradovima\|Bijeljina]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-12-22T03:43:03Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 22. prosinac 2021. u 03:43
Redak 12:		Redak 12:
	Na početku Drugog svjetskog rata u Bijeljini je živjelo 350 Židova. Odmah poslije okupacije Jugoslavije domaći "kulturbundovci" stavili su se na raspolaganje njemačkoj vojsci. Oni su već u travnju 1941. godine započeli opću pljačku židovskih radnji i stanova. U blizini Bijeljine nalazilo se selo Petrovo Polje, u kome je živjelo mnogo Nijemaca. Odmah po okupaciji ovo selo je promijenilo ime u Schonborn. To je bilo ime jednog njemačkog majora koji je komandovao prilikom zauzeća Bijeljine. Domaći Nijemci odmah su zauzeli sve židovske radnje, i to ne kao povjerenici, već su se ponašali kao vlasnici. Prave vlasnike tih radnji vodili su na prisilne radove, zlostavljali ih i raspolagali njima kao svojim robovima.		Na početku Drugog svjetskog rata u Bijeljini je živjelo 350 Židova. Odmah poslije okupacije Jugoslavije domaći "kulturbundovci" stavili su se na raspolaganje njemačkoj vojsci. Oni su već u travnju 1941. godine započeli opću pljačku židovskih radnji i stanova. U blizini Bijeljine nalazilo se selo Petrovo Polje, u kome je živjelo mnogo Nijemaca. Odmah po okupaciji ovo selo je promijenilo ime u Schonborn. To je bilo ime jednog njemačkog majora koji je komandovao prilikom zauzeća Bijeljine. Domaći Nijemci odmah su zauzeli sve židovske radnje, i to ne kao povjerenici, već su se ponašali kao vlasnici. Prave vlasnike tih radnji vodili su na prisilne radove, zlostavljali ih i raspolagali njima kao svojim robovima.

	Tijekom 1941. godine bijeljinski Židovi su u više mahova po naređenju Karla Lajtenbergera, krajslajtera Kulturbunda i folksdojčera Hajnriha Vinterkorna morali da predaju novac, zlato i dragocjenosti, jer su im zaprijetili strijeljanjem ako ne izvrše naređenje. Niko nije smio ostati kod svoje kuće, izuzev dvije žene u mješovitom braku, od kojih je jedna ubijena. U logore je odvedeno 200 Židova, od kojih se nijedan nije vratio. Od prebjeglih na oslobođenu teritoriju, kao aktivisti i borci narodnooslobodilačke borbe, poginulo ih je 11, 7 su bili uhvaćeni od 13 SS divizije. Ostatak se spasio prelaženjem na oslobođenu teritoriju, bjekstvom na italijansko-okupaciono područje i u vojnom zarobljeništvu.<ref>{{~~cite web~~\|url=http://elmundosefarad.wikidot.com/iz-istorije-jevreja-u-visegradu\|title=Iz Istorije Jevreja U Visegradu\|publisher=elmundosefarad.wikidot.com\|date=5 August 2017\|accessdate=2016-05-07}}</ref><ref>{{~~cite web~~\|url=http://elmundosefarad.wikidot.com/putovanje-po-bosni-bijeljina\|title=Putovanje po Bosni Bijeljina\|publisher=elmundosefarad.wikidot.com\|date=5 August 2017\|accessdate=2016-05-07}}</ref>		Tijekom 1941. godine bijeljinski Židovi su u više mahova po naređenju Karla Lajtenbergera, krajslajtera Kulturbunda i folksdojčera Hajnriha Vinterkorna morali da predaju novac, zlato i dragocjenosti, jer su im zaprijetili strijeljanjem ako ne izvrše naređenje. Niko nije smio ostati kod svoje kuće, izuzev dvije žene u mješovitom braku, od kojih je jedna ubijena. U logore je odvedeno 200 Židova, od kojih se nijedan nije vratio. Od prebjeglih na oslobođenu teritoriju, kao aktivisti i borci narodnooslobodilačke borbe, poginulo ih je 11, 7 su bili uhvaćeni od 13 SS divizije. Ostatak se spasio prelaženjem na oslobođenu teritoriju, bjekstvom na italijansko-okupaciono područje i u vojnom zarobljeništvu.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://elmundosefarad.wikidot.com/iz-istorije-jevreja-u-visegradu\|title=Iz Istorije Jevreja U Visegradu\|publisher=elmundosefarad.wikidot.com\|date=5 August 2017\|accessdate=2016-05-07}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|url=http://elmundosefarad.wikidot.com/putovanje-po-bosni-bijeljina\|title=Putovanje po Bosni Bijeljina\|publisher=elmundosefarad.wikidot.com\|date=5 August 2017\|accessdate=2016-05-07}}</ref>

	== Sinagoga ==		== Sinagoga ==
	[[Sinagoga]] je izgrađena početkom 19. stoljeća. Bila je veoma prostrana sa galerijama na katu i sa dva tornja. Sadržavala je i elemente orijentalne arhitekture. Posljednjih nekoliko godina hram su opsluživala dva [[rabin]]a. Rabini su obavljali vjersku službu i u drugim vjerskim poslovima, pored ostalog i u vjerskom ritualu klanja stoke i živine za židovsko stanovništvo. Tijekom Drugog svjetskog rata Nijemci, a posebno njemačka manjina iz Francjosefsfelda (Novo selo), izvršili su pogrom nad židovskim hramom i onesposobili ga za svaku upotrebu.<ref>{{~~cite web~~\|url=http://elmundosefarad.wikidot.com/putovanje-po-bosni-bijeljina\|title=Putovanje po Bosni Bijeljina\|publisher=elmundosefarad.wikidot.com\|date=5 August 2017\|accessdate=2016-05-07}}</ref>		[[Sinagoga]] je izgrađena početkom 19. stoljeća. Bila je veoma prostrana sa galerijama na katu i sa dva tornja. Sadržavala je i elemente orijentalne arhitekture. Posljednjih nekoliko godina hram su opsluživala dva [[rabin]]a. Rabini su obavljali vjersku službu i u drugim vjerskim poslovima, pored ostalog i u vjerskom ritualu klanja stoke i živine za židovsko stanovništvo. Tijekom Drugog svjetskog rata Nijemci, a posebno njemačka manjina iz Francjosefsfelda (Novo selo), izvršili su pogrom nad židovskim hramom i onesposobili ga za svaku upotrebu.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://elmundosefarad.wikidot.com/putovanje-po-bosni-bijeljina\|title=Putovanje po Bosni Bijeljina\|publisher=elmundosefarad.wikidot.com\|date=5 August 2017\|accessdate=2016-05-07}}</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-10T16:12:53Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[File:Bijeljina Synagogue 1.jpg|thumb|175px|Bijeljinska sinagoga]]
'''[[Židovi Bosne i Hercegovine|Židovi]]''' su nekadašnja etnička i vjerska skupina koja je djelovala u [[Bijeljina|Bijeljini]], u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Sjedište Židovske općine se nalazilo u [[Bijeljina|Bijeljini]].

== Povijest ==
{{glavni|Židovi Bosne i Hercegovine}}
[[Slika:Židovi Bijeljine2.jpg|thumb|desno|200px|Židovi Bijeljine prije Drugog svjetskog rata]]
Najraniji tragovi o naseljavanju [[Židovi Bosne i Hercegovine|Židovi]]a u [[Bijeljina|Bijeljini]] potiču iz polovine 19. stoljeća. Tada su se u ovaj grad naselile obitelji [[Sefardi|Sefarda]], koji su došli iz [[Solun]]a, [[Skoplje|Skoplja]] i [[Sarajevo|Sarajevo]]. Prve su se doselile obitelji Papo, Salom, Danon, Altarac i Alkalaj. Prema [[Osmansko Carstvo|osmanskom]] popisu stanovništva iz 1865. godine u Zvorničkom sandžaku (kasnije tuzlanski okrug) samo je u Bijeljini bilo Židova - popisane su 93 muške glave. To je bio i najbolji dokaz da je Bijeljina bila centar trgovine u sjeveroistočnoj Bosni, jer je poznato da su se Židovi najrađe naseljavali u one gradove koji su imali najbolje uslove za ovu vrstu zanimanja. Već 1867. godine Židovi u Bijeljini imah su svoj hram i konfesionalnu osnovnu školu, tzv. Meldar sa 11 muških učenika (školu su pohađala samo muška djeca). Židovska osnovna škola - Meldar nalazila se do početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u ulici odmah iza Srpsko - pravoslavnog arhijerejskog namjesništva, u blizini tadašnje gimnazije. Škola je bila smještena u prizemnoj zgradi. Meldar je uništen za vrijeme Drugog svjetskog rata. Uz hram Židovi su imali priručnu knjižnicu. Sefardi su se uglavnom naselili u djelu grada oko Srpske osnovne škole (kasnije gimnazija), u Šabića mahali. Od doseljenja većina Židova bila je naseljena u nekadašnjoj ulici Maršala Tita i ulici Fadila Jahića Španca, do gradskog parka. Poslije 1878. godine u Bijeljinu su se počeli doseljavati [[Aškenazi]], pa je sinagoga sagrađena 1895. godine.
[[Slika:Židovi Bijeljina.jpg|thumb|lijevo|Židovi Bijeljine prije Drugog svjetskog rata]]
[[Slika:Židovi Bijeljina1.jpg|thumb|lijevo|Židovske srednjoškolske iz Bijeljine]]
Svi Židovi, u granicama svojih sposobnosti, radili na prosperitetu [[Semberija|Semberije]]. Bijeljinski Židovi su se najčešće bavili trgovinom, ali i drugim naročito zanatskim zanimanjima kao i činovničkim profesijama. U periodu između dva svjetska rata, 1925. godine u Bijeljini je osnovana Jevrejska banka, ali je zbog jake konkurencije likvidirana 1928. godine. Ipak, zahvaljujući Židovima, grad je znatno napredovao na ekonomskom i kulturnom polju, do bi se to sve promijenilo 1941. godine.

Na početku Drugog svjetskog rata u Bijeljini je živjelo 350 Židova. Odmah poslije okupacije Jugoslavije domaći "kulturbundovci" stavili su se na raspolaganje njemačkoj vojsci. Oni su već u travnju 1941. godine započeli opću pljačku židovskih radnji i stanova. U blizini Bijeljine nalazilo se selo Petrovo Polje, u kome je živjelo mnogo Nijemaca. Odmah po okupaciji ovo selo je promijenilo ime u Schonborn. To je bilo ime jednog njemačkog majora koji je komandovao prilikom zauzeća Bijeljine. Domaći Nijemci odmah su zauzeli sve židovske radnje, i to ne kao povjerenici, već su se ponašali kao vlasnici. Prave vlasnike tih radnji vodili su na prisilne radove, zlostavljali ih i raspolagali njima kao svojim robovima.

Tijekom 1941. godine bijeljinski Židovi su u više mahova po naređenju Karla Lajtenbergera, krajslajtera Kulturbunda i folksdojčera Hajnriha Vinterkorna morali da predaju novac, zlato i dragocjenosti, jer su im zaprijetili strijeljanjem ako ne izvrše naređenje. Niko nije smio ostati kod svoje kuće, izuzev dvije žene u mješovitom braku, od kojih je jedna ubijena. U logore je odvedeno 200 Židova, od kojih se nijedan nije vratio. Od prebjeglih na oslobođenu teritoriju, kao aktivisti i borci narodnooslobodilačke borbe, poginulo ih je 11, 7 su bili uhvaćeni od 13 SS divizije. Ostatak se spasio prelaženjem na oslobođenu teritoriju, bjekstvom na italijansko-okupaciono područje i u vojnom zarobljeništvu.<ref>{{cite web|url=http://elmundosefarad.wikidot.com/iz-istorije-jevreja-u-visegradu|title=Iz Istorije Jevreja U Visegradu|publisher=elmundosefarad.wikidot.com|date=5 August 2017|accessdate=2016-05-07}}</ref><ref>{{cite web|url=http://elmundosefarad.wikidot.com/putovanje-po-bosni-bijeljina|title=Putovanje po Bosni Bijeljina|publisher=elmundosefarad.wikidot.com|date=5 August 2017|accessdate=2016-05-07}}</ref>

== Sinagoga ==
[[Sinagoga]] je izgrađena početkom 19. stoljeća. Bila je veoma prostrana sa galerijama na katu i sa dva tornja. Sadržavala je i elemente orijentalne arhitekture. Posljednjih nekoliko godina hram su opsluživala dva [[rabin]]a. Rabini su obavljali vjersku službu i u drugim vjerskim poslovima, pored ostalog i u vjerskom ritualu klanja stoke i živine za židovsko stanovništvo. Tijekom Drugog svjetskog rata Nijemci, a posebno njemačka manjina iz Francjosefsfelda (Novo selo), izvršili su pogrom nad židovskim hramom i onesposobili ga za svaku upotrebu.<ref>{{cite web|url=http://elmundosefarad.wikidot.com/putovanje-po-bosni-bijeljina|title=Putovanje po Bosni Bijeljina|publisher=elmundosefarad.wikidot.com|date=5 August 2017|accessdate=2016-05-07}}</ref>

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://elmundosefarad.wikidot.com/jevreji-bijeljine Jevreji Bijeljine]
{{Židovska zajednica u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Bijeljina]]
[[Kategorija:Židovi u Bosni i Hercegovini]]