https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=%C5%BDetva_adresa_e-po%C5%A1te 2026-09-02T15:35:47Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=%C5%BDetva_adresa_e-po%C5%A1te&diff=356038&oldid=prev 2021-11-29T11:08:49Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Žetva adresa e-pošte&#039;&#039;&#039;--&gt;&#039;&#039;&#039;Žetva adresa e-pošte&#039;&#039;&#039; je proces masovnog prikupljanja [[Adresa elektroničke pošte|adresa]] [[Elektronska pošta|elektronske pošte]]. Budući da se ne radi o pribavljanju malih količina, nego masovnih, naziva ga se [[žetva|žetvom]]. Pribavljene adrese elektronske pošte pribavlja se iz raznih izvora. Najčešći razlog je nezakonito masovno slanje elektronske pošte, radi [[spam]]iranja reklamama ili porukama koje sadrže [[zloćudni softver]]. Pribavljanje adresa elektronskom poštom može biti preko posebnog za to isprogramiranih programa kao pauci e-pošte (e-mail spider) ili puzači e-pošte (e-mail crawler) koji skupljaju, vade ili &quot;čupaju&quot; adrese s otvorenih stranica ili nekvalitetno zaštićenih foruma, portala, hakiranjem običnih mrežnih odredišta i sl., kupnjom ili krađom [[mailing lista]] ili [[baza podataka]] korisnika koje sadrže adrese, rječničkim napadom (nagađanjem početnog dijela adrese šalju više poruka pa određeni postotak poruka pogodi stvarno odredište/[[phishing]]) mamljenjem besplatnom robom (gdje doista šalje nešto besplatno ali traži adresu e-pošte) ili preko [[lanac poštanskih poruka|lančanih poruka]] e-pošte. &lt;ref&gt;(eng.) [https://sendpulse.com/support/glossary/email-address-harvesting SendPulse] &#039;&#039;Email address harvesting &#039;&#039;/pristupljeno 31. siječnja 2020.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sendgrid&gt;(eng.) [https://sendgrid.com/docs/glossary/email-harvesting/ SendGrid] &#039;&#039;Email Harvesting&#039;&#039; /pristupljeno 31. siječnja 2020.&lt;/ref&gt; Do adresa se dolazilo i preko [[UseNet]]a, [[IRC]]-a, pristupa istom računalu, [[bijele stranice|bijelih]] i [[žute stranice|žutih stranica]], Ident [[daemon]]a i dr.&lt;ref&gt;(eng.) [http://www.private.org.il/harvest.html Uri Raz: How do spammers harvest email addresses ?]/ pristupljeno 31. siječnja 2020.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> Zloćudni programi žanju adrese e-pošte i putem [[sigurnosni propust|sigurnosnih propusta]] u operacijskom sustavu, nerijetko mijenjajući vlastiti kôd čime zavaravaju programe za otkrivanje. Osim što ga koriste spameri, žetvom adresa se dolazi do korisničkih imena i zaporaka. Zloćudniji programi vrebaju i kolačiće na mjestima internetskog plaćanja.&lt;ref&gt;[http://www.bug.hr/vijesti/svestrani-zlocinac-phatbot/50888.aspx Bug] G.Z./Svestrani zločinac Phatbot/18. ožujka 2004./pristupljeno 31. siječnja 2020.&lt;/ref&gt; Snažniji zloćudni programi ne žanju adrese e-pošte samo s zaraženih osobnih računala. Zahvaćaju i [[tražilica|tražilice]] te takvom silinom putem njih žanju da su sporadično rušili najveće tražilice [[Google]], [[AltaVista|AltaVistu]] i [[Yahoo]].&lt;ref&gt;[https://www.bug.hr/vijesti/novi-mydoom-krade-pita/55454.aspx Bug] G.Z./&#039;&#039;Novi MyDoom krade, pa pita&#039;&#039;/27. srpnja 2004. pristupljeno 31. siječnja 2020.&lt;/ref&gt; <br /> <br /> Zbog takve prakse reagirala su zakonodavstva te je zabranjeno automatskim sredstvima žeti adrese e-pošte. Također je zabranjeno prodati ili dati popise s adresama elektronske pošte prikupljenih na zakonit način.&lt;ref name=sendgrid/&gt;<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> [[Kategorija:Računalna sigurnost]]</div>

WikiSysop