https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=%C5%BDenevske_konvencijeŽenevske konvencije - Povijest promjena2026-09-02T10:43:22ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=%C5%BDenevske_konvencije&diff=57116&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-24T10:28:48Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Ženevske konvencije'''-->[[Datoteka:Original Geneva Conventions.jpg|mini|Izvorni dokument Prve ženevske konvencije.]]<br />
'''Ženevske konvencije''' sastoje se od četiri sporazuma, koji su potpisani u [[Ženeva|Ženevi]], ([[Švicarska]]), koji su postali osnova za međunarodni zakon za humanitarna pitanja. Konvencija se uglavnom odnosi na postupak prema neborbenom osoblju i ratnim zarobljenicima.<br />
<br />
==Povijest==<br />
[[Datoteka:Committee of Five Geneva 1863.jpg|mini|desno|Crtež "Odbora petorice".]]<br />
Do nastanka Konvencije došlo je zahvaljujući naporima [[Henri Dunant|Henrija Dunant]]a, švicarskog poslovnog čovjeka, koji je svjedočivši strahotama rata u [[bitka kod Solferina|bitci kod Solferina]] 1859.g., došao na ideju stvaranja neutralne organizacije koja bi brinula o ranjenim vojnicima.<br />
Svoja sjećanja i razmišljanja opisao je u knjizi "[[Sjećanje na Solferino]]" (izvorni naziv: "Un Souvenir de Solferino"). Dunant je svoju knjigu tiskao o vlastitom trošku [[1862.]]g. i poslao primjerke na adrese vodećih politički i vojnih ljudi različitih europskih zemalja. <br />
<br />
Nakon što je razmotrilo Dunantove ideje, ženevsko "Društvo javne koristi" čiji je Dunant bio član, imenuje petoricu članova u odbor koji bi trebali ispitati provedivost ideja. <br />
Tako nastaje „Međunarodni odbor za pomoć ranjenicima“, poznat kao i „Odbor petorice“ koji širi ove ideje svijetom. <br />
Članovi tog odbora osim samog Dunanta bili su [[Gustave Moynier]], [[Henri Dufour]], [[Louis Appia]] i [[Théodore Maunoir]]. Prvi sastanak ovog odbora [[17. veljače]] [[1863.]]g. i taj datum se smatra osnutkom [[Međunarodni odbor Crvenog križa|Međunarodnog odbora Crvenog križa]].<br />
<br />
U listopadu 1863.g. Odbor organizira kongres predstavnike četrnaest država kako bi raspravili poboljšanje skrbi o ranjenim vojnicima.<br />
<br />
Godinu dana, kasnije [[1864.]]g. švicarska vlada službeno poziva vlade svih europskih država, te [[SAD]]-a, [[Brazil]]a i [[Meksiko|Meksika]] poslati svoje predstavnika na službenu diplomatsku konferenciju. Ukupno 26 delegata iz 16 država došlo je na konferenciju i [[22. kolovoza]] dvanaest država potpisuje prvu Ženevsku konvenciju.<br />
<br />
Diplomatska konferencije na kojoj je, rezvijom postojećih konvencije i dogovora, donešen Završni akt četiri ženevske konvencije, održana je u Ženevi od 21. travnja do 12. kolovoza 1949. i na njoj su sudjelovali predstavnici 63 vlade<ref>[http://www.icrc.org/applic/ihl/ihl.nsf/Treaty.xsp?documentId=A0B2F6B37BB094C7C12563CD002D6ADA&action=openDocument Final Act of the Diplomatic Conference of Geneva, 12 August 1949.] {{engl}}</ref>. Konvencije su usvojene 12. kolovoza 1949. <br />
<br />
==Konvencije i dopunski protokoli==<br />
===Prva ženevska konvencija===<br />
Davne [[22. kolovoza]] [[1864.]] komisija je usvojila konvenciju. Konvencija za poboljšanje položaja ranjenika i bolesnika u oružanim snagama u ratu - štiti ranjene i bolesne vojnike i osoblje koje ih njeguje, zgrade u kojima su smješteni i opremu koja se koristi za njihove potrebe. Uređuje uporabu znakova: crvenog križa i crvenog polumjeseca.<br />
<br />
===Druga ženevska konvencija===<br />
Konvencija za poboljšanje položaja ranjenika, bolesnika i brodolomaca oružanih snaga na moru - Proširuje zaštitu na mornare brodolomce i uređuje uvjete pod kojima im se može pružiti pomoć.<br />
<br />
===Treća ženevska konvencija===<br />
Konvencija o postupanju s ratnim zarobljenicima - štiti pripadnike oružanih snaga koji su zarobljeni, sadrži pravila o postupanju prema njima i ustanovljuje prava i obaveze sile u čijoj su vlasti<br />
<br />
===Četvrta ženevska konvencija===<br />
Konvencija o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata - Ustanovljuje pravila o zaštiti civilnog stanovništva, posebice o postupanju prema civilima na okupiranom području, prema onima lišenima slobode, te okupaciji općenito.<br />
===Dopunski protokoli Ženevskim konvencijama===<br />
Postoje i tri dopunska protokola konvencijama ([[Protokol I]], [[Protokol II]] i [[Protokol III]]) prva dva potpisana [[12. siječnja]] [[1977.]]g., a treći [[12. kolovoza]] [[2005.]]g.<br />
Na konferenciji 1864. je donesena jedna konvencija: Konvencija o poboljšanju sudbine vojnika ranjenih u ratu.<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
[[Kategorija:Međunarodno pravo]]<!--trebalo bi ići i pod ratno pravo--><br />
[[Kategorija:Međunarodni ugovori]]</div>WikiSysop