Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|(.)commons(.)\=(.*)↵}}' u ''

2026-03-21T21:38:20Z

Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|(.*)commons(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 21. ožujak 2026. u 21:38
Redak 76:		Redak 76:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	;Sestrinski projekti		;Sestrinski projekti
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commonscathr = Španjolski građanski rat~~
	}}

	[[Kategorija:Španjolski građanski rat]]		[[Kategorija:Španjolski građanski rat]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T15:57:00Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 15:57
Redak 77:		Redak 77:
	;Sestrinski projekti		;Sestrinski projekti
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\\|commonscathr = Španjolski građanski rat		\|commonscathr = Španjolski građanski rat
	}}		}}

	[[Kategorija:Španjolski građanski rat]]		[[Kategorija:Španjolski građanski rat]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T13:34:08Z

Zamjena teksta - '\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 13:34
Redak 77:		Redak 77:
	;Sestrinski projekti		;Sestrinski projekti
	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|commonscat = Spanish Civil War~~		\\|commonscathr = Španjolski građanski rat
	\|commonscathr = Španjolski građanski rat
	}}		}}

	[[Kategorija:Španjolski građanski rat]]		[[Kategorija:Španjolski građanski rat]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-23T09:56:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Oružani sukob
|naziv=Španjolski građanski rat
|dio=
|slika=
|opis slike= Talijanski zrakoplovi tijekom bombardiranja za vrijeme Španjolskog građanskog rata
|datum= [[17. srpnja]] [[1936.]] - [[1. travnja]] [[1939.]]
|mjesto= [[Španjolska]], [[Sredozemno more]], Španjolske kolonije
|povod= Društvena i politička previranja koja su pogodila Španjolsku nakon proglašenja republike godine [[1931.]]
|teritorij=
|ishod= Pobjeda Francovih nacionalista.
|sukobljeni1=[[Datoteka:Flag of the Second Spanish Republic.svg|20x22px]] [[Druga Španjolska Republika|Druga Republika]] ''Uz pomoć:'' {{ZD+X/S|SSSR}} [[Datoteka:Flag of the International Brigades.svg|20x22px]] [[Međunarodne brigade]]
|sukobljeni2={{ZD|Š|ŠPA FRANCO}} [[Francova diktatura|Francovi nacionalsti]] ''Uz pomoć:'' [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg|22px]] [[Fašistička Italija]] {{ZD+X/N|NNJE}}
|sukobljeni3=
|zapovjednik1=[[Manuel Azaña]] [[Francisco Largo Caballero]] [[Juan Negrín]]
|zapovjednik2='''[[Francisco Franco]]''' [[Gonzalo Queipo de Llano]] [[Emilio Mola]]
|zapovjednik3=
|jačina1=
|jačina2=
|jačina3=
|posljedice1=
|posljedice2=
|posljedice3=500,000 – 1,000,000 mrtvih
|bilješke=
}}
{{Povijest Španjolske}}
'''Španjolski građanski rat''' je naziv za oružani sukob koji se od [[1936.]] do [[1939.]] godine vodio u [[Španjolska|Španjolskoj]] između vlade i različitih ljevičarskih skupina na jednoj, te desničarskih i nacionalističkih pobunjenika na čelu s [[Francisco Franco|Franciscom Francom]] na drugoj strani.

U ratu su obje strane počinile mnogobrojne zločine nad ratnim zarobljenicima i civilima, a umiješale su se sve tri tadašnje totalitarističke zemlje - Njemačka, Italija i [[Sovjetski Savez]]; zemlje s liberalnim vladama su se u sukobu postavile neutralno. Razorni građanski rat je završio porazom [[Druga španjolska republika|Druge Španjolske Republike]], uz odlazak oko pola milijuna republikanaca u izbjeglištvo, te uspostavljanjem Francovog režima koji je na početku bio pod okriljem [[Fašizam|fašističke]] [[Kraljevina Italija|kraljevine Italije]] i [[Treći Reich|nacističke Njemačke]], ali je Franco nastavio Španjolskom vladati do svoje smrti 1975. godine, dugo nakon što su totalitarni režimi u Italiji i Njemačkoj svrgnuti.

U Španjolskoj do danas postoje ozbiljne društvene podjele i neslaganja o pitanjima vezanima uz građanski rat iz 1930.ih godina.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-45298343|title=Spain paves way to remove Franco remains from mausoleum|author=|date=24. kolovoza 2018.|work=|language=engleski|publisher=BBC|accessdate=18. rujna 2018.}}</ref>

== Početak rata ==
Uzroci rata nalaze se u društvenim i političkim previranjima koja su pogodila Španjolsku nakon proglašenja republike godine [[1931.]] Tim previranjima je doprinos dala i [[velika ekonomska kriza]], koja je dodatno radikalizirala velik dio španjolske radničke klase koji je prihvatio [[anarhizam]] i u manjoj mjeri [[komunizam]]. S druge strane, pokušaji republikanskih vlada da nezadovoljstvo suzbiju reformama izazvali su reakciju među konzervativnim dijelovima španjolskog društva, pogotovo među zemljoposjednicima i, što je najvažnije, vojskom.

Ti su procesi eskalirali u štrajkove, demonstracije, atentate i druge oblike političkog nasilja za vrijeme vlade desnog centra 1934.-36. Ona je nakon izbora u veljači 1936. zamijenjena vladom koju su činile političke stranke ljevice i centra ujedinjene u [[Narodna fronta (Španjolska)|Narodnu frontu]]. Lijeva vlada odnijela je izbornu pobjedu upravo zahvaljujući brojčano nadmoćnim anarhistima, koji su se ovaj put unatoč svom tradicionalnom odbijanju sudjelovanja u izbornim procesima odlučili mobilizirati ne bi li spriječili daljnji napredak desnice, ali i zbog obećanja amnestije za sve političke zatvorenike.

Nova vlada nije bila u stanju zaustaviti nasilje, kasnije poznatima pod nazivom Crveni teror (španjolski: ''Terror Rojo''), obzirom na to da su odmah po izborima u mnogim krajevima Španjolske, posebice Kataloniji i Aragonu [[anarhosindikalizam|anarhosindikalisti]] organizirani unutar masovnog anarhosindikata [[Confederacion Nacional de Trabajo|CNT]]-a (procjene kažu oko 2 milijuna članova), samoinicijativno počeli preuzimati vlast nad tvornicama i javnim institucijama, oslobađati zatvorenike iz zatvora, kolektivizirati zemlju, paliti crkve te ubijati sve one koji su smatrani reakcionarima - primjerice [[Katolička crkva|Katolička Crkva]] broji čak 6.832 pripadnika svojega [[Kler|klera]] pobijenih u akcijama Crvenog terora, od toga 13 biskupa, 4122 [[Dijeceza|dijacezanska]] svećenika i [[Sjemenište|sjemeništarca]], 2364 [[Redovnik|redovnika]] i redovničkih svećenika, te 283 [[Časna sestra|časne sestre]] - koji su najvećim dijelom ubijeni prije početka građanskog rata<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jstor.org/stable/261121?seq=1#page_scan_tab_contents|title=Religious Persecution, Anticlerical Tradition and Revolution: On Atrocities against the Clergy during the Spanish Civil War|author=Julio de la Cueva|date=srpanj 1988.|work=|language=engleski|publisher=Journal of Contemporary History
Vol. 33, No. 3 (Jul., 1998), pp. 355-369|accessdate=18. rujna 2018.}}</ref>; na te su akcije konzervativci odgovarali vlastitim terorom.

[[17. srpnja]] [[1936.]] godine je vojska, na čelu s [[general]]om [[José Sanjurjo|Joséom Sanjurjom]], pokušala izvesti državni udar protiv republikanske vlade. Pokušaj je samo djelomično uspio, jer su vladi ostali odani veći dijelovi zrakoplovstva, mornarice, civilne policije, a u mnogim dijelovima zemlje su se pučistima uspješno suprotstavile različite ljevičarske i radničke milicije. Pučisti su u prvom trenutku ostvarili kontrolu samo nad ograničenim dijelom zemlje, i kada se ispostavilo da će umjesto brzog preuzimanja vlasti morati voditi građanski rat, bili u nominalno nepovoljnom položaju.

Nedugo nakon što je general Sanjurjo poginuo u avionskoj nesreći, zapovjedništvo nad pobunjenicima, koji su se počeli nazivati nacionalistima, preuzeo je general Franco. Ubrzo se pokazalo da pobuni mnogi faktori idu u prilog.

== Tijek oružanog sukoba ==
Na samom početku rata je Republiku branilo preko 800 tisuća pripadnika raznih naoružanih milicija, te manji dio pripadnika regularne vojske i policijskih snaga. Prije kraja 1936. godine pridružilo se republikancima još oko 20 tisuća pripadnika [[Internacionalne brigade|Internacionalnih brigada]], koje su komunističke organizacije regrutirale širom svijeta. Od stranih zemalja, vojnu pomoć je republika primala od Sovjetskog Saveza i Meksika.<ref>{{Citiranje weba|url=http://spartacus-educational.com/SParmyP.htm|title=The Spanish Civil War - Republican Army in Spain|author=John Simkin|date=September 1997 (updated August 2014)|work=|language=engleski|publisher=Spartacus Educational|accessdate=18. rujna 2018.}}</ref> Veliki problem na republikanskoj strani predstavljala je nedisciplina i neorganiziranost. Dodatni problem je bio i veliki ideološki raskol na republikanskoj strani – dok je dio pristaša Republike isključivo htio obraniti demokratske institucije, anarhisti i komunisti su građanski rat shvatili kao priliku za izvođenje revolucije. Uz to je postojalo neslaganje između anarhista i komunista, a i među komunistima je postojala podjela na [[Trockizam|trockiste]] i [[Staljinizam|staljiniste]]. Ti raskoli su 1938. godine eskalirali u međusobne oružane sukobe koji su bitno oslabili kako vanjskopolitički, tako i vojni položaj Republike.

Francove snage su na početku bile daleko malobrojnije - oko 160.000 vojnika i žandara (većina pripadnika žandarmerije - španj. ''Guardia Civil'' je pristupila Francu) - ali je nacionalistima na ruku išlo to što su srž njenih oružanih postrojbi činile jedinice pod zapovjedništvom profesionalnih časnika te iskusne kolonijalne trupe. Njemačka je već u prosincu 1936. godine poslala preko 5.000 dragovoljaca, velikim dijelom zrakoplovaca zajedno sa zrakoplovima; a Italija je poslala oko 50 tisuća vojnika.<ref>{{Citiranje weba|url=http://spartacus-educational.com/SPnationalistA.htm|title=The Spanish Civil War - The Nationalist Army|author=John Simkin|date=September 1997 (updated August 2014).|work=|language=engleski|publisher=Spartacus Educational|accessdate=18. rujna 2018.}}</ref> Prije kraja 1936. godine, pridružilo se - bez suglasnosti vlasti Republike Irske - Frankovim snagama i oko 700 antikomunističkih boraca iz Irske, koje je predvodio irski republikanski vođa i general [[Eoin O'Duffy]].<ref>{{Citiranje weba|url=Eoin O'Duffy|title=Ireland and the Spanish Civil War|author=Fearghal McGarry|date=20th-century / Contemporary History, Features, Issue 3 (Autumn 2001), Volume 9|work=|language=engleski|publisher=History Ireland|accessdate=23. srpnja 2021.}}</ref>

Frankove snage su već krajem 1936. godine mogle provoditi mobilizaciju, zahvaljujući ćemu će njihove snage postepeno narasti na oko 600 tisuća pripadnika 1938. godine. U isto vrijeme će snage odane Republici u uzastopnim sukobima gubiti kontrolu teritorija i broj pripadnika, te će krajem rata spasti na oko 450 tisuća pripadnika.

Godine [[1938.]] je republikanskoj vladi posljednja nada bilo sve izglednije izbijanje [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], koji bi Britaniju i Francusku natjerao da republikanskoj Španjolskoj pomognu kao savezniku protiv Njemačke i Italije. No, te su nade skršene [[Münchenski sporazum|minhenskim sporazumom]], pa je krajem 1938. godine došlo do kolapsa morala u republikanskim redovima. Početkom [[1939.]] Francove su snage osvojile glavno republikansko uporište u Kataloniji, što je Britance i Francuze natjeralo da priznaju Francovu vladu. U proljeće [[1939.]] predao se [[Madrid]], a dan kasnije i posljednji republikanski garnizon na španjolskom tlu. Time je završen španjolski građanski rat.

Nakon poraza, oko 250.000 republikanskih vojnika se povuklo početkom 1939. godine u Francusku i predalo tamošnjim vlastima; njima se pridružilo još oko četvrt milijuna civila koji su se plašili odmazde, koja doista nije mimoišla mnoge republikance.

== Posljedice građanskog rata ==
Različite procjene govore da je u španjolskom građanskom ratu poginulo između 500.000 i milijun ljudi, što taj sukob čini jednim od najkrvavijih u modernoj europskoj povijesti. Samo dio poginuo je u ratnim operacijama, dok su većina bili žrtve masovnih pokolja koje su nad ideološkim protivnicima činile obje zaraćene strane.

Pobjednički Franco je dobio vlast nad razorenom i krajnje iscrpljenom državom.Godine [[1940.]], čak i u trenutku kada je Hitlerova Njemačka bila na vrhuncu moći, Franco jednostavno nije bio u stanju vratiti uslugu i pridružiti se svom savezniku u borbi protiv [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|zapadnih saveznika]]. Kasnije će Franco stabilizirati vlast u zemlji, u kojoj je tijekom naredna tri desetljeća s vremenom ojačao i gospodarski život. Međutim će zemlja tih desetljeća ipak živjeti u stanovitoj kulturnoj izolaciji.

Španjolski građanski rat često se naziva svojevrsnom predigrom drugog svjetskog rata, s obzirom na to da je predstavljao prvi veći oružani sukob između snaga fašizma i komunizma. Također je predstavljao dobru priliku da se u predvečerje općeg sukoba testiraju neki novi vojni koncepti, odnosno mogućnosti moderne avijacije i [[tenk]]ova.

Posljedice izrazite mržnje među sukobljenim sunarodnjacima i žrtve pale u Crvenom teroru (španjolski: ''Terror Rojo'') i Bijelom teroru (španjolski: ''Represión franquista'') i nakon punih 8 desetljeća izazivaju podjele među Španjolcima.

== Strani dragovoljci ==
Prema španjolskim statistikama s područja bivše Jugoslavije zabilježeno je 1052 dragovoljca, od čega su 48 % bili [[Hrvati]], 23 % [[Slovenci]], 18 % [[Srbi]], 2,3 % [[Crnogorci]] i 1,5 % [[Makedonci]].<ref>Milo Petrović, (2014) [https://www.rosalux.rs/sites/default/files/publications/Preispitivanje_pro%C5%A1losti_i_istorijski_revizionizam.pdf ''Preispitivanje prošlosti i istorijski revizionizam. (Zlo)upotrebe istorije Španskog građanskog rata i Drugog svetskog rata na prostoru Jugoslavije.'' str. 243]</ref>

== U popularnoj kulturi ==
Serijal romana [[Harry Turtledove|Harryja Turtledovea]] s tematikom [[Alternativna povijest|alternativne povijesti]], ''[[The War That Came Early]]'', prikazuje svijet u kojem [[general]] [[José Sanjurjo]] nije poginuo 1936., te je nastavio predvoditi nacionaliste tijekom Španjolskog građanskog rata, koji je 1938., uz Hitlerov napad na Čehoslovačku, prerastao u Drugi svjetski rat.

== Inozemne brigade ==
* [[Abraham Lincoln (brigada)]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
;Sestrinski projekti
{{WProjekti
|commonscat = Spanish Civil War
|commonscathr = Španjolski građanski rat
}}

[[Kategorija:Španjolski građanski rat]]

Španjolski građanski rat - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|(.*)commons(.*)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|(.)commons(.)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.)\=(.)↵\|' u '\|'