Suradnik10 u (test) 18:20, 13. veljača 2026.

2026-02-13T18:20:16Z

←Starija inačica		Inačica od 13. veljača 2026. u 18:20
Redak 22:		Redak 22:
	}}		}}

	'''Šoderica''' je [[jezero]] u Koprivničko-križevačkoj županiji. Južni i zapadni dijelovi su na području općine [[Drnje]], a ostatak je na području općine [[Legrad]].		'''Šoderica''' je [[jezero]] u Koprivničko-križevačkoj županiji. Južni i zapadni dijelovi su na području općine [[Drnje]], a ostatak je na području općine [[Legrad]]. U blizini je jezero [[Ribnjak (jezero)\|Ribnjak]].

	==Opis==		==Opis==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-23T11:22:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Jezero
| ime = Jezero Šoderica
| slika = Soderica1.jpg
| slika_opis =
| lokacija = [[Drnje]], [[Koprivničko-križevačka županija]]
| širina-stupnjevi =
| širina-minute =
| širina-oznaka =
| dužina-stupnjevi =
| dužina-minute =
| dužina-oznaka =
| površina =
| zapremina =
| dubina =
| visina =
| širina =
| dužina =
| vrsta =
| pritok = [[Drava]]
| ulijeva = [[Drava]]
| države = [[Hrvatska]]
}}

'''Šoderica''' je [[jezero]] u Koprivničko-križevačkoj županiji. Južni i zapadni dijelovi su na području općine [[Drnje]], a ostatak je na području općine [[Legrad]].

==Opis==

Udaljeno je od dravske obale oko 400-500 metara. Smješteno je na prvoj dravskoj terasi i raspolaže sa šljunčanim slojem debljine oko 15 metara. To je [[umjetno jezero]] zato što je nastalo antropogenim putem, tj. djelatnošću čovjeka na iskorištavanju prirodnih mineralnih sirovina [[Šljunak|šljunka]] i [[Pijesak|pijeska]] nastalih fluvijalnom [[Erozija|erozijom]] i akumulacijom u [[holocen]]u. Ova djelatnost koja je započela koncesijom rasinjskog vlastelina [[Inkey]]a ([[1869.]]) traje i danas, a predviđa se i u budućnosti u narednih 30 godina. Iskop šljunka ne utječe na razinu podzemnih voda kao niti na razinu vode u jezeru. Podzemlje Šoderice prihranjuje rijeka [[Drava]], a tijek podzemnih voda u tom značajnom šljunčanom kolektoru paralelan je tijeku rijeke Drave. Vodostaji Šoderice korespondiraju s vodostajima Drave, premda s izvjesnim zakašnjenjem. Postoji sustav odvajanja dijela vode kojim se može utjecati na vodostaj.

Usporedno s oblikovanjem umjetnog jezera, od 20-tih godina, a naročito od [[1960-ih]] godina počinje se širiti [[Turizam|turistička aktivnost]], koja danas stagnira. Najznačajnija je na najstarijem sjevernom dijelu jezera, a na približno 1500 metara sjeverne obale jezera više ili manje uređena je [[plaža]]. Obalni pojas je osrednje razvedenosti i nasut šljunkom. U zaleđu je smješteno vikend naselje od približno 400 objekata, nekoliko ugostiteljskih radnji, neophodne prometnice, nasadi zelenila (prevladava visoko raslinje) i zimzeleni šumarak veličine 1,1 ha. Uz ostale obalne površine jezera postoje poljoprivredna zemljišta, oranice i livade. Vikend naselje s neposrednim okolišem definirano je urbanističkim planom koji obuhvaća površinu od 90 hektara. Iz ranih 90-tih godina potječu odgovarajuće studije o turističko-rekreativnim funkcijama te o pedološkim i hidrogeološkim svojstvima turističko-rekreativnog centra Šoderica koje, na žalost, nisu u cjelini ostvarene.

Šodericu ograničava s istočne i sjeveroistočne strane asfaltirana prometnica i odvojak željezničke pruge (industrijski kolosijek). S južne i jugozapadne strane granica joj je u blizini željezničke pruge [[Koprivnica]]-[[Budimpešta]]. Na drnjanskom dijelu jezera se pretežito vrši eksploatacija šljunka, dok se turističke aktivnosti odvijaju na prostoru općine [[Legrad]]. Nadmorska visina se kreće između 127,8 i 129,6 metara. Voda je procjednim putem, filtrirajućim procesima zavisnim od režima rijeke Drave, ispunila jezersku depresiju prigodom vađenja šljunka. Izuzetne je čistoće i bistrine s malo suspendiranih čestica i velike providnosti. No kvaliteta vode je narušena štetnim sastojcima ili nekim prirodnim primjesama u većim količinama. U podzemlju je kvaliteta narušena zbog blizine deponije stanice za ispiranje vagona i cisterni te zbog neadekvatne odvodnje otpadnih voda turističkog naselja, a u svom sastavu sadrži nešto povećane količine željeza. Prosječna dubina najstarijeg odnosno sjevernog dijela jezera je oko 8 metara, premda je veći dio središnjeg dijela jezera plićak s dubinama vode koje se kreću od 0,5 do 1 ili 2 metra. plitko područje se nalazi i na krajnjem sjeveroistočnom dijelu gdje u vrijeme vegetacije slobodne vode nema. U sjevernom dijelu oblikovano je nekoliko manjih ili većih otoka koji su obrasli autohtonom šikarastvom i šumskom vegetacijom. Dubina vode u južnom dijelu je znatno veća i mjestimično se kreće do 20 metara. Ovdje se iskop šljunka odvija plovnim bagerom. U tom su dijelu šljunčani depoi, upravne zgrade, separacija, betonara, trafostanica i industrijska željeznica. Površina jezera je oko 150 hektara, čime se već danas ubraja u najveće umjetno nastale vode stvorene iskopom mineralnih sirovina.

==Slike==
<gallery>
Soderica2.jpg|Šoderica
Soderica3.jpg|Šoderica
</gallery>

==Vrela==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{Hidrografija Hrvatske}}

[[Kategorija:Umjetna jezera u Hrvatskoj]]

Šoderica - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 18:20, 13. veljača 2026.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica