<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=%C5%A0koljkasta_spojka</id>
	<title>Školjkasta spojka - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=%C5%A0koljkasta_spojka"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=%C5%A0koljkasta_spojka&amp;action=history"/>
	<updated>2026-09-02T17:22:12Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=%C5%A0koljkasta_spojka&amp;diff=289656&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=%C5%A0koljkasta_spojka&amp;diff=289656&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-11-03T23:24:35Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Školjkasta spojka&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[datoteka:Héjas perspektív.png|mini|desno|300px|Školjkasta spojka|Školjkasta ili oklopna spojka.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Školjkasta spojka 1.png|mini|desno|300px|Dijelovi školjkaste spojke.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Momenti spojke 1.png|mini|desno|300px|Odnosi momenata spojke.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Butt-muff coupling-tech diagram.png|mini|desno|300px|Čahurasta spojka: 1. tijelo spojke, 2. [[vijak]] za pričvršćivanje, 3. utor za [[Pero (strojni dio)|pero]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Školjkasta spojka&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ili &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;oklopna spojka&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; sastoji se od dviju međusobno (s 4 do 8 [[vijak]]a) stegnutih polovina. Glave i [[Matica (naprava)|matice]] vijaka postavljaju se naizmjenično radi smanjenja duljine [[spojka|spojke]]. Vijci su tako upušteni da ne prelaze rotacijsku konturu spojke. Zbog sigurnosti na radu, spojka se oblaže [[Lim (kovina)|limenom]] oblogom. Između polovina spojke mora i nakon pritezanja ostati stanovita zračnost (od 0,5 do 1 mm) kako ne bi nalegla jedna polovina na drugu, jer spojka prenosi zakretni moment [[trenje]]m (oblikom), a [[Klin (strojni dio)|klin]] služi samo kao osiguranje. Dvodijelna izvedba omogućava ugradnju i skidanje (montažu i demontažu) bez pomicanja [[vratilo|vratila]]. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;quot;Tehnička enciklopedija&amp;quot; (&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Elementi strojeva (strojni dijelovi)&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Spojke ==&lt;br /&gt;
{{glavni|Spojka}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Spojke&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; su [[strojni dio|strojni dijelovi]] koji se upotrebljavaju za međusobno spajanje [[vratilo|vratila]] ili [[osovina]], kao i dijelova koji su ugrađeni (montirani) na tim dijelovima (na primjer [[zupčanik]]a remenica). Pri tome svrha tih spojeva može biti prenošenje momenta okretanja &amp;#039;&amp;#039;M&amp;lt;sub&amp;gt;o&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039; ili [[uvijanje|uvijanja]] (torzije) &amp;#039;&amp;#039;M&amp;lt;sub&amp;gt;t&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039;, što je zapravo jedno te isto, s [[pogon]]skog na vođeni [[stroj]], ali i neka druga, kao na primjer zaštita pogonskog stroja od mogućeg preopterećenja, [[prigušenje]] torzijskih [[vibracije|vibracija]] spojenih vratila (na primjer onih s dužinama većim od uobičajenih). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osnovna jednadžba za proračunavanje spojke pokazuje, koji maksimalni [[moment sile]] okretanja ona može prenositi u radu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:&amp;lt;math&amp;gt;M{o\,max} = Mo \cdot \phi = \frac{P}{2 \cdot \pi \cdot n} \cdot \phi = \frac{P}{\omega} \cdot \phi &amp;lt;/math&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
gdje je: &amp;#039;&amp;#039;M&amp;lt;sub&amp;gt;o&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039; - normalni (nominalni) moment okretanja, &amp;#039;&amp;#039;φ&amp;#039;&amp;#039; - takozvani faktor nejednoličnosti ili faktor udara, &amp;#039;&amp;#039;P&amp;#039;&amp;#039; - [[snaga]] koja se prenosi, &amp;#039;&amp;#039;n&amp;#039;&amp;#039; - [[broj okretaja]] vratila, &amp;#039;&amp;#039;ω&amp;#039;&amp;#039; - [[kutna brzina]]. Za određivanje momenta potrebno je, osim snage koja se prenosi, poznavati još i veličinu &amp;#039;&amp;#039;φ&amp;#039;&amp;#039;, koja se obično uzima iz priručnika, a na osnovi podataka stečenih iskustvom. U njima se &amp;#039;&amp;#039;φ&amp;#039;&amp;#039; daje u zavisnosti od vrste vodećeg i vođenog stroja, odnosno od načina njihovog rada. Pri konstantnim snagama i brojevima okretaja [[agregat]]a (na primjer kod [[Vodna turbina|vodnih turbina]] i [[električni generator|električnih generatora]]) faktor nejednoličnosti (udara) vrlo je blizak jedinici, a u drugom slučaju (na primjer kod stapnih [[pumpa]], stapnih [[kompresor]]a i [[valjanje|valjaoničkih]] strojeva) razmjerno je velik. Raspon za vrijednosti &amp;#039;&amp;#039;φ&amp;#039;&amp;#039; općenito je od 1,1 do 5. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sposobnost neke spojke da može sa sigurnošću prenositi snagu putem momenta vrtnje izražava se obično takozvanim momentom spojke &amp;#039;&amp;#039;M&amp;lt;sub&amp;gt;s&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039;. Maksimalni moment &amp;#039;&amp;#039;M&amp;lt;sub&amp;gt;o max&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039; koji može nastupiti u radu, mora biti manji od momenta spojke &amp;#039;&amp;#039;M&amp;lt;sub&amp;gt;s&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039; i samo u krajnjem slučaju smije biti njemu jednak.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Materijal spojke ===&lt;br /&gt;
[[Materijal]] spojke najčešće je [[čelik]], [[Lijevanje|lijevani]] čelik, [[lijevano željezo]], a ponekad i drugi [[metal]]i. Osim da spojke budu lako rastavljive, od njih se još traži da budu što laganije i da nemaju dijelova koji strše. Ako se konstrukcijom ne mogu izbjeći stršeći dijelovi spojke, na nju se postavlja zaštitno limeno kučište, što je određeno propisima zaštite na radu. Radi smanjenja [[progib]]a i [[vibracije|vibracija]], vratila spojke smještaju se što bliže [[ležaj]]ima. Pri većim se brojevima okretaja traži od spojke da budu statički i dinamički [[balansiranje|izbalansirana]]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Način rada ===&lt;br /&gt;
Načini djelovanja spojka ne samo da su brojni, nego se i međusobno kombiniraju. Zbog toga su njihove konstrukcije vrlo brojne, što otežava njihovu podjelu. Obično se dijele na neelastične, elastične, isključne i specijalne. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Neelastične spojke ===&lt;br /&gt;
Kako se prenošenje momenta vrtnje neelastičnih spojka obavlja bez prigušivanja i potpuno kruto, njihova upotreba ograničena je na slučajeve u kojima nema promjena tog momenta ili su promjene toliko male da ih se može zanemariti. Osim spojka koje pri tome ne omogućavaju pomake vratila (krute spojke), u ovu skupinu ubrajaju se i one koje, iako su neelastične, mogu kompenzirati bilo uzdužno [[toplinsko istezanje]] (dilatacijske spojke), bilo poprečne i kutne pomake (pokretljive spojke), odnosno i jedne i druge (kutnopokretljive i uzdužnopokretljive, pokretljivodilatacijske spojke).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Krute spojke ===&lt;br /&gt;
Iz potpune krutosti ovih spojka slijedi zahtjev da središnjice s njima spojenih vratila budu koaksijalne. Te spojke mogu djelovati ili naponom ili svojim oblikom. U prvom slučaju one prenose momente vrtnje između dvije svoje polovice obično trenjem, a u drugom obično vijcima. Klinovi koji se pri tome upotrebljavaju služe samo za osiguranje spojke od klizanja po vratilu. Najpoznatije krute spojke jesu školjkasta, kolutna, spojka Sellers i spojka Hirth.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Čahurasta spojka ==&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Čahurasta spojka&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ima oblik [[čahura|čahure]] i izrađena je od [[sivi lijev|sivog lijeva]] ili [[čelik]]a. [[Konstrukcija]] čahuraste spojke je jednostavna i najčešće se primjenjuje za spajanje [[vratilo|vratila]] [[promjer]]a &amp;#039;&amp;#039;d&amp;lt;sub&amp;gt;u&amp;lt;/sub&amp;gt; = 10 – 100&amp;#039;&amp;#039; mm i čija je poravnatost [[os]]i unaprijed osigurana, dok orijentacijske mjere za čahurastu spojku iznose: &lt;br /&gt;
* vanjski promjer čahuraste spojke &amp;#039;&amp;#039;d&amp;#039;&amp;#039; = (1,4 – 1,8) &amp;#039;&amp;#039;d&amp;lt;sub&amp;gt;u&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039; i &lt;br /&gt;
* dužina čahuraste spojke &amp;#039;&amp;#039;l&amp;#039;&amp;#039; = (2,5 – 3,5) &amp;#039;&amp;#039;d&amp;lt;sub&amp;gt;u&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039;. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Čahurasta spojka je navučena na krajeve vratila s kojima može biti spojena [[Klin (strojni dio)|klinovima]], [[Pero (strojni dio)|perima]], [[vijak|vijkom]] za pričvršćivanje ili poprečnim [[zatik|zaticima]]. Ako se za spajanje primjenjuju klinovi treba predvidjeti povećanu dužinu utora na vratilima koja će omogućiti umetanje klina, te radi toga čahurasta spojka ne može biti postavljena neposredno pored [[ležaj]]a. Čahurastom spojkom se mogu spojiti i nazubljena vratila, ali je tada nazubljen i provrt spojke. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postavljanje i skidanje čahurastih spojki je složeno, jer je potrebno pomaknuti jedno vratilo ili spojku za polovinu njene dužine. Ako pri ugradnji spojke uzdužni pomak vratila ili spojke nije moguć umjesto čahuraste spojke može se ugraditi školjkasta spojka.  &amp;lt;ref&amp;gt; [https://zir.nsk.hr/islandora/object/vtsbj:213/preview &amp;quot;Spojke u mehatronici&amp;quot;], Tomislav Lukčić, diplomski rad, Visoka tehnička škola u Bjelovaru, 2017.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Strojarstvo]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>