https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=%C5%A0ibenska_molitvaŠibenska molitva - Povijest promjena2026-09-02T22:57:54ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=%C5%A0ibenska_molitva&diff=88569&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-01T23:13:04Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Šibenska molitva'''-->[[Datoteka:Šibenska_molitva.14st.jpg|thumb|desno|Šibenska molitva]]<br />
'''Šibenska molitva''' jedan je od prvih poznatih hrvatskih latiničkih jezičnih i književnih spomenika, a godinama je smatrana i najstarijim (dokumentom pisan latinicom na hrvatskom<ref name=Klisović>Jadranka Klisović: [https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=4379 '' Među 8000 svezaka čuva se i Biblija iz 11. stoljeća''] Vjesnik, večernje izdanje 21. studenoga 2008. , Ministarstvo kulture RH. Pristupljeno 20. lipnja 2020.</ref>). Prvenstvo je, međutim, pripalo zadarskom [[Red i zakon od primlenja na dil dobroga čińenja sestar naših reda svetoga otca našega Dominika|Redu i zakonu]] iz [[1345.]] godine, ali kao tekst nadahnute pjesničke inspiracije, koji ulazi u sve antologije starijega hrvatskog pjesništva, Šibenska molitva i dalje među tim najstarijim latiničkim spomenicima drži prvenstvo. Pronađena je u rukopisnoj knjižnici latinaškoga [[Hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića|šibenskoga samostana sv. Frane]], a poznata je od [[1911.]] godine, kada su je opat samostana [[Jozo Milošević|Joso Milošević]] i poznati jezikoslovac [[Ivan Milčetić]] objavili u 33. knjizi "Starina" [[JAZU]].<ref>fra Nikola Mate Roščić: [http://www.ofmconv.hr/images/pdf/Fraternitas2_2012.pdf ''Svetište šibenske knjige''], Fraternitas, Glasilo Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca 2/2012., str. 32.</ref> <br />
<br />
== Povijest ==<br />
[[Datoteka:Church of St. Frane 002.JPG|thumb|right|[[Hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića|Samostan i crkva sv. Frane]] u kojoj se nalazi]]<br />
<br />
Po svom sadržaju Šibenska molitva pripada redu hvalospjeva [[Majka Božja|Majci Božjoj]]. U njezinoj su formi mnogi istraživači vidjeli utjecaj javno izvođenih [[Italija|talijanskih]] predlauretanskih litanijskih lauda, tražeći joj uporno talijanski ili [[latinski]] izvor, koji nikad nije pronađen. Kao molitveni tekst duboke lirske emotivnosti, iskrene vjerske nadahnutosti i poetske obojenosti ona je prije individualni ostvaraj namijenjen osobnoj upotrebi negoli javnom izvođenju. Tome se, uostalom, protivi čitav drugi dio molitve, koji se svojim sadržajem naslanja na vjerovanja (i Nicejsko-carigradsko i Apostolsko) i zapravo je njihov refleksivni teološki komentar, utkan u [[Molitva|molitvu]] Djevi Mariji, kao majci Božjega Sina, i u izravno obraćanje Božjemu Sinu, a svojom izrazito proznom formom nikako nije pogodan za javno izvođenje.<br />
<br />
Premda nije datirana, Šibenska molitva nesumnjivo pripada spomenicima [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. <br />
Fra Nikola Mate Roščić kazuje da je nastao oko godine 1375. godine.<ref name=Klisović/> Bilo je pokušaja da je se smjesti u prvu polovinu ili sredinu stoljeća, ali novije spoznaje opovrgavaju tu mogućnost. Već je opat Joso Milošević na temelju jedne latinske bilješke iz [[1387.]] godine po rukopisu zaključio da je zapisivač molitve fra Paulus de Sibinico (zapravo Sibenico), odnosno Pavao Šibenčanac (u novije doba poznatiji kao Pavao Šibenčanin), onodobni kustos jadranske [[Franjevci|franjevačke]] provincije. Milošević je pretpostavio da je molitva zapisana znatno prije spomenute bilješke, kada se još upotrebljavao konzervativniji tip gotičke latinice. U međuvremenu su otkrivena još dva hrvatska teksta zapisana/prepisana rukom Pavla Šibenčanina i istim tipom pisma kao Šibenska molitva: ''Cantilena pro sabatho'', pučki plač Gospin, zapisan [[1385.]] godine (u latinskom kodeksu u vlasništvu [[Mađarska|Mađarske]] nacionalne knjižnice), te nepotpun [[Teologija|teološki]] tumač Božjih zapovijedi (ostale su sačuvane prve tri i početak četvrte) u jednom od kodeksa navedenoga šibenskog samostana, uz mnogobrojne Šibenčaninove latinske teološke i homiletske tekstove i razmatranja, te osobne bilješke, razasute u više samostanskih rukopisnih kodeksa.<br />
<br />
Iz tih tekstova doznajemo da je Pavao Šibenčanin desetljećima bio aktivni žitelj navedenoga samostana i da je između godine 1364., kada se spominje kao lektor, tj. (na)učitelj, i [[1399.]], kada se spominje kao samostanski opat, obnašao niz odgovornih funkcija u samostanu i u franjevačkom redu, te da je bio izuzetno obrazovan intelektualac svoga doba. I premda mu je latinski jezik bio temeljno izražajno sredstvo, imao je interesa i za domaću književnu produkciju raznih žanrova. Njegovi tri sačuvana zapisa obuhvaćaju individualan molitveno-pjesnički ostvaraj, pučko osmeračko pjesništvo i teološko razmatranje. Iz rečenoga izlazi da zapis Šibenske molitve nikako ne možemo datirati u prvu polovinu ili sredinu stoljeća, nego da je vjerojatno nastao, kao i zapis Cantilene, u jeku Šibenčaninove najaktivnije djelatnosti, dakle potkraj 14. stoljeća.<br />
<br />
Po jezičnim se odlikama (srednjodalmatinska [[Čakavsko narječje|čakavština]] ikavsko-ekavskoga tipa s prevagom ikavizama, uz određenu književnojezičnu nadgradnju) postanak Šibenske molitve može locirati u grad [[Šibenik]] ili njegovu najbližu okolicu.<br />
<br />
== Literatura ==<br />
* Milčetić, I. i Milošević, J. 1911. Šibenska molitva. (14. vijek.). Starine 33, JAZU, Zagreb, 572-592.<br />
* Malić, D. 1973. Šibenska molitva (Filološka monografija). Rasprave Instituta za jezik 2, Zagreb, 81-190, i ponešto izmijenjeno u knjizi: Malić, D. 2002. Na izvorima hrvatskoga jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 127-267, tekst: 644-646.<br />
* Mladenović, A. 1969. O grafiji i jeziku "Šibenske molitve". Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu 1/XII, Novi Sad, 161-182.<br />
* Vončina, J. 1975. Zagonetka "Šibenske molitve". Croatica - Prinosi proučavanju hrvatske književnosti 6, Zagreb, 7-38.<br />
<br />
== Izvori ==<br />
* [https://web.archive.org/web/20120314174440/http://ihjj.hr/oHrJeziku-Sibenska-molitva.html IHJJ, Šibenska molitva], (u međumrežnoj pismohrani archive.org, 14. ožujka 2012.)<br />
{{izvori}}<br />
<br />
{{Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje}}<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
* [http://ihjj.hr/iz-povijesti/sibenska-molitva/8/ IHJJ, Šibenska molitva], tekst molitve<br />
<br />
[[Kategorija:Hrvatska kulturna baština]]<br />
[[Kategorija:Kultura u Šibeniku]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski jezik]]<br />
[[Kategorija:Marija (majka Isusova)]]</div>WikiSysop