Suradnik10: /* Vanjske poveznice */

2025-12-22T03:05:06Z

Vanjske poveznice

←Starija inačica		Inačica od 22. prosinac 2025. u 03:05
Redak 170:		Redak 170:
	* [http://www.europechess.net/croatia/ ECU - HŠS]		* [http://www.europechess.net/croatia/ ECU - HŠS]
	* [http://www.crochess.com/povijest/povijest.htm Povijest šaha u Hrvatskoj]		* [http://www.crochess.com/povijest/povijest.htm Povijest šaha u Hrvatskoj]
	~~;Ostali projekti~~
	{{~~WProjekti~~		{{Umni športovi u Hrvatskoj}}
	~~\|commonscat = Chess in Croatia~~
	~~\|commonscathr = Šah~~ u Hrvatskoj
	}}

	[[Kategorija:Šah u Hrvatskoj\| ]]		[[Kategorija:Šah u Hrvatskoj\| ]]
	[[Kategorija:Povijest športa\|Sah]]		[[Kategorija:Povijest športa\|Sah]]

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-29T11:48:02Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 11:48
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Šah u Hrvatskoj'''-->~~== Legenda o grbu ==		== Legenda o grbu ==
	[[Hrvatska]] ima značajnu [[šah]]ovsku tradiciju. Početak pripada legendi vezanoj uz [[hrvatski grb]], "šahovnicu". Uzorak bijelih i crvenih kvadrata (4×4) kao grb Hrvatske prvi se put pojavljuje 1508. godine na portretu [[Fridrik III. Habsburški\|Fridrika III. Habsburškog]], koji je naslikao Hans Burgkmair. Na dokumentu kojim [[Sabor]] 1. siječnja 1527. godine potvrđuje izbor [[Ferdinand Habsburški\|Ferdinanda Habsburškog]] za hrvatskog kralja nalazi se kompletna šahovnica s 8×8 polja.		[[Hrvatska]] ima značajnu [[šah]]ovsku tradiciju. Početak pripada legendi vezanoj uz [[hrvatski grb]], "šahovnicu". Uzorak bijelih i crvenih kvadrata (4×4) kao grb Hrvatske prvi se put pojavljuje 1508. godine na portretu [[Fridrik III. Habsburški\|Fridrika III. Habsburškog]], koji je naslikao Hans Burgkmair. Na dokumentu kojim [[Sabor]] 1. siječnja 1527. godine potvrđuje izbor [[Ferdinand Habsburški\|Ferdinanda Habsburškog]] za hrvatskog kralja nalazi se kompletna šahovnica s 8×8 polja.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-14T03:42:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

== Legenda o grbu ==
[[Hrvatska]] ima značajnu [[šah]]ovsku tradiciju. Početak pripada legendi vezanoj uz [[hrvatski grb]], "šahovnicu". Uzorak bijelih i crvenih kvadrata (4×4) kao grb Hrvatske prvi se put pojavljuje 1508. godine na portretu [[Fridrik III. Habsburški|Fridrika III. Habsburškog]], koji je naslikao Hans Burgkmair. Na dokumentu kojim [[Sabor]] 1. siječnja 1527. godine potvrđuje izbor [[Ferdinand Habsburški|Ferdinanda Habsburškog]] za hrvatskog kralja nalazi se kompletna šahovnica s 8×8 polja.

Kasnije je nastala legenda, koju je 1880. zapisao [[Vjekoslav Klaić]], kako je hrvatski kralj [[Stjepan Držislav]], zarobljen od [[Mlečani|Mlečana]], igrao šahovski meč u kojem mu je protivnik bio [[dužd]] [[Petar II. Orseolo]]. Dobio je sve tri partije i time zadobio slobodu, a po nekim verzijama i vlast nad dalmatinskim gradovima. Nakon toga je stavio šahovsku ploču u svoj grb.

Također ima i legenda koja kaže da je kralj Suronja, pobijedio mletačkog dužda u šahovskoj partiji za nekoliko dalmatinskih otoka.<ref>https://en.chessbase.com/post/che-in-croatia</ref>

== Povijest (do 1990.)==
U Hrvatsku je šah došao sa zapada preko Italije, a s istoka preko Bizanta. Igra je bila prihvaćena i poznata još u srednjem vijeku. Tada je bila povlastica vladarskih dvorova i plemstva, realno je pretpostaviti da ju je najprije igralo hrvatsko plemstvo, i to oni plemići koji su često boravili u nekoliko europskih zemalja, gdje su i bolje upoznali se s šahom. <ref name=Rogić>[https://hrcak.srce.hr/file/198475 Hrčak] M. Rogić: ''Gimnazija kao izvor vrsnih Varaždinskih šahista'', Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varaždin, br. 10 - 11, 1998., str. 213.</ref>

Najstariji hrvatski trag o šahu nalazi se u imovinskom popisu [[Mihovil Petrov|Mihovila]] (u. 1385. u Zadru), trgovca suknom, gdje je naveden stolić sa šahovskom garniturom. U [[Split]]u, pod vlašću [[Venecija|Venecije]], [[nadbiskup]] Andrija Corner 1535. zabranjuje svećenicima igrati šah. Šah se spominje kao "nepoštena igra" zajedno s kartama, kockama i pjesmama. Svećenici ([[glagoljaši]]) su tada nosili oružje, zalazili u gostionice, trgovali, "kockali" i sl. Takve zabrane "kocke" ponavljale su se više puta u raznim europskim zemljama; prva potječe još iz XI. st.

Dokumentirano je da se šah igrao u Dubrovniku 1422. i 1434., u Lici 1486. i Splitu 1535.<ref>https://en.chessbase.com/post/che-in-croatia</ref>

Plemstvo je po svemu sudeći i u ostatku Hrvatske igralo šah u 16. i 17. stoljeću, vjerojatno i ranije. Šah su igrali kao razonodu.<ref name=Rogić/>

Iako se smatra da je [[dopisni šah]] nastao na Dalekom istoku prije novog doba - spominje se slonovska "pošta", najstarije povijesno svjedočanstvo iz sredine XVII. stoljeća govori o [[dopisni šah|dopisnom šahu]] između Mletačkih i Dubrovačkih trgovaca pa se Hrvatska smatra jednom od kolijevki dopisnog šaha u svijetu.<ref>http://www.damirvrhovnik.com/index.php/hr/sahput/14.html</ref> Poznati engleski povjesničar i orijentalist Thomas Hyde u knjizi ''De ludis orientalibus'', tiskanoj 1694, spominje [[dopisni šah|dopisne partije]] igrane između mletačkih i hrvatskih trgovaca od 1650. g.

Barun [[Franjo Trenk]] prigodom napada na pruski tabor 1745. zauzeo je kraljev šator i kao ratni plijen osvojio šah od slonove kosti i stijeg pruskoga kralja [[Fridrik II. Veliki|Fridrika II. Velikog]].
U Gradskom muzeju u Varaždinu čuva se [[šahovski stolić]] s figurama, koji potječe iz 18. stoljeća. <ref name=Rogić/>

Tijekom 19. stoljeća, šah postaje sve popularniji u Hrvatskoj zahvaljujući ponajviše studentima koji studiraju u Beču, Padovi, Bruxellesu, Parizu itd.
1853. je šah dokumentiran u Prvim pravilima Varaždinske dvorane. Šah se u tim pravilima naziva ''skaknica''. <ref>[https://hrcak.srce.hr/file/198475 Hrčak] M. Rogić: ''Gimnazija kao izvor vrsnih Varaždinskih šahista'', Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varaždin, br. 10 - 11, 1998., str. 213.-214.</ref>

Prvi [[šahovski problem]] u hrvatskom tisku objavljen je 1844. u karlovačkom časopisu ''Pilger''. Prva šahovska rubrika počela je izlaziti 1875. u tjedniku ''Hrvatska lipa''. Prva šahovsku početnicu napisao je Vjekoslav Rutzner. Bila je objavljena u nekoliko dijelova u ''Pobratimu'' 1893.<ref>https://en.chessbase.com/post/che-in-croatia</ref> Prva šahovska knjiga tiskana je 1909. Bila je to ''Šahovska abeceda'' [[Izidor Gross|Izidora Grossa]]. Nazivi šahovskih figura koji se u njoj spominju i danas su u uporabi (Gross figure naziva kralj, dama, toranj, lovac, skakač).<ref>http://www.posta.hr/print.aspx?id=744&m=2468&p=-1</ref>

Prvi hrvatski šahovski majstor (pojam "[[velemajstor]]" tada još nije postojao) bio je [[Aleksandar Witek]] (Sisak 1852 - Graz 1894).

Prvi šahovski turnir igran je u Zagrebu siječnja 1886. Pobjednik je bio dr.sc. [[Đuro Pilar]], geolog i paleontolog svjetskog ugleda. Iste godine, 11. ožujka, osnovan je '''Zagrebački šahovski klub''', prvi šahovski klub na području današnje Hrvatske, iako postoje zasad dokumentacijom nepotvrđene informacije da je već 1879. godine u Dubrovniku osnovan prvi klub. '''Zagrebački šahovski klub''' utemeljio je akademik, rektor Sveučilišta u Zagrebu i jedan od najistaknutijih hrvatskih šahista, prof. dr. Đuro Pilar sa svojim suradnicima Dragutinom pl. Šramom i dr. Slavkom Wolfom. Klub je bio registriran prema tadašnjim zakonskim propisima te je imao svoja „Pravila“ službeno potvrđena 22. ožujka 1886. godine. U siječnju iste godine odigran je prvi šahovski turnir u Zagrebu pod nazivom „Pokusni turnir“. Organizirao ga je Đuro Pilar prema iskustvu stečenom za vrijeme studija u Bruxellesu, gdje se družio s nekima od najpoznatijih onodobnih šahista. Turnir je imao 9 natjecatelja, a pobijedio je Dragutin Šram.

[[Međunarodni šahovski turnir Karlovac 1912.|Prvi međunarodni šahovski turnir na Balkanu]] organizirao je [[Izidor Gross]] 1912. u Karlovcu. Iste godine održan je ''[[Međunarodni gambitni turnir Opatija]]''. Tema je bio kraljev gambit. Na turniru je iskristalizirana '''opatijska varijanta''' kao najbolja mogućnost obrane za crne. Danas se smatra da je to bio prvi međunarodni turnir u Hrvatskoj iako je Opatija u to vrijeme bila dio Austrije.

'''Hrvatski šahovski savez''' osnovan je 12. svibnja 1912. u Zagrebu. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i stvaranja [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]], 22. kolovoza 1920. u Zagrebu je osnovan '''Jugoslavenski šahovski savez'''. Hrvatski šahovski savez ostao je dio Jugoslavenskog do 1991, kada se osamostaljuje i sljedeće godine postaje član [[FIDE]].

U prvoj polovici XX. st. najjači hrvatski igrač bio je [[Vladimir Vuković]], koji je 1922. godine osvojio naslov međunarodnog majstora. Stekao je svjetsku slavu kao šahovski teoretičar, pisac i urednik. Niz njegovih knjiga preveden je na mnoge jezike. Pod njegovim je uredništvom pokrenut u [[Zagreb]]u 1925. g. ''[[Šahovski glasnik]]'', 1946. obnovljen kao ''Šahovski vjesnik'' te ponovno 1953. kao ''Jugoslavenski šahovski glasnik''.
U razdoblju 1938.-40. izlazio je časopis [[Šahovski pregled]] koji je uređivao Petar Trifunović.

Na neslužbenom europskom prvenstvu 1924. Paula Wolf-Kalmar osvojila je 5. mjesto što je do 2019. najbolji rezultat hrvatske šahistice na europskom prvenstvu.

[[Paula Wolf-Kalmar]] je na Svjetskom prvenstvu 1927. osvojila 3. mjesto te 2. mjesto na Svjetskim prvenstvima 1930. i 1931.

U zagrebačkom [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|HNK]]-u je 1941. u večernjoj predstavi bila izvedena partija živoga šaha prema partiji koju je 1915. odigrao kasniji svjetski prvak [[Aleksandr Aljehin]].

[[Šahovska naklada]], utemeljena je 1945. i izdala je oko 200 šahovskih knjiga i brošura. Izdala je i 14 albuma FIDE.<ref>http://www.posta.hr/print.aspx?id=744&m=2468&p=-1</ref>

[[Nenad Petrović]] je bio jedan od najuglednijih svjetskih problemista. Velemajstor problemskog šaha, dobitnih brojnih nagrada u natjecanjima u sastavaljanju problema, svjetski prvak u rješavanju problema 1947, 1965. i 1974. Svjetsko ekipno prvenstvo u problemskom šahu 1947. osvojila je jugoslavenska reprezentacija u kojoj su bili isključivo zagrebački rješavači matnih zadaća.

Nakon Drugog svjetskog rata imali smo mnogo odličnih igrača, ali nijedan se nije probio u svjetski vrh. Osam muškaraca i jedna žena nastupili su na međuzonskim turnirima. U razdoblju od 1945. do početka 1960-ih najbolji igrač je [[Petar Trifunović]] (Dubrovnik 1910 – Beograd 1980). Kasnije su se istakli velemajstori ''Mijo Udovčić'', ''Vlado Kovačević'', [[Krunoslav Hulak]]. Velemajstor [[Dražen Marović]] značajan je kao dugogodišnji urednik [[Šahovski glasnik|Šahovskog glasnika]] (naslijedio je Vukovića) i autor brojnih knjiga.

Mnogi hrvatski igrači i igračice igrali su za ekipu [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] na šahovskim olimpijadama 1927-1990. godine i osvojili niz medalja.

IX. [[Šahovska olimpijada]] održana je 1950. godine u [[Dubrovnik]]u. Zbog sukoba tadašnje Jugoslavije sa [[Informbiro]]om, nisu sudjelovale ekipe SSSR-a i ostalih komunističkih zemalja. Prvo mjesto zauzela je reprezentacija Jugoslavije, u kojoj su igrali hrvatski igrači [[Petar Trifunović]] (rođen u Dubrovniku) i [[Braslav Rabar]]. Na njoj se igralo figurama koje je skicirao [[Andrija Maurović]], a izradio drvotokar Vjekoslav Jakopović. Te su figure proglašene najboljima na svijetu zbog praktičnosti (optimalnog odnosa veličine figura i veličine polja te pogodnoga prstohvata). [[Robert Fischer]] je oba svoja meča protiv [[Boris Spaski|Spaskog]] (1972., 1992.) igrao s njima. Danas se izrađuju i u plastičnoj verziji.

[[Nenad Petrović]] je 1951. pokrenuo časopis [[Problem (šahovska revija)|Problem]] koji je 1952. postao službeno glasilo Stalne komisije FIDE za problemski šah (FIDE-PCCC). Časopis je ugašen 1981.

[[Nenad Petrović]] je autor '''prvog''' [[Kodeks šahovske kompozicije|Kodeksa za šahovsku kompoziciju]] kojeg je objavio na Piranskom kongresu 1958. kojeg je on sam i organizirao. To je bio '''prvi svjetski kongres problemista''' koji se od tada održavaju redovito svake godine u raznim državama.<ref>http://www.posta.hr/print.aspx?id=744&m=2468&p=-1</ref>

Ubrzo nakon toga [[Nenad Petrović]] je pokrenuo i realizirao prvih 13 svezaka [[Album FIDE|Albuma FIDE]].

Od kraja 1950-ih do početka devedesetih godina organiziran je u Hrvatskoj velik broj međunarodnih turnira. Najznačajniji su bili '''Turnir kandidata za prvenstvo svijeta''' 1958. g., igran u Bledu, Zagrebu i Beogradu (pobjednik je bio [[Mihail Talj]]) te '''[[Turnir mira|Turniri mira]]''', najjači turniri u šahu ikad odigrani na prostoru Hrvatske.

[[Mijo Udovčić]] je 1962. postao prvi hrvatski [[Šahovski velemajstor|velemajstor]].

U Splitu je 1963. održana II. ženska Šahovska olimpijada.

[[Memorijal prvog hrvatskog velemajstora Mije Udovčića]] organiziran od 1963. je najstariji [[Brzopotezni šah|brzopotezni]] šahovski turnir u Europi.<ref>http://www.vecernji.hr/pobjednici-kozul-i-stadler-707565</ref>

U travnju 1965. održan je 1. [[Turnir mira]] u Zagrebu.

[[Hrvoje Bartolović]] je 1965. postao svjetski prvak u rješavanju problema.

Dvojica Hrvata postali su omladinski prvaci svijeta: [[Bojan Kurajica]] ([[1965.]]) i [[Ognjen Cvitan]] (1981).

[[Braslav Rabar]] je za potrebe [[Šahovski informator|Šahovskog informatora]] 1966. stvorio [[nomenklatura šahovskih otvaranja|nomenklaturu šahovskih otvaranja]] koja je i danas temelj šahovskog informacijskog sustava te ju je 1971. objavio u brošuri '''[[Klasifikacija šahovskih otvaranja (1971.)|Klasifikacija šahovskih otvaranja]]'''. Razvrstao je otvaranja u 3 skupine: D, E i R. Nakon 1980. nomenklatura je proširena na 5 slova (A, B, C, D, E).<ref>http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59291</ref> U tom periodu postavio je i osnovna načela vrednovanja šahovskih rezultata, ali je FIDE prihvatila verziju mađarsko-američkog fizičara [[Arpad Elo|Arpada Eloa]].

1970. održana su dva izuzetno jaka turnira: 2. [[Turnir mira]] koji se održao u Rovinju i Zagrebu te [[Međunarodni šahovski turnir Vinkovci|turnir u Vinkovcima]] na kojem je nastupio velik broj igrača sa Turnira mira.<ref> https://www.365chess.com/tournaments/Vinkovci_1970/23017</ref>

Prvi put svjetski kongres problemista u Hrvatskoj je održan 1972. u Puli. Kasnije su se vraćali 1977. u Malinsku na otoku Krku te 1997. i 2000. u Pulu.

U Medulinu je 1972. održana IV. Šahovska olimpijada slijepih.

1976. je Nenad Petrović postao prvi hrvatski velemajstor šahovske kompozicije te ujedno i prvi hrvatski velemajstor problemskog šaha.

Od siječnja 1975. djeluje Hrvatski klub dopisnih šahista.

1975. u Rovinju i Zagrebu održan je 3. Turnir mira.

[[Nenad Petrović]] je 1976. postao prvi hrvatski [[Problemski_šah#Titule|velemajstor šahovske kompozicije]] te ujedno i prvi hrvatski [[Problemski_šah#Titule|velemajstor problemskog šaha]].

Svjetsko prvenstvo u rješavanju šahovskih problema održano je 1977. u Malinskoj na Krku.

[[Pavao Keglević]] je 1978. postao prvi hrvatski [[Dopisni šah#Titule|velemajstor međunarodnog dopisnog šaha]].

1985. odigran je 4. Turnir mira.

Nekad tijekom karijere Mijo Udovčić i Petar Trifunović razvili su svoje varijante poteza: Zagrebačku varijantu, odnosno Trifunovićevu varijantu.

1990. Andriji Fudereru je dodijeljena titula počasnog velemajstora, a godinu dana kasnije i Dragoljubu Miniću. Oni su tako jedini hrvatski šahisti u društvu od 30-ak počasnih velemajstora.

=== Literatura ===

* Krešimir Pavić: ''Zabrana šaha svećenicima u Splitu 1535. godine'', "Šahovski glasnik", Zagreb, br. 7/1976, str. 237-238.
* Krešimir Pavić: ''Šah u Zadru 1385. godine'', "Šahovski glasnik", Zagreb, br 4/1983, st. 138-139.
* Idriz Sušić: ''Škola šaha'', Zagreb: vlastita naklada, 2002. (str. 9-10)

== Sadašnje stanje (nakon 1990.)==
Na [[Šahovska olimpijada|šahovskoj olimpijadi]] 1992. godine hrvatska muška ekipa zauzela je izvrsno 7. mjesto i to joj je do danas najveći uspjeh. Iste godine na europskom prvenstvu ostvarila je najbolji rezultat do danas osvajanjem je 7. mjesta, uspjeh kojeg je ponovila 1997.

Na Šahovskoj olimpijadi 1994. ženska reprezentacija je osvajanjem 19. mjesta ostvarila najbolji rezultat do danas.

Muška reprezentacija kvalificirala se za Svjetsko prvenstvo 1997. na kojem je osvojila 6. mjesto. To je do danas jedini nastup reprezentacije na Svjetskom prvenstvu.

[[Hrvoje Stević]] bio je prvak svijeta za igrače do 16 godina 1995., Lara Stock (do 10, 2002.), Valentina Golubenko (do 18, 2008.), Ivan Šarić (do 18, 2008.).

[[Mirjana Medić]] je 1999. postala prva hrvatska šahistica sa titulom [[Šahovski velemajstor|ženskog velemajstora]], WGM.<ref>http://www.pregrada.hr/story.php?id=835</ref>

U travnju 2003. [[Maja Zelčić]] je postala prva hrvatska igračica dopisnog šaha koja je premašila rejting 2300.<ref>https://www.iccf.com/player?id=900020&tab=3</ref>

[[Maja Zelčić]] je 2005. postala prva hrvatska šahistica sa titulom ženske velemajstorice međunarodnog dopisnog šaha, LGM.

Vlasta Maček je 2003. postala veteranska prvakinja svijeta u brzopoteznom šahu, a Mišo Cebalo veteranski prvak svijeta (60+) 2009. godine.

Na europskom prvenstvu 2007. ženska reprezentacija je ostvarila najbolji rezultat osvajanjem 9. mjesta.

U Hrvatskoj postoji 209 šahovskih klubova. Ekipna natjecanja organizirana su u ligama na četiri razine. Brigu o svim natjecanjima, registraciji igrača, rejting-listi itd. vodi [[Hrvatski šahovski savez]].

[[Zdenko Kožul]] je 2006. godine postao prvak Europe, što je najveći pojedinačni uspjeh hrvatskog šaha od osamostaljenja.
Godine 2006. je održano i europsko prvenstvo u ubrzanom šahu u Francuskoj. Prvo mjesto je osvojio zagrebački velemajstor Rober Zelčić, dok je treće mjesto pripalo velemajstoru Mladenu Palcu.
[[Ivan Šarić (šahist)|Ivan Šarić]] i [[Valentina Golubenko]] 2008. godine u Vijetnamu su osvojili naslove svjetskih prvaka do 18 godina.<ref>http://www.otv.hr/portal/index.php?option=com_content&view=article&catid=49%3Aivot-oko-nas&id=339%3Azlato-iz-vijetnama-gg&Itemid=71</ref>

[[Svjetsko prvenstvo u rješavanju šahovskih problema 1997.|1997.]] i [[Svjetsko prvenstvo u rješavanju šahovskih problema 2000.|2000.]] u Puli je organizirano [[Svjetsko prvenstvo u rješavanju šahovskih problema]].

Maja Zelčić je bila svjetska doprvakinja u [[dopisni šah|dopisnom šahu]] od 2000. do 2005.

[[Svjetsko prvenstvo u šahovskoj kompoziciji 2004.|2004.]] je Hrvatska bila domaćin [[Svjetsko prvenstvo u šahovskoj kompoziciji|Svjetskog prvenstva u šahovskoj kompoziciji]].

Godine 2006. Zdenko Kožul postao je europski prvak, a Robert Zelčić europski prvak u brzopoteznom šahu.

Godine 2007. prvi je put jedan hrvatski šahist dobio titulu velemajstora u tinejđerskim godinama. Bio je to [[Ante Brkić]].

Razdoblje od 2000. do 2009. je najplodnije desetljeće u hrvatskoj šahovskoj povijesti po broju novih velemajstora (GM) - 15, prvo "dvoznamenkasto razdoblje".

[[Leonardo Ljubičić]] je svjetski prvak u dopisnom šahu od 2013. do 2016.

U listopadu 2013. Marko Filipović je postao prvi hrvatski rješavač koji je premašio rejting 2600 te istovremeno i prvi koji je ušao među desetoricu najboljih na međunarodnoj listi.<ref>PZR ZAGREB - Problemske radionice i vijesti, listopad 2013.</ref>

Gari Kasparov, bivši svjetski šahovski prvak, od 2014. ima hrvatsko državljanstvo.

2017. je [[Marko Filipović]] postao prvi hrvatski velemajstor rješavanja šahovskih problema, tek treći hrvatski velemajstor u problemskom šahu i prvi nakon 37 godina.

2018. Ivan Šarić je postao europski prvak te je u Zagrebu održan 5. [[Turnir mira]]. U studenom iste godine Ivan Šarić je postao prvi Hrvat koji je prešao granicu od 2700 ''live'' rejting bodova<ref>http://hrvatski-sahovski-savez.hr/2018/11/20/ivan-saric-prvi-hrvat-preko-2700-rejting-bodova/</ref> te četiri mjeseca kasnije postao je prvi Hrvat koji je prešao granicu od 2700 rejting bodova na standardnoj ljestvici.<ref>https://ratings.fide.com/top_files.phtml?id=14508150</ref>

2019. organiziran je turnir pod nazivom [[Croatia Grand Chess Tour]]. Odigrao se u prostorijama Novinarskog doma u Zagrebu. Dio je serije od 7 turnira pod nazivom Grand Chess Tour s koje će četvorica najuspješnijih igrača izboriti pravo nastupa na finalnom turniru u Londonu krajem iste godine. Jedan je od najjačih turnira u povijesti šaha - sudjelovalo je prvih šest igrača s trenutačne svjetske rang liste te osmi, deveti, deseti, četrnaesti, petnaesti i sedamnaesti igrač.<ref>https://sportske.jutarnji.hr/sportmix/ostalo/jedinstveni-sahovski-dogadaj-u-hrvatskoj-najbolji-na-svijetu-magnus-carlsen-dolazi-u-zagreb-na-croatia-grand-chess-tour/8927687/</ref>

[[Antonio Radić]]

==Vidi==
*[[Hrvatski šahovski savez]]
*[[Popis hrvatskih šahovskih velemajstora]]
*[[Hrvatski šahovski savez#Vidi|Popis značajnijih hrvatskih međunarodnih turnira]]
*[[Eduard Piacun]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.crochess.com Hrvatski šahovski savez]
* [http://www.zgchess.hr Zagrebački šahovski savez]
* [http://sah.posluh.hr/ Hrvatska šahovska stranica "Lovac na damu"]
* [http://www.europechess.net/croatia/ ECU - HŠS]
* [http://www.crochess.com/povijest/povijest.htm Povijest šaha u Hrvatskoj]
;Ostali projekti
{{WProjekti
|commonscat = Chess in Croatia
|commonscathr = Šah u Hrvatskoj
}}

[[Kategorija:Šah u Hrvatskoj| ]]
[[Kategorija:Povijest športa|Sah]]

Šah u Hrvatskoj - Povijest promjena

Suradnik10: /* Vanjske poveznice */

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica