Suradnik10 u (test) 17:45, 28. listopad 2025.

2025-10-28T17:45:06Z

←Starija inačica		Inačica od 28. listopad 2025. u 17:45
Redak 1:		Redak 1:
	Đuro Franković''' (mađ. ''Frankovics György'') ([[Fok]], [[Mađarska]], [[9. veljače]] [[1945.]] - [[Pečuh]], [[9. listopada]] [[2016.]]) bio je [[Hrvati u Mađarskoj\|hrvatski]] publicist, književnik, etnograf, znanstvenik i kulturni djelatnik iz [[Mađarska\|Mađarske]]. Bavio se etnografijom i usmenom književnosti u Hrvatskoj i Mađarskoj.		'''Đuro Franković''' (mađ. ''Frankovics György'') ([[Fok]], [[Mađarska]], [[9. veljače]] [[1945.]] - [[Pečuh]], [[9. listopada]] [[2016.]]) bio je [[Hrvati u Mađarskoj\|hrvatski]] publicist, književnik, etnograf, znanstvenik i kulturni djelatnik iz [[Mađarska\|Mađarske]]. Bavio se etnografijom i usmenom književnosti u Hrvatskoj i Mađarskoj.

	Rodio se u podravskom selu [[Fok]]u u Mađarskoj 9. veljače 1945..		Rodio se u podravskom selu [[Fok]]u u Mađarskoj 9. veljače 1945..

WikiSysop: bnz

2022-03-22T08:34:29Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 22. ožujak 2022. u 08:34
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Đuro Franković'''-->'''~~Đuro Franković''' (mađ. ''Frankovics György'') ([[Fok]], [[Mađarska]], [[9. veljače]] [[1945.]] - [[Pečuh]], [[9. listopada]] [[2016.]]) bio je [[Hrvati u Mađarskoj\|hrvatski]] publicist, književnik, etnograf, znanstvenik i kulturni djelatnik iz [[Mađarska\|Mađarske]]. Bavio se etnografijom i usmenom književnosti u Hrvatskoj i Mađarskoj.		Đuro Franković''' (mađ. ''Frankovics György'') ([[Fok]], [[Mađarska]], [[9. veljače]] [[1945.]] - [[Pečuh]], [[9. listopada]] [[2016.]]) bio je [[Hrvati u Mađarskoj\|hrvatski]] publicist, književnik, etnograf, znanstvenik i kulturni djelatnik iz [[Mađarska\|Mađarske]]. Bavio se etnografijom i usmenom književnosti u Hrvatskoj i Mađarskoj.

	Rodio se u podravskom selu [[Fok]]u u Mađarskoj 9. veljače 1945..		Rodio se u podravskom selu [[Fok]]u u Mađarskoj 9. veljače 1945..

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-01T10:54:38Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Đuro Franković''' (mađ. ''Frankovics György'') ([[Fok]], [[Mađarska]], [[9. veljače]] [[1945.]] - [[Pečuh]], [[9. listopada]] [[2016.]]) bio je [[Hrvati u Mađarskoj|hrvatski]] publicist, književnik, etnograf, znanstvenik i kulturni djelatnik iz [[Mađarska|Mađarske]]. Bavio se etnografijom i usmenom književnosti u Hrvatskoj i Mađarskoj.

Rodio se u podravskom selu [[Fok]]u u Mađarskoj 9. veljače 1945..

Živio je u [[Lukovišće|Lukovišću]], a srednju školu pohađa u [[Budimpešta|Budimpešti]] u Hrvatsko-srpskoj gimnaziji, koja je onda bila jedina takva u Mađarskoj.

Na studij odlazi u [[Pečuh]], na Visokoj učiteljskoj školi, na Južnoslavenskom nastavnom odjelu južnoslavensku povijest.

Na poticaj direktora Baranjskog županijskog etnografskog muzeja Lasla Mandokija je počeo skupljati narodne pripovjetke Hrvata, a rezultate svog rada je objavio u Godišnjaku pečuškog Muzeja Janus Panonius.

Prikupio je preživjela djela hrvatskog pisca iz Mađarske [[Antun Karagić|Antuna Karagića]] koji je ondašnjem komunističkom režimu bio nepodoban. Djela je obradio i objavio 2003. pod imenom ''Kazališni komadi i novele''. Značaj je toga što je Karagić najbolji hrvatski pisac u mađarskom dijelu Bačke u do sredine 20. stoljeća.

Urednikom je zbornika Mađarskog etnografskog društva ([[Magyar Néprajzi Társaság]]) za hrvatsku manjinu od [[1993.]]. Zbornik nosi ime ''Etnografija Hrvata u Mađarskoj''.

Jedno vrijeme je uređivao ''[[Pogledi|Poglede]]'', časopis za kulturu i društvena pitanja koji je ravnopravno zastupao sve hrvatske skupine u Mađarskoj.

Zajedno sa hrvatskim intelektualcima iz Mađarske ([[Ivica Đurok]], Filakovići (stariji i mlađi), [[Mišo Balaž]]...) i mađarskim intelektualcima i umjetnicima ([[Zoltan Bachmann]], [[Janos Erdos]], [[Laszlo Bukkosdi]]...), je poduprijeo [[Antun Vidaković|Antuna Vidakovića]] u nastojanju za utemeljenje [[Hrvatsko kazalište Pečuh|Hrvatskog kazališta]] u [[Pečuh]]u. Njihova potpora i glasovi su je i pretegla kod gradskih vlastiju u Pečuhu prigodom odlučivanja o osnivanju tog kazališta <ref>[http://horvatszinhaz.hu/main.php?lang=ENG&datum=&ID= Razgovor sa Antunom Vidakovićem] </ref>.

Pisao je i za tradicionalni godišnjak [[hrvatska manjinska samouprava|Hrvatske državne samouprave]] iz Budimpešte [[Hrvatski kalendar (Budimpešta)|Hrvatski kalendar]].

== Djela ==
Objavio je velik broj djela s temama iz života i narodne kulture i tradicije Hrvata u Mađarskoj. Isto tako je objavio i djela koje govore o Nikoli Šubiću Zrinskom.

Pisao je knjige i udžbenike za djecu (''Narodopis'', 2001.). Značaj je njegovog pedagoškog rada što je u njima dao pozornost zanemarenim i nedovoljno isticanim velikanima hrvatske povijesti kao što su [[Bartol Kašić]], [[Fran Kurelac]], [[Đuro Deželić]], [[Ivan Česmički]], [[Julije Klović]], [[Stjepan Krpan]], [[Mate Šinković]], [[Lujo Brigović]], [[Mišo Jelić]], [[Balint Vujkov]], [[Antun Karagić]], [[Stjepan Velin]], ali i lokalnim autorima koji su svojim radom čuvali lokalni hrvatski izričaj i tradicije, kao što je narodni pripovjedač [[Andrija Hideg]] i [[Krsto Pejkić]].

* ''Drvo nasred Podravine: usmene pripovijetke '', 1986. (prireditelj)
* ''Zlatne niti : usmene pripovjetke iz Podravine '', 1989.
* ''Marija se Majka trudi, Svetog Jožefa budi'', 1993.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/101871]</ref>
* ''Etnografija Južnih Slavena u Mađarskoj'', 1993.
* ''Taši, taši, tanana!: dječje igre, pjesme, brojalice, uspavanke, brzalice i rugalice'', 1994.
* ''Đulićima raku iskopaše: (balade i romance)'', 1995. (urednik izdanja)
* ''Etnološke studije iz života Hrvata u Mađarskoj '', 1996.
* ''Legende o kršćanskim mučenicima: sv. Kata, sv. Andrija, sv. Barbara'', 1997.
* ''Opjevana Sigetska bitka prije 430 godina i ban Zrinski'', 1997.
* ''Šalje pismo Sibinjanin Janko: (narodne pripovijetke, prepričane junačke pjesme i predanja Andrije Hidega iz Marinaca u Mađarskoj), 1998.
* ''Krikus-Krakus: (pučke usmene erotične, šaljive, biblijske i životne pripovijetke iz Podravine u Mađarskoj)'', 1999.
* ''Na vo mlado ljeto: godišnji običaji Hrvata u Mađarskoj'', 1999.
* ''Ljub' me diko, al' neka s večera...: bećarci Hrvata u Mađarskoj '', 2002.
* ''Zrínyi énekek és feljegyzések '', 2002.
* ''Sanak snila budimska kraljica...: [epske pjesme i balade Hrvata u Mađarskoj), 2004. (urednik)
* ''U blagovaonici Nikole Zrinskog, kapetana kraljevske tvrđave u Sigetu'', 2005.
* ''Motiv Isusove krvi u molitvicama poglavito mađarskih Hrvata '', 2006.
* ''Sveci zaštitnici vinograda, poglavito u mađarskih Hrvata '', 2006.
* ''Arbor vitae doseže do neba: pjesništvo Marije Gregeš '', 2006.
* ''Začetnik dramske književnosti u bačkih Hrvata: Ivan Petreš : (1876.-1937.)'', 2006.
* ''Boj pod Sigetom opjevali su i Slovaci '', 2006.
* ''Pučko pjesništvo pomurskih Hrvata '', 2006.
*Blagdanski kalendar I., Đakovo 2011.
*Blagdanski kalendar II., Đakovo 2012.

Prevodi s mađarskog jezika na hrvatski.

Svojim djelima je ušao u antologiju ''Pjesništvo Hrvata u Mađarskoj = Poemaro de kroatoj en Hungario'', urednika [[Đuro Vidmarović|Đure Vidmarovića]], [[Marija Belošević|Marije Belošević]] i [[Mijo Karagić|Mije Karagića]]<ref>[http://www.matis.hr/dogadjanja_opsirnije.php?id=298 Hrvatska matica iseljenika] Predstavljanje knjiga HES-a i uručenje Nagrade HMI Silvije Strahimir Kranjčević, 14. i 15. studenoga 2008. </ref>.

== Izvori ==
*[http://www.matis.hr/vijesti.php?id=464&lang=hr&month=12&next=OK&today=14&year=2006 Hrvatska matica iseljenika] U HMI održan okrugli stol o Đuri Frankoviću, 7. lipnja 2006.
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.hic.hr/dom/288/images/288.pdf Dom i svijet br.288/2000.] Željka Lešić: Ponovo otkrivena baština Hrvata, 20. ožujka 2000.

{{GLAVNIRASPORED:Franković, Đuro}}

[[Kategorija:Hrvatski književnici iz Mađarske]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti iz Mađarske]]
[[Kategorija:Hrvatski znanstvenici iz Mađarske]]
[[Kategorija:Etnografija]]

Đuro Franković - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 17:45, 28. listopad 2025.

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica