Đorđe Nastić - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-03-22T08:29:40Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 22. ožujak 2022. u 08:29
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Đorđe Nastić'''-->'''~~Đorđe Nastić''', kršteno ime '''Risto''' <ref>{{Citiranje knjige\|last= \|first= \|authorlink= \|title=Dvorani u Veleizdajničkom procesu 1909. godine (2): Krivi zato što su Srbi\|year= \|url=https://banija.rs/banija/14055-dvorani-u-veleizdajnickom-procesu-1909-godine-2-krivi-zato-sto-su-srbi.html\|publisher=banija.rs \|language=srpski \|location= \|id= }}</ref> ([[Mostar]], [[1884.]] – [[1919.]]) Srbin iz Bosne, diplomirani filozof i [[agent provokator]] austrijske vlade koji je povezan s [[Bombaška afera (1907.-1908.)\|Bombaškom aferom]] [[1907.]] – [[1908.]] godine u [[Crnogorska država 1852. - 1918.\|Kneževini Crnoj Gori]] i [[Veleizdajnički proces\|Veleizdajničkim procesom]] [[1909.]] godine u [[Zagreb]]u. U oba slučaja, radio je u interesu politike [[Beč]]a.		Đorđe Nastić''', kršteno ime '''Risto''' <ref>{{Citiranje knjige\|last= \|first= \|authorlink= \|title=Dvorani u Veleizdajničkom procesu 1909. godine (2): Krivi zato što su Srbi\|year= \|url=https://banija.rs/banija/14055-dvorani-u-veleizdajnickom-procesu-1909-godine-2-krivi-zato-sto-su-srbi.html\|publisher=banija.rs \|language=srpski \|location= \|id= }}</ref> ([[Mostar]], [[1884.]] – [[1919.]]) Srbin iz Bosne, diplomirani filozof i [[agent provokator]] austrijske vlade koji je povezan s [[Bombaška afera (1907.-1908.)\|Bombaškom aferom]] [[1907.]] – [[1908.]] godine u [[Crnogorska država 1852. - 1918.\|Kneževini Crnoj Gori]] i [[Veleizdajnički proces\|Veleizdajničkim procesom]] [[1909.]] godine u [[Zagreb]]u. U oba slučaja, radio je u interesu politike [[Beč]]a.

	Bio je aktivni član nacionalnih srpskih organizacija u [[Sarajevo\|Sarajevu]], a potom otišao je u [[Beograd]] gdje se povezao s tada brojnim nacionalnim, revolucionarnim i zavjereničkim organizacijama koje su djelovale u Srbiji i van nje s ciljem srpskog ujedinjenja. Službena [[historiografija]] ga uglavnom tretira kao ubačenog austrougarskog agenta, a u enciklopedijama je najčešće označen kao izdajnik srpskog naroda, jer je u svojoj brošuri objavljenoj [[1908.]] pisao o mnogim tajnim i zavjereničkim aktivnostima koje su navodno provodili beogradski režim i brojne nacionalne organizacije u Srbiji.<ref>{{Citiranje knjige\|last=Rastoder \|first= Šerbo\|authorlink= \|title= Knjiga Đorđa Nastića: Uloga "Crne ruke" u zavjeri protiv kralja Nikole\|year= \|url=http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_od_20vij_do_1_svj_rata/uloga_crne_ruke_u_zavjeri_protiv_kralja_nikole.htm \|publisher=montenegrina.net \|language=crnogorski \|location= \|id= }}</ref> Beču je od ključnog političkog značaja bilo udaljavanje Srbije i Crne Gore, zbog svog planiranog prodora na istok ([[Drang nach Osten]]), a Srbiji je smetala samostalna Crna Gora, koja joj se ne želi potčiniti.		Bio je aktivni član nacionalnih srpskih organizacija u [[Sarajevo\|Sarajevu]], a potom otišao je u [[Beograd]] gdje se povezao s tada brojnim nacionalnim, revolucionarnim i zavjereničkim organizacijama koje su djelovale u Srbiji i van nje s ciljem srpskog ujedinjenja. Službena [[historiografija]] ga uglavnom tretira kao ubačenog austrougarskog agenta, a u enciklopedijama je najčešće označen kao izdajnik srpskog naroda, jer je u svojoj brošuri objavljenoj [[1908.]] pisao o mnogim tajnim i zavjereničkim aktivnostima koje su navodno provodili beogradski režim i brojne nacionalne organizacije u Srbiji.<ref>{{Citiranje knjige\|last=Rastoder \|first= Šerbo\|authorlink= \|title= Knjiga Đorđa Nastića: Uloga "Crne ruke" u zavjeri protiv kralja Nikole\|year= \|url=http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_od_20vij_do_1_svj_rata/uloga_crne_ruke_u_zavjeri_protiv_kralja_nikole.htm \|publisher=montenegrina.net \|language=crnogorski \|location= \|id= }}</ref> Beču je od ključnog političkog značaja bilo udaljavanje Srbije i Crne Gore, zbog svog planiranog prodora na istok ([[Drang nach Osten]]), a Srbiji je smetala samostalna Crna Gora, koja joj se ne želi potčiniti.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T23:28:26Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 23:28
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Đorđe Nastić'''-->'''Đorđe Nastić''', kršteno ime '''Risto''' <ref>{{~~Cite book~~\|last= \|first= \|authorlink= \|title=Dvorani u Veleizdajničkom procesu 1909. godine (2): Krivi zato što su Srbi\|year= \|url=https://banija.rs/banija/14055-dvorani-u-veleizdajnickom-procesu-1909-godine-2-krivi-zato-sto-su-srbi.html\|publisher=banija.rs \|language=srpski \|location= \|id= }}</ref> ([[Mostar]], [[1884.]] – [[1919.]]) Srbin iz Bosne, diplomirani filozof i [[agent provokator]] austrijske vlade koji je povezan s [[Bombaška afera (1907.-1908.)\|Bombaškom aferom]] [[1907.]] – [[1908.]] godine u [[Crnogorska država 1852. - 1918.\|Kneževini Crnoj Gori]] i [[Veleizdajnički proces\|Veleizdajničkim procesom]] [[1909.]] godine u [[Zagreb]]u. U oba slučaja, radio je u interesu politike [[Beč]]a.		<!--'''Đorđe Nastić'''-->'''Đorđe Nastić''', kršteno ime '''Risto''' <ref>{{Citiranje knjige\|last= \|first= \|authorlink= \|title=Dvorani u Veleizdajničkom procesu 1909. godine (2): Krivi zato što su Srbi\|year= \|url=https://banija.rs/banija/14055-dvorani-u-veleizdajnickom-procesu-1909-godine-2-krivi-zato-sto-su-srbi.html\|publisher=banija.rs \|language=srpski \|location= \|id= }}</ref> ([[Mostar]], [[1884.]] – [[1919.]]) Srbin iz Bosne, diplomirani filozof i [[agent provokator]] austrijske vlade koji je povezan s [[Bombaška afera (1907.-1908.)\|Bombaškom aferom]] [[1907.]] – [[1908.]] godine u [[Crnogorska država 1852. - 1918.\|Kneževini Crnoj Gori]] i [[Veleizdajnički proces\|Veleizdajničkim procesom]] [[1909.]] godine u [[Zagreb]]u. U oba slučaja, radio je u interesu politike [[Beč]]a.

	Bio je aktivni član nacionalnih srpskih organizacija u [[Sarajevo\|Sarajevu]], a potom otišao je u [[Beograd]] gdje se povezao s tada brojnim nacionalnim, revolucionarnim i zavjereničkim organizacijama koje su djelovale u Srbiji i van nje s ciljem srpskog ujedinjenja. Službena [[historiografija]] ga uglavnom tretira kao ubačenog austrougarskog agenta, a u enciklopedijama je najčešće označen kao izdajnik srpskog naroda, jer je u svojoj brošuri objavljenoj [[1908.]] pisao o mnogim tajnim i zavjereničkim aktivnostima koje su navodno provodili beogradski režim i brojne nacionalne organizacije u Srbiji.<ref>{{~~Cite book~~\|last=Rastoder \|first= Šerbo\|authorlink= \|title= Knjiga Đorđa Nastića: Uloga "Crne ruke" u zavjeri protiv kralja Nikole\|year= \|url=http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_od_20vij_do_1_svj_rata/uloga_crne_ruke_u_zavjeri_protiv_kralja_nikole.htm \|publisher=montenegrina.net \|language=crnogorski \|location= \|id= }}</ref> Beču je od ključnog političkog značaja bilo udaljavanje Srbije i Crne Gore, zbog svog planiranog prodora na istok ([[Drang nach Osten]]), a Srbiji je smetala samostalna Crna Gora, koja joj se ne želi potčiniti.		Bio je aktivni član nacionalnih srpskih organizacija u [[Sarajevo\|Sarajevu]], a potom otišao je u [[Beograd]] gdje se povezao s tada brojnim nacionalnim, revolucionarnim i zavjereničkim organizacijama koje su djelovale u Srbiji i van nje s ciljem srpskog ujedinjenja. Službena [[historiografija]] ga uglavnom tretira kao ubačenog austrougarskog agenta, a u enciklopedijama je najčešće označen kao izdajnik srpskog naroda, jer je u svojoj brošuri objavljenoj [[1908.]] pisao o mnogim tajnim i zavjereničkim aktivnostima koje su navodno provodili beogradski režim i brojne nacionalne organizacije u Srbiji.<ref>{{Citiranje knjige\|last=Rastoder \|first= Šerbo\|authorlink= \|title= Knjiga Đorđa Nastića: Uloga "Crne ruke" u zavjeri protiv kralja Nikole\|year= \|url=http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_od_20vij_do_1_svj_rata/uloga_crne_ruke_u_zavjeri_protiv_kralja_nikole.htm \|publisher=montenegrina.net \|language=crnogorski \|location= \|id= }}</ref> Beču je od ključnog političkog značaja bilo udaljavanje Srbije i Crne Gore, zbog svog planiranog prodora na istok ([[Drang nach Osten]]), a Srbiji je smetala samostalna Crna Gora, koja joj se ne želi potčiniti.

	[[Sekula Drljević]] je citirao Ljubu Jovanovića: ''Zatim dolazi u Beograd poznati austrougarski poverenik Đ. Nastić. On vara i provocira mladićske patriotske krugove, uvlači se u vojne radionice u Kragujevcu, gde od lakovernih ljudi izvara i izmami nekoliko vojničkih bombi, prenosi ih u društvu notornih bečkih agenata kroz celu habsburšku teritoriju, od Zemuna do Kotora i naposljetku pokazuje ih sa velikim skandalom na Cetinju kao namenjene da uzmu život knezu Nikoli.'' Drljević navodi da Nastić nije sudjelovao u nošenju bombi u Crnu Goru kao i da su oni, koji su nosili bombe, služili interesima Austro-Ugarske, jer u protivnom ona ne bi potpomagala nošenje bombi.<ref>{{~~Cite book~~\|last= Drljević\|first=Sekula \|authorlink= \|title= Balkanski sukobi 1905 - 1941., poglavlje: Bombaška afera\|year= \|url=http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedju_1_i_2_svj_rata/balkanski_sukobi_1905_1941_sekula_drljevic.html?fbclid=IwAR1K7d1e69ICvIDud5VzDxrV_jro2gHFfkVlKteRF7GuczXEtkue2dIXRq8 \|publisher=montenegrina.net \|language=crnogorski \|location= \|id= }}</ref> Na suđenju Srbima u Veleizdajničkom procesu, pitanja koja je obrana postavila Nastiću kao i njegovi odgovori, dovodili su do zaključka da je on bio glavni organizator slanja bombi na Cetinje. Pošto razotkrivanje njegove uloge i u prijašnjim aferama nije išlo u prilog vlastima, državni tužitelj i predsjednik suda omeli su davanje odgovora, ubacujući se u dijalog svojim potpitanjima.		[[Sekula Drljević]] je citirao Ljubu Jovanovića: ''Zatim dolazi u Beograd poznati austrougarski poverenik Đ. Nastić. On vara i provocira mladićske patriotske krugove, uvlači se u vojne radionice u Kragujevcu, gde od lakovernih ljudi izvara i izmami nekoliko vojničkih bombi, prenosi ih u društvu notornih bečkih agenata kroz celu habsburšku teritoriju, od Zemuna do Kotora i naposljetku pokazuje ih sa velikim skandalom na Cetinju kao namenjene da uzmu život knezu Nikoli.'' Drljević navodi da Nastić nije sudjelovao u nošenju bombi u Crnu Goru kao i da su oni, koji su nosili bombe, služili interesima Austro-Ugarske, jer u protivnom ona ne bi potpomagala nošenje bombi.<ref>{{Citiranje knjige\|last= Drljević\|first=Sekula \|authorlink= \|title= Balkanski sukobi 1905 - 1941., poglavlje: Bombaška afera\|year= \|url=http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedju_1_i_2_svj_rata/balkanski_sukobi_1905_1941_sekula_drljevic.html?fbclid=IwAR1K7d1e69ICvIDud5VzDxrV_jro2gHFfkVlKteRF7GuczXEtkue2dIXRq8 \|publisher=montenegrina.net \|language=crnogorski \|location= \|id= }}</ref> Na suđenju Srbima u Veleizdajničkom procesu, pitanja koja je obrana postavila Nastiću kao i njegovi odgovori, dovodili su do zaključka da je on bio glavni organizator slanja bombi na Cetinje. Pošto razotkrivanje njegove uloge i u prijašnjim aferama nije išlo u prilog vlastima, državni tužitelj i predsjednik suda omeli su davanje odgovora, ubacujući se u dijalog svojim potpitanjima.

	U slučaju Veleizdajnikog procesa on iznosi u javnost dokument, koji je trebao biti kompromitirajući materijal protiv optuženih Srba. Osnova za optužnicu bila je ta brošura pod naslovom ''Finale'', kojoj je autor bio Đorđe Nastić, tiskana 5. kolovoza [[1908.]] u [[Budimpešta\|Budimpešti]]. Ban [[Pavao Rauch]] je imao plan na osnovu Nastićevog materijala zavesti u Hrvatskoj izvanredne mjere, jer im je smetala [[Hrvatsko-srpska koalicija]] koja je išla u pravcu udaljavanja od Austro-Ugarske. Po zagrebačkom ''[[Srbobran (novine)\|Srbobranu]]'' Nastić je primao direktive za rad od austrijske obavještajne službe preko kapetana Michaela Vojnera. Velike je brige zadavao obrani, ali neugodnosti zbog davanja podrške njemu nisu mimoišle ni porotu. [[Lujo Bakotić]] je pisao protiv Nastića i njegovih argumenata objavljenih u djelu ''Finale'', a vraćao se i na njegovu ulogu u cetinjskoj aferi.<ref>{{~~Cite book~~\|last= \|first= \|authorlink= \|title= Србобран, бр. 186., Настићев "Финале" \|year= 1908.\|url= \|publisher= \|location= Загреб\|id= }}</ref> [[Jovan Banjanin]] je o Nastićevom svjedočenju protiv njega rekao: ''Nikada nisam dopisivao ni o čemu sa Slov. Jugom ili kakvom revol. organizacijom ili članovima njezinim... Za sav taj rad saznao sam tek iz Finala. I ako mi se dokaže protivno, ali ne prostim, ničim ne potkrijepljenim tvrdnjama jednog lokšpicla, nego stvarnim dokazima i konkretnim činjenicama, ja evo dajem svoju mušku riječ, da ću ovoga časa izvršiti sam ono, što meni i mojim prijateljima tako živo želi Akurti.'' <ref>{{~~Cite book~~\|last=Бањанин\|first=Јован\|authorlink= \|title= Србобран, бр. 197., Пред судом јавности\|year= 1908.\|url= \|publisher= \|location= Загреб\|id= }}</ref> [[Budislav Budisavljević]] je u ''[[Srbobran (novine)\|Srbobranu]]'' o njemu zapisao da za novac služi gospodarima, jer mu je to u krvi: ''Djed mu je bio turski špijun, otac bosanski, a on svačiji.''<ref>{{~~Cite book~~\|last= Вишњић \|first= Чедомир \|authorlink= \|title= Србобран 1901.-1914. - Српско коло 1903. - 1914., pp. 432.\|year= 2013. \|url= \|publisher= СКД Просвјета, Службени Гласник \|location= Загреб, Београд \|id= }}</ref> <ref>{{~~Cite book~~\|last= \|first= \|authorlink= \|title= Србобран, бр. 174.\|year= 1908.\|url= \|publisher= \|location= Загреб\|id= }}</ref>		U slučaju Veleizdajnikog procesa on iznosi u javnost dokument, koji je trebao biti kompromitirajući materijal protiv optuženih Srba. Osnova za optužnicu bila je ta brošura pod naslovom ''Finale'', kojoj je autor bio Đorđe Nastić, tiskana 5. kolovoza [[1908.]] u [[Budimpešta\|Budimpešti]]. Ban [[Pavao Rauch]] je imao plan na osnovu Nastićevog materijala zavesti u Hrvatskoj izvanredne mjere, jer im je smetala [[Hrvatsko-srpska koalicija]] koja je išla u pravcu udaljavanja od Austro-Ugarske. Po zagrebačkom ''[[Srbobran (novine)\|Srbobranu]]'' Nastić je primao direktive za rad od austrijske obavještajne službe preko kapetana Michaela Vojnera. Velike je brige zadavao obrani, ali neugodnosti zbog davanja podrške njemu nisu mimoišle ni porotu. [[Lujo Bakotić]] je pisao protiv Nastića i njegovih argumenata objavljenih u djelu ''Finale'', a vraćao se i na njegovu ulogu u cetinjskoj aferi.<ref>{{Citiranje knjige\|last= \|first= \|authorlink= \|title= Србобран, бр. 186., Настићев "Финале" \|year= 1908.\|url= \|publisher= \|location= Загреб\|id= }}</ref> [[Jovan Banjanin]] je o Nastićevom svjedočenju protiv njega rekao: ''Nikada nisam dopisivao ni o čemu sa Slov. Jugom ili kakvom revol. organizacijom ili članovima njezinim... Za sav taj rad saznao sam tek iz Finala. I ako mi se dokaže protivno, ali ne prostim, ničim ne potkrijepljenim tvrdnjama jednog lokšpicla, nego stvarnim dokazima i konkretnim činjenicama, ja evo dajem svoju mušku riječ, da ću ovoga časa izvršiti sam ono, što meni i mojim prijateljima tako živo želi Akurti.'' <ref>{{Citiranje knjige\|last=Бањанин\|first=Јован\|authorlink= \|title= Србобран, бр. 197., Пред судом јавности\|year= 1908.\|url= \|publisher= \|location= Загреб\|id= }}</ref> [[Budislav Budisavljević]] je u ''[[Srbobran (novine)\|Srbobranu]]'' o njemu zapisao da za novac služi gospodarima, jer mu je to u krvi: ''Djed mu je bio turski špijun, otac bosanski, a on svačiji.''<ref>{{Citiranje knjige\|last= Вишњић \|first= Чедомир \|authorlink= \|title= Србобран 1901.-1914. - Српско коло 1903. - 1914., pp. 432.\|year= 2013. \|url= \|publisher= СКД Просвјета, Службени Гласник \|location= Загреб, Београд \|id= }}</ref> <ref>{{Citiranje knjige\|last= \|first= \|authorlink= \|title= Србобран, бр. 174.\|year= 1908.\|url= \|publisher= \|location= Загреб\|id= }}</ref>

	== Djela ==		== Djela ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-05T21:21:03Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Đorđe Nastić''', kršteno ime '''Risto''' <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Dvorani u Veleizdajničkom procesu 1909. godine (2): Krivi zato što su Srbi|year= |url=https://banija.rs/banija/14055-dvorani-u-veleizdajnickom-procesu-1909-godine-2-krivi-zato-sto-su-srbi.html|publisher=banija.rs |language=srpski |location= |id= }}</ref> ([[Mostar]], [[1884.]] – [[1919.]]) Srbin iz Bosne, diplomirani filozof i [[agent provokator]] austrijske vlade koji je povezan s [[Bombaška afera (1907.-1908.)|Bombaškom aferom]] [[1907.]] – [[1908.]] godine u [[Crnogorska država 1852. - 1918.|Kneževini Crnoj Gori]] i [[Veleizdajnički proces|Veleizdajničkim procesom]] [[1909.]] godine u [[Zagreb]]u. U oba slučaja, radio je u interesu politike [[Beč]]a.

Bio je aktivni član nacionalnih srpskih organizacija u [[Sarajevo|Sarajevu]], a potom otišao je u [[Beograd]] gdje se povezao s tada brojnim nacionalnim, revolucionarnim i zavjereničkim organizacijama koje su djelovale u Srbiji i van nje s ciljem srpskog ujedinjenja. Službena [[historiografija]] ga uglavnom tretira kao ubačenog austrougarskog agenta, a u enciklopedijama je najčešće označen kao izdajnik srpskog naroda, jer je u svojoj brošuri objavljenoj [[1908.]] pisao o mnogim tajnim i zavjereničkim aktivnostima koje su navodno provodili beogradski režim i brojne nacionalne organizacije u Srbiji.<ref>{{Cite book|last=Rastoder |first= Šerbo|authorlink= |title= Knjiga Đorđa Nastića: Uloga "Crne ruke" u zavjeri protiv kralja Nikole|year= |url=http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_od_20vij_do_1_svj_rata/uloga_crne_ruke_u_zavjeri_protiv_kralja_nikole.htm |publisher=montenegrina.net |language=crnogorski |location= |id= }}</ref> Beču je od ključnog političkog značaja bilo udaljavanje Srbije i Crne Gore, zbog svog planiranog prodora na istok ([[Drang nach Osten]]), a Srbiji je smetala samostalna Crna Gora, koja joj se ne želi potčiniti.

[[Sekula Drljević]] je citirao Ljubu Jovanovića: ''Zatim dolazi u Beograd poznati austrougarski poverenik Đ. Nastić. On vara i provocira mladićske patriotske krugove, uvlači se u vojne radionice u Kragujevcu, gde od lakovernih ljudi izvara i izmami nekoliko vojničkih bombi, prenosi ih u društvu notornih bečkih agenata kroz celu habsburšku teritoriju, od Zemuna do Kotora i naposljetku pokazuje ih sa velikim skandalom na Cetinju kao namenjene da uzmu život knezu Nikoli.'' Drljević navodi da Nastić nije sudjelovao u nošenju bombi u Crnu Goru kao i da su oni, koji su nosili bombe, služili interesima Austro-Ugarske, jer u protivnom ona ne bi potpomagala nošenje bombi.<ref>{{Cite book|last= Drljević|first=Sekula |authorlink= |title= Balkanski sukobi 1905 - 1941., poglavlje: Bombaška afera|year= |url=http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedju_1_i_2_svj_rata/balkanski_sukobi_1905_1941_sekula_drljevic.html?fbclid=IwAR1K7d1e69ICvIDud5VzDxrV_jro2gHFfkVlKteRF7GuczXEtkue2dIXRq8 |publisher=montenegrina.net |language=crnogorski |location= |id= }}</ref> Na suđenju Srbima u Veleizdajničkom procesu, pitanja koja je obrana postavila Nastiću kao i njegovi odgovori, dovodili su do zaključka da je on bio glavni organizator slanja bombi na Cetinje. Pošto razotkrivanje njegove uloge i u prijašnjim aferama nije išlo u prilog vlastima, državni tužitelj i predsjednik suda omeli su davanje odgovora, ubacujući se u dijalog svojim potpitanjima.

U slučaju Veleizdajnikog procesa on iznosi u javnost dokument, koji je trebao biti kompromitirajući materijal protiv optuženih Srba. Osnova za optužnicu bila je ta brošura pod naslovom ''Finale'', kojoj je autor bio Đorđe Nastić, tiskana 5. kolovoza [[1908.]] u [[Budimpešta|Budimpešti]]. Ban [[Pavao Rauch]] je imao plan na osnovu Nastićevog materijala zavesti u Hrvatskoj izvanredne mjere, jer im je smetala [[Hrvatsko-srpska koalicija]] koja je išla u pravcu udaljavanja od Austro-Ugarske. Po zagrebačkom ''[[Srbobran (novine)|Srbobranu]]'' Nastić je primao direktive za rad od austrijske obavještajne službe preko kapetana Michaela Vojnera. Velike je brige zadavao obrani, ali neugodnosti zbog davanja podrške njemu nisu mimoišle ni porotu. [[Lujo Bakotić]] je pisao protiv Nastića i njegovih argumenata objavljenih u djelu ''Finale'', a vraćao se i na njegovu ulogu u cetinjskoj aferi.<ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title= Србобран, бр. 186., Настићев "Финале" |year= 1908.|url= |publisher= |location= Загреб|id= }}</ref> [[Jovan Banjanin]] je o Nastićevom svjedočenju protiv njega rekao: ''Nikada nisam dopisivao ni o čemu sa Slov. Jugom ili kakvom revol. organizacijom ili članovima njezinim... Za sav taj rad saznao sam tek iz Finala. I ako mi se dokaže protivno, ali ne prostim, ničim ne potkrijepljenim tvrdnjama jednog lokšpicla, nego stvarnim dokazima i konkretnim činjenicama, ja evo dajem svoju mušku riječ, da ću ovoga časa izvršiti sam ono, što meni i mojim prijateljima tako živo želi Akurti.'' <ref>{{Cite book|last=Бањанин|first=Јован|authorlink= |title= Србобран, бр. 197., Пред судом јавности|year= 1908.|url= |publisher= |location= Загреб|id= }}</ref> [[Budislav Budisavljević]] je u ''[[Srbobran (novine)|Srbobranu]]'' o njemu zapisao da za novac služi gospodarima, jer mu je to u krvi: ''Djed mu je bio turski špijun, otac bosanski, a on svačiji.''<ref>{{Cite book|last= Вишњић |first= Чедомир |authorlink= |title= Србобран 1901.-1914. - Српско коло 1903. - 1914., pp. 432.|year= 2013. |url= |publisher= СКД Просвјета, Службени Гласник |location= Загреб, Београд |id= }}</ref> <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title= Србобран, бр. 174.|year= 1908.|url= |publisher= |location= Загреб|id= }}</ref>

== Djela ==
* ''Jezuite u Bosni'', brošura, Nova štamparija Davidović, Beograd, 1906.
* ''Moje afere'', brošura, Hrvatska pučka seljačka tiskara, Zagreb, 1908.
* ''Finale'', brošura, Sam. Markus, Budimpešta 1908. (Drugo izdanje: Tisak C. Albrechta, Zagreb, 1908.)
* ''Wo ist die Wahrheit?: neue Daten und Dokumente zur züdslavischen revolutionären Agitation'', brošura, D. S. Kajon, Sarajevo, 1908.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Nastić, Đorđe}}
[[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]]

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 23:28
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Đorđe Nastić'''-->'''Đorđe Nastić''', kršteno ime '''Risto''' <ref>{{~~Cite book~~\|last= \|first= \|authorlink= \|title=Dvorani u Veleizdajničkom procesu 1909. godine (2): Krivi zato što su Srbi\|year= \|url=https://banija.rs/banija/14055-dvorani-u-veleizdajnickom-procesu-1909-godine-2-krivi-zato-sto-su-srbi.html\|publisher=banija.rs \|language=srpski \|location= \|id= }}</ref> ([[Mostar]], [[1884.]] – [[1919.]]) Srbin iz Bosne, diplomirani filozof i [[agent provokator]] austrijske vlade koji je povezan s [[Bombaška afera (1907.-1908.)\|Bombaškom aferom]] [[1907.]] – [[1908.]] godine u [[Crnogorska država 1852. - 1918.\|Kneževini Crnoj Gori]] i [[Veleizdajnički proces\|Veleizdajničkim procesom]] [[1909.]] godine u [[Zagreb]]u. U oba slučaja, radio je u interesu politike [[Beč]]a.		<!--'''Đorđe Nastić'''-->'''Đorđe Nastić''', kršteno ime '''Risto''' <ref>{{Citiranje knjige\|last= \|first= \|authorlink= \|title=Dvorani u Veleizdajničkom procesu 1909. godine (2): Krivi zato što su Srbi\|year= \|url=https://banija.rs/banija/14055-dvorani-u-veleizdajnickom-procesu-1909-godine-2-krivi-zato-sto-su-srbi.html\|publisher=banija.rs \|language=srpski \|location= \|id= }}</ref> ([[Mostar]], [[1884.]] – [[1919.]]) Srbin iz Bosne, diplomirani filozof i [[agent provokator]] austrijske vlade koji je povezan s [[Bombaška afera (1907.-1908.)\|Bombaškom aferom]] [[1907.]] – [[1908.]] godine u [[Crnogorska država 1852. - 1918.\|Kneževini Crnoj Gori]] i [[Veleizdajnički proces\|Veleizdajničkim procesom]] [[1909.]] godine u [[Zagreb]]u. U oba slučaja, radio je u interesu politike [[Beč]]a.

	Bio je aktivni član nacionalnih srpskih organizacija u [[Sarajevo\|Sarajevu]], a potom otišao je u [[Beograd]] gdje se povezao s tada brojnim nacionalnim, revolucionarnim i zavjereničkim organizacijama koje su djelovale u Srbiji i van nje s ciljem srpskog ujedinjenja. Službena [[historiografija]] ga uglavnom tretira kao ubačenog austrougarskog agenta, a u enciklopedijama je najčešće označen kao izdajnik srpskog naroda, jer je u svojoj brošuri objavljenoj [[1908.]] pisao o mnogim tajnim i zavjereničkim aktivnostima koje su navodno provodili beogradski režim i brojne nacionalne organizacije u Srbiji.<ref>{{~~Cite book~~\|last=Rastoder \|first= Šerbo\|authorlink= \|title= Knjiga Đorđa Nastića: Uloga "Crne ruke" u zavjeri protiv kralja Nikole\|year= \|url=http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_od_20vij_do_1_svj_rata/uloga_crne_ruke_u_zavjeri_protiv_kralja_nikole.htm \|publisher=montenegrina.net \|language=crnogorski \|location= \|id= }}</ref> Beču je od ključnog političkog značaja bilo udaljavanje Srbije i Crne Gore, zbog svog planiranog prodora na istok ([[Drang nach Osten]]), a Srbiji je smetala samostalna Crna Gora, koja joj se ne želi potčiniti.		Bio je aktivni član nacionalnih srpskih organizacija u [[Sarajevo\|Sarajevu]], a potom otišao je u [[Beograd]] gdje se povezao s tada brojnim nacionalnim, revolucionarnim i zavjereničkim organizacijama koje su djelovale u Srbiji i van nje s ciljem srpskog ujedinjenja. Službena [[historiografija]] ga uglavnom tretira kao ubačenog austrougarskog agenta, a u enciklopedijama je najčešće označen kao izdajnik srpskog naroda, jer je u svojoj brošuri objavljenoj [[1908.]] pisao o mnogim tajnim i zavjereničkim aktivnostima koje su navodno provodili beogradski režim i brojne nacionalne organizacije u Srbiji.<ref>{{Citiranje knjige\|last=Rastoder \|first= Šerbo\|authorlink= \|title= Knjiga Đorđa Nastića: Uloga "Crne ruke" u zavjeri protiv kralja Nikole\|year= \|url=http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_od_20vij_do_1_svj_rata/uloga_crne_ruke_u_zavjeri_protiv_kralja_nikole.htm \|publisher=montenegrina.net \|language=crnogorski \|location= \|id= }}</ref> Beču je od ključnog političkog značaja bilo udaljavanje Srbije i Crne Gore, zbog svog planiranog prodora na istok ([[Drang nach Osten]]), a Srbiji je smetala samostalna Crna Gora, koja joj se ne želi potčiniti.

	[[Sekula Drljević]] je citirao Ljubu Jovanovića: ''Zatim dolazi u Beograd poznati austrougarski poverenik Đ. Nastić. On vara i provocira mladićske patriotske krugove, uvlači se u vojne radionice u Kragujevcu, gde od lakovernih ljudi izvara i izmami nekoliko vojničkih bombi, prenosi ih u društvu notornih bečkih agenata kroz celu habsburšku teritoriju, od Zemuna do Kotora i naposljetku pokazuje ih sa velikim skandalom na Cetinju kao namenjene da uzmu život knezu Nikoli.'' Drljević navodi da Nastić nije sudjelovao u nošenju bombi u Crnu Goru kao i da su oni, koji su nosili bombe, služili interesima Austro-Ugarske, jer u protivnom ona ne bi potpomagala nošenje bombi.<ref>{{~~Cite book~~\|last= Drljević\|first=Sekula \|authorlink= \|title= Balkanski sukobi 1905 - 1941., poglavlje: Bombaška afera\|year= \|url=http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedju_1_i_2_svj_rata/balkanski_sukobi_1905_1941_sekula_drljevic.html?fbclid=IwAR1K7d1e69ICvIDud5VzDxrV_jro2gHFfkVlKteRF7GuczXEtkue2dIXRq8 \|publisher=montenegrina.net \|language=crnogorski \|location= \|id= }}</ref> Na suđenju Srbima u Veleizdajničkom procesu, pitanja koja je obrana postavila Nastiću kao i njegovi odgovori, dovodili su do zaključka da je on bio glavni organizator slanja bombi na Cetinje. Pošto razotkrivanje njegove uloge i u prijašnjim aferama nije išlo u prilog vlastima, državni tužitelj i predsjednik suda omeli su davanje odgovora, ubacujući se u dijalog svojim potpitanjima.		[[Sekula Drljević]] je citirao Ljubu Jovanovića: ''Zatim dolazi u Beograd poznati austrougarski poverenik Đ. Nastić. On vara i provocira mladićske patriotske krugove, uvlači se u vojne radionice u Kragujevcu, gde od lakovernih ljudi izvara i izmami nekoliko vojničkih bombi, prenosi ih u društvu notornih bečkih agenata kroz celu habsburšku teritoriju, od Zemuna do Kotora i naposljetku pokazuje ih sa velikim skandalom na Cetinju kao namenjene da uzmu život knezu Nikoli.'' Drljević navodi da Nastić nije sudjelovao u nošenju bombi u Crnu Goru kao i da su oni, koji su nosili bombe, služili interesima Austro-Ugarske, jer u protivnom ona ne bi potpomagala nošenje bombi.<ref>{{Citiranje knjige\|last= Drljević\|first=Sekula \|authorlink= \|title= Balkanski sukobi 1905 - 1941., poglavlje: Bombaška afera\|year= \|url=http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedju_1_i_2_svj_rata/balkanski_sukobi_1905_1941_sekula_drljevic.html?fbclid=IwAR1K7d1e69ICvIDud5VzDxrV_jro2gHFfkVlKteRF7GuczXEtkue2dIXRq8 \|publisher=montenegrina.net \|language=crnogorski \|location= \|id= }}</ref> Na suđenju Srbima u Veleizdajničkom procesu, pitanja koja je obrana postavila Nastiću kao i njegovi odgovori, dovodili su do zaključka da je on bio glavni organizator slanja bombi na Cetinje. Pošto razotkrivanje njegove uloge i u prijašnjim aferama nije išlo u prilog vlastima, državni tužitelj i predsjednik suda omeli su davanje odgovora, ubacujući se u dijalog svojim potpitanjima.

	U slučaju Veleizdajnikog procesa on iznosi u javnost dokument, koji je trebao biti kompromitirajući materijal protiv optuženih Srba. Osnova za optužnicu bila je ta brošura pod naslovom ''Finale'', kojoj je autor bio Đorđe Nastić, tiskana 5. kolovoza [[1908.]] u [[Budimpešta\|Budimpešti]]. Ban [[Pavao Rauch]] je imao plan na osnovu Nastićevog materijala zavesti u Hrvatskoj izvanredne mjere, jer im je smetala [[Hrvatsko-srpska koalicija]] koja je išla u pravcu udaljavanja od Austro-Ugarske. Po zagrebačkom ''[[Srbobran (novine)\|Srbobranu]]'' Nastić je primao direktive za rad od austrijske obavještajne službe preko kapetana Michaela Vojnera. Velike je brige zadavao obrani, ali neugodnosti zbog davanja podrške njemu nisu mimoišle ni porotu. [[Lujo Bakotić]] je pisao protiv Nastića i njegovih argumenata objavljenih u djelu ''Finale'', a vraćao se i na njegovu ulogu u cetinjskoj aferi.<ref>{{~~Cite book~~\|last= \|first= \|authorlink= \|title= Србобран, бр. 186., Настићев "Финале" \|year= 1908.\|url= \|publisher= \|location= Загреб\|id= }}</ref> [[Jovan Banjanin]] je o Nastićevom svjedočenju protiv njega rekao: ''Nikada nisam dopisivao ni o čemu sa Slov. Jugom ili kakvom revol. organizacijom ili članovima njezinim... Za sav taj rad saznao sam tek iz Finala. I ako mi se dokaže protivno, ali ne prostim, ničim ne potkrijepljenim tvrdnjama jednog lokšpicla, nego stvarnim dokazima i konkretnim činjenicama, ja evo dajem svoju mušku riječ, da ću ovoga časa izvršiti sam ono, što meni i mojim prijateljima tako živo želi Akurti.'' <ref>{{~~Cite book~~\|last=Бањанин\|first=Јован\|authorlink= \|title= Србобран, бр. 197., Пред судом јавности\|year= 1908.\|url= \|publisher= \|location= Загреб\|id= }}</ref> [[Budislav Budisavljević]] je u ''[[Srbobran (novine)\|Srbobranu]]'' o njemu zapisao da za novac služi gospodarima, jer mu je to u krvi: ''Djed mu je bio turski špijun, otac bosanski, a on svačiji.''<ref>{{~~Cite book~~\|last= Вишњић \|first= Чедомир \|authorlink= \|title= Србобран 1901.-1914. - Српско коло 1903. - 1914., pp. 432.\|year= 2013. \|url= \|publisher= СКД Просвјета, Службени Гласник \|location= Загреб, Београд \|id= }}</ref> <ref>{{~~Cite book~~\|last= \|first= \|authorlink= \|title= Србобран, бр. 174.\|year= 1908.\|url= \|publisher= \|location= Загреб\|id= }}</ref>		U slučaju Veleizdajnikog procesa on iznosi u javnost dokument, koji je trebao biti kompromitirajući materijal protiv optuženih Srba. Osnova za optužnicu bila je ta brošura pod naslovom ''Finale'', kojoj je autor bio Đorđe Nastić, tiskana 5. kolovoza [[1908.]] u [[Budimpešta\|Budimpešti]]. Ban [[Pavao Rauch]] je imao plan na osnovu Nastićevog materijala zavesti u Hrvatskoj izvanredne mjere, jer im je smetala [[Hrvatsko-srpska koalicija]] koja je išla u pravcu udaljavanja od Austro-Ugarske. Po zagrebačkom ''[[Srbobran (novine)\|Srbobranu]]'' Nastić je primao direktive za rad od austrijske obavještajne službe preko kapetana Michaela Vojnera. Velike je brige zadavao obrani, ali neugodnosti zbog davanja podrške njemu nisu mimoišle ni porotu. [[Lujo Bakotić]] je pisao protiv Nastića i njegovih argumenata objavljenih u djelu ''Finale'', a vraćao se i na njegovu ulogu u cetinjskoj aferi.<ref>{{Citiranje knjige\|last= \|first= \|authorlink= \|title= Србобран, бр. 186., Настићев "Финале" \|year= 1908.\|url= \|publisher= \|location= Загреб\|id= }}</ref> [[Jovan Banjanin]] je o Nastićevom svjedočenju protiv njega rekao: ''Nikada nisam dopisivao ni o čemu sa Slov. Jugom ili kakvom revol. organizacijom ili članovima njezinim... Za sav taj rad saznao sam tek iz Finala. I ako mi se dokaže protivno, ali ne prostim, ničim ne potkrijepljenim tvrdnjama jednog lokšpicla, nego stvarnim dokazima i konkretnim činjenicama, ja evo dajem svoju mušku riječ, da ću ovoga časa izvršiti sam ono, što meni i mojim prijateljima tako živo želi Akurti.'' <ref>{{Citiranje knjige\|last=Бањанин\|first=Јован\|authorlink= \|title= Србобран, бр. 197., Пред судом јавности\|year= 1908.\|url= \|publisher= \|location= Загреб\|id= }}</ref> [[Budislav Budisavljević]] je u ''[[Srbobran (novine)\|Srbobranu]]'' o njemu zapisao da za novac služi gospodarima, jer mu je to u krvi: ''Djed mu je bio turski špijun, otac bosanski, a on svačiji.''<ref>{{Citiranje knjige\|last= Вишњић \|first= Чедомир \|authorlink= \|title= Србобран 1901.-1914. - Српско коло 1903. - 1914., pp. 432.\|year= 2013. \|url= \|publisher= СКД Просвјета, Службени Гласник \|location= Загреб, Београд \|id= }}</ref> <ref>{{Citiranje knjige\|last= \|first= \|authorlink= \|title= Србобран, бр. 174.\|year= 1908.\|url= \|publisher= \|location= Загреб\|id= }}</ref>

	== Djela ==		== Djela ==