Ćirilica - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-29T11:29:30Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 11:29
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ćirilica'''-->~~[[File:Cyrillic alphabet world distribution.svg\|mini\|250px\|\|desno\|Zastupljenost ćirilice u svijetu]]		[[File:Cyrillic alphabet world distribution.svg\|mini\|250px\|\|desno\|Zastupljenost ćirilice u svijetu]]
	{{Povijest alfabeta}}		{{Povijest alfabeta}}

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-12-22T03:39:27Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 22. prosinac 2021. u 03:39
Redak 15:		Redak 15:
	Ćirilicu rabe i mnogi neslavenski jezici na području bivšeg [[Sovjetski Savez\|Sovjetskog Saveza]] ([[kazaški jezik\|kazaški]], [[kirgiski jezik\|kirgiski]], [[tatarski jezik\|tatarski]], [[baškirski jezik\|baškirski]], [[čečenski jezik\|čečenski]]) i njegovih satelitskih država ([[Mongolija]]). Do 1860. godine ćirilica se rabila i u [[Rumunjska\|Rumunjskoj]], a do 1990. i u [[Moldavija\|Moldaviji]]. Na [[latinica\|latinicu]] su prešli i neki drugi jezici država koje su nastale raspadom Sovjetskog Saveza, npr. [[azerski jezik\|azerski]], [[turkmenski jezik\|turkmenski]] i [[uzbečki jezik\|uzbečki]].		Ćirilicu rabe i mnogi neslavenski jezici na području bivšeg [[Sovjetski Savez\|Sovjetskog Saveza]] ([[kazaški jezik\|kazaški]], [[kirgiski jezik\|kirgiski]], [[tatarski jezik\|tatarski]], [[baškirski jezik\|baškirski]], [[čečenski jezik\|čečenski]]) i njegovih satelitskih država ([[Mongolija]]). Do 1860. godine ćirilica se rabila i u [[Rumunjska\|Rumunjskoj]], a do 1990. i u [[Moldavija\|Moldaviji]]. Na [[latinica\|latinicu]] su prešli i neki drugi jezici država koje su nastale raspadom Sovjetskog Saveza, npr. [[azerski jezik\|azerski]], [[turkmenski jezik\|turkmenski]] i [[uzbečki jezik\|uzbečki]].

	Ulaskom [[Bugarska\|Bugarske]] u [[EU]] 1. siječnja 2007., ćirilica postaje treće službeno pismo EU, uz latinicu i grčko pismo.<ref>{{~~cite web~~\|author1=Leonard Orban\|title=Cyrillic, the third official alphabet of the EU, was created by a truly multilingual European\|url=http://europa.eu/rapid/press-release_SPEECH-07-330_en.pdf\|website=europe.eu\|language=engleski\|accessdate=5. travnja 2015.\|date=24. svibnja 2007.}}</ref> Prema podatcima iz 2011. godine 252 milijuna ljudi u Euroaziji rabi ćirilicu kao službeno pismo za svoj narodni jezik.		Ulaskom [[Bugarska\|Bugarske]] u [[EU]] 1. siječnja 2007., ćirilica postaje treće službeno pismo EU, uz latinicu i grčko pismo.<ref>{{Citiranje weba\|author1=Leonard Orban\|title=Cyrillic, the third official alphabet of the EU, was created by a truly multilingual European\|url=http://europa.eu/rapid/press-release_SPEECH-07-330_en.pdf\|website=europe.eu\|language=engleski\|accessdate=5. travnja 2015.\|date=24. svibnja 2007.}}</ref> Prema podatcima iz 2011. godine 252 milijuna ljudi u Euroaziji rabi ćirilicu kao službeno pismo za svoj narodni jezik.

	Ćirilica je pismo koje se pojavilo nakon [[glagoljica\|glagoljice]], slavenskog pisma koje su u 9. st. razvili [[Ćiril i Metod]], da bi približili [[Biblija\|Sveto Pismo]] slavenskim narodima na balkanskom poluotoku. Glagoljica je bila dosta složena, pa su učenici Ćirila i Metoda stvorili novo pismo koristeći grčki alfabet, dok su slova tipična za slavenske jezike i koja ne postoje u grčkom pismu ostala u izvornom obliku iz glagoljice. U 12. st. ćirilica je glavno pismo u pravoslavnih Slavena, a uporaba glagoljice zadržala se uglavnom kod Hrvata u nekim djelovima Hrvatske i Slovenije.<ref>{{~~cite web~~\|author1=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|title=Juri Žakan\|url=http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3194\|website=lzmk.hr\|language=hrvatski\|accessdate=25. siječnja 2019.\|date=25. siječnja 2019.}}</ref> Kod Hrvata se javlja posebna [[arvatica\|hrvatska redakcija ćirilice]] koja je bila u uporabi do polovice 19. stoljeća, a u nekim krajevima u lokalnoj komunikaciji i u 20. stoljeću. Svojim imenom ćirilica odaje počast sv. Ćirilu koji je stvorio glagoljicu, a time posredno i ćirilicu. Ćirilicu je prema jednom mišljenju izmislio [[Kliment Ohridski]], [[Ćiril i Metod\|Ćirilov]] i [[Metod\|Metodov]] učenik, ali ova tvrdnja je sporna.		Ćirilica je pismo koje se pojavilo nakon [[glagoljica\|glagoljice]], slavenskog pisma koje su u 9. st. razvili [[Ćiril i Metod]], da bi približili [[Biblija\|Sveto Pismo]] slavenskim narodima na balkanskom poluotoku. Glagoljica je bila dosta složena, pa su učenici Ćirila i Metoda stvorili novo pismo koristeći grčki alfabet, dok su slova tipična za slavenske jezike i koja ne postoje u grčkom pismu ostala u izvornom obliku iz glagoljice. U 12. st. ćirilica je glavno pismo u pravoslavnih Slavena, a uporaba glagoljice zadržala se uglavnom kod Hrvata u nekim djelovima Hrvatske i Slovenije.<ref>{{Citiranje weba\|author1=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|title=Juri Žakan\|url=http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3194\|website=lzmk.hr\|language=hrvatski\|accessdate=25. siječnja 2019.\|date=25. siječnja 2019.}}</ref> Kod Hrvata se javlja posebna [[arvatica\|hrvatska redakcija ćirilice]] koja je bila u uporabi do polovice 19. stoljeća, a u nekim krajevima u lokalnoj komunikaciji i u 20. stoljeću. Svojim imenom ćirilica odaje počast sv. Ćirilu koji je stvorio glagoljicu, a time posredno i ćirilicu. Ćirilicu je prema jednom mišljenju izmislio [[Kliment Ohridski]], [[Ćiril i Metod\|Ćirilov]] i [[Metod\|Metodov]] učenik, ali ova tvrdnja je sporna.

	== Slova ćirilice ==		== Slova ćirilice ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T10:56:06Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[File:Cyrillic alphabet world distribution.svg|mini|250px||desno|Zastupljenost ćirilice u svijetu]]
{{Povijest alfabeta}}

'''Ćirilica''' je [[pismo (grafija)|pismo]] koje se rabi u istočnoj Europi, te sjevernoj i središnjoj Aziji. Ćirilicu koriste sljedeći [[slavenski jezici]] (neki isključivo, a neki ravnopravno uz [[latinica|latinicu]]):

* [[Ruski jezik|ruski]]
* [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]
* [[Bjeloruski jezik|bjeloruski]]
* [[Bugarski jezik|bugarski]]
* [[Makedonski jezik|makedonski]]
* [[Srpski jezik|srpski]], uz latinicu
* [[Crnogorski jezik|crnogorski]], uz latinicu
* ''[[de jure]]'' [[Bošnjački jezik|bošnjački]], uz latinicu (zemlja porijekla).

Ćirilicu rabe i mnogi neslavenski jezici na području bivšeg [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] ([[kazaški jezik|kazaški]], [[kirgiski jezik|kirgiski]], [[tatarski jezik|tatarski]], [[baškirski jezik|baškirski]], [[čečenski jezik|čečenski]]) i njegovih satelitskih država ([[Mongolija]]). Do 1860. godine ćirilica se rabila i u [[Rumunjska|Rumunjskoj]], a do 1990. i u [[Moldavija|Moldaviji]]. Na [[latinica|latinicu]] su prešli i neki drugi jezici država koje su nastale raspadom Sovjetskog Saveza, npr. [[azerski jezik|azerski]], [[turkmenski jezik|turkmenski]] i [[uzbečki jezik|uzbečki]].

Ulaskom [[Bugarska|Bugarske]] u [[EU]] 1. siječnja 2007., ćirilica postaje treće službeno pismo EU, uz latinicu i grčko pismo.<ref>{{cite web|author1=Leonard Orban|title=Cyrillic, the third official alphabet of the EU, was created by a truly multilingual European|url=http://europa.eu/rapid/press-release_SPEECH-07-330_en.pdf|website=europe.eu|language=engleski|accessdate=5. travnja 2015.|date=24. svibnja 2007.}}</ref> Prema podatcima iz 2011. godine 252 milijuna ljudi u Euroaziji rabi ćirilicu kao službeno pismo za svoj narodni jezik.

Ćirilica je pismo koje se pojavilo nakon [[glagoljica|glagoljice]], slavenskog pisma koje su u 9. st. razvili [[Ćiril i Metod]], da bi približili [[Biblija|Sveto Pismo]] slavenskim narodima na balkanskom poluotoku. Glagoljica je bila dosta složena, pa su učenici Ćirila i Metoda stvorili novo pismo koristeći grčki alfabet, dok su slova tipična za slavenske jezike i koja ne postoje u grčkom pismu ostala u izvornom obliku iz glagoljice. U 12. st. ćirilica je glavno pismo u pravoslavnih Slavena, a uporaba glagoljice zadržala se uglavnom kod Hrvata u nekim djelovima Hrvatske i Slovenije.<ref>{{cite web|author1=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|title=Juri Žakan|url=http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3194|website=lzmk.hr|language=hrvatski|accessdate=25. siječnja 2019.|date=25. siječnja 2019.}}</ref> Kod Hrvata se javlja posebna [[arvatica|hrvatska redakcija ćirilice]] koja je bila u uporabi do polovice 19. stoljeća, a u nekim krajevima u lokalnoj komunikaciji i u 20. stoljeću. Svojim imenom ćirilica odaje počast sv. Ćirilu koji je stvorio glagoljicu, a time posredno i ćirilicu. Ćirilicu je prema jednom mišljenju izmislio [[Kliment Ohridski]], [[Ćiril i Metod|Ćirilov]] i [[Metod|Metodov]] učenik, ali ova tvrdnja je sporna.

== Slova ćirilice ==
Kao i abeceda, i ćirilična abeceda (''[[azbuka]]'') ima 30 slova, ali slova azbuke su poredana drugim redoslijedom.

;*Азбука:Azbuka:

#А, а – A, a
#Б, б – B, b
#В, в – V, v
#Г, г – G, g
#Д, д – D, d
#Ђ, ђ – Đ, đ
#Е, е – E, e
#Ж, ж – Ž, ž
#З, з – Z, z
#И, и – I, i
#Ј, ј – J, j
#К, к – K, k
#Л, л – L, l
#Љ, љ – Lj, lj
#М, м – M, m
#Н, н – N, n
#Њ, њ – Nj, nj
#О, о – O, o
#П, п – P, p
#Р, р – R, r
#С, с – S, s
#Т, т – T, t
#Ћ, ћ – Ć, ć
#У, у – U, u
#Ф, ф – F, f
#Х, х – H, h
#Ц, ц – C, c
#Ч, ч – Č, č
#Џ, џ – Dž, dž
#Ш, ш – Š, š

Slova navedena u tablici se odnose najviše na srpsku ćirilicu.

Ruska ćirilica ima dodatna slova, koja su nastala iz staroslavenskih glasova, najviše slova "jat". To su:

#Ё, ё – "jo"
#Й, й – kratko "i" (čita se slično kao "j")
#Щ, щ – "šć"
#Ъ, ъ – tvrdi znak
#Ы, ы – jeri (tvrdo "i")
#Ь, ь – meki znak
#Э, э – E, e
#Ю, ю – "ju"
#Я, я – "ja"

Dodatna ukrajinska slova:
#Ї, ї – "ji"
#Є, є – "je"
#Ґ, ґ – G, g
#І, і – I, i

Dodatna bjeloruska slova:
#Ў, ў – kratko "у"

Dodatna makedonska slova:
#Ѓ, ѓ – Đ, đ
#Ѕ, ѕ – Dz, dz
#Ќ, ќ – Ć, ć

Crnogorska ćirilica ima dodatna dva slova – Ć i З́, čiji su latinični ekvivalenti Ś i Ź.

== Pretvorbe ==
Ćirilica se najčešće može pretvoriti u latinicu automatiziranim računalnim alatima. Uvjet je postojanje teksta u digitaliziranom obliku. Neki oblici ćirilice se mogu čak pretvoriti skoro 1:1, to jest svako slovo, ali poneka posebna slova ne postoje u drugim pismima (posebno latinici) najčešće izvedena iz staroslavenskog slova [[jat]].

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Mrva-pismo}}
[[Kategorija:Ćirilica]]
[[Kategorija:Staroslavenski jezik]]