Vidi kôd stranice Zenica

<!--'''Zenica'''-->{{dz}}
{{Infookvir naselje
| ime = Zenica
| ime_genitiv = Zenice
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =

| slika_panorama = Zenica (collage image).jpg
| veličina_slike =
| opis_slike     = prvi red: [[Stadion Bilino polje|Bilino polje]], središte grada<br>drugi red: tvrđava [[Vranduk (Zenica, BiH)|Vranduk]], tržnica, džamija<br>treći red: [[Bosna (rijeka)|rijeka Bosna]]

| slika_zastava                =
| slika_zastava_veličina       =
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    = Coat of arms of Zenica.svg
| slika_grb_veličina           = 70 px
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     =
| veličina_karte  =
| opis_karte      =
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =44
| širina-minute    =12
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =17
| dužina-minute    =56
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]]
| lokacija1_ime  = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Datoteka:Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime  = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Zenica-Doboj Canton.gif|25 px]] [[Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojska]]
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = Gradonačelnik 
| ime_vođe       = Fuad Kasumović
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =558.5 km<sup>2</sup>
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       = 2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 110.663
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =Srednjeeuropsko vrijeme
| utc_pomak          =+1
| vremenska_zona_DST =Srednjeeuropsko ljetno vrijeme
| utc_pomak_DST      =+2
| poštanski_broj     =72000
| pozivni_broj       =+387 (0)32
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica =[http://www.zenica.ba/ Zenica.ba]

| bilješke =

}}

'''Zenica''' je [[grad]] i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i središte jedne od dvanaest općina [[Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojske županije]], u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

== Službena obilježja ==    
   
Grad (bivša općina) Zenica ima [[grb]] i [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastavu]], koji su također službeni i za grad. Grb je četvrtasto polje s polukružnom osnovom uokvireno dvjema linijama, čiji su debljina i međuprostor jednaki
Grb sadrži šest elemenata koji su prikazani linijama crne boje iste debljine. Lijevom stranom, prateći okvir polja grba, proteže se kontura rijeke Bosne, koju u donjem dijelu sijeku dvije horizontalne linije – simbol  komunikacije. U preostalom dijelu polja grba prikazana su četiri simbola kružne forme koji predstavljaju (slijeva nadesno, odozgo ka dolje) simbol Vranduka – sjeverne kapije grada i općine, jedan od šest križeva s ploče bana Kulina, ujedno i simbol kršćanstva, polumjesec – simbol islama i osmanlijskog perioda i ukršteni čekići – simbol rudarstva i teške industrije, a indirektno i simbol austro-ugarskog perioda.

Polje grba je obojeno žutom i zelenom bojom. Žuta boja pokriva polje do nivoa gornja dva kružna elementa, a zelena boja preostali dio polja. Polumjesec u donjem dijelu je također ispunjen žuto. Kontura rijeke je bijela. Zastava općine Zenica je bijele boje. Odnos širine i dužine zastave je 1:2. Zastava se u svim varijantama koristi u uspravnom položaju. Na sredini zastave nalazi se grb položen uspravno po dužini zastave. Širina grba zauzimala je nekad 2/3 širine zastave.

Uvjeti i način uporabe grba i zastave Grada Zenica propisuju se posebnom odlukom Vijeća.

== Zemljopis ==
Nalazi se u središtu [[Zeničko polje|Zeničkog polja]], protječe rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosna]], u [[Sarajevsko-zenička kotlina|Sarajevsko-zeničkoj kotlini]], na prosječnoj nadmorskoj visini od 350 metara.<ref name="Zenicaba-povijest">(boš.) [http://www.zenica.ba/fakta/o-gradu/historija-zenice/ Zenica] ''Historija Zenice'' (pristupljeno 25. travnja 2019.)</ref> Okružena je planinama, brežuljcima i kanjonima. Na istoku su Klopačke stijene i [[Smetovi]], na zapadnoj [[Zmajevac (Zenica)|Zmajevac]], [[Golubak]], [[Volovska glava]] i [[Vučjak (Zenica)|Vučjak]] i dalje na jugozapad [[Kuber (brdo)|Kuber]], na sjevernoj Lisac, Vepar, Vrandučki kanjon i Vrandučka sutjeska (dužina 35 kilometara – relativna visina do 700 metra), a na južnoj – Krčke stijene, Janjićki vrh, Zvečaj i Lašvanska sutjeska dužine od 15 kilometara. Kroz  općinu  i  grad  protječu  rijeke:  Bosna, Babina rijeka, Kočeva i Lašva. Tok rijeke  Bosne  na  području  općine  Zenica  ima dužinu od oko 32 kilometra.<ref name=zeda>(boš.) [http://www.zeda.ba/wp-content/uploads/2014/05/LEAP.pdf ZEDA] Lokalni ekološki Akcioni plan općine Zenica Dvokut pro i ZEDA Zenica: ''Lokalni ekološki akcioni plan općine Zenica'' 2008/2009 (pristupljeno 28. travnja 2019.)</ref>

Urbani (gradski) dio Zenice čine sljedeća naselja – urbane cjeline:
*[[Jalija]]
*[[Odmut]]
*[[Mokušnice]]
*[[Londža (Zenica, BiH)|Londža]]
*[[Pišće]]
*[[Blatuša (Zenica, BiH)|Blatuša]]
*[[Crkvice]]
*[[Babina Rijeka (Zenica, BiH)| Babina Rijeka]] (Staro Radakovo)
*[[Novo Radakovo]]
*[[Sejmen]]
*[[Stara čaršija]] (oko Sultan-Ahmedove džamije)
*[[Nova Zenica]]
*[[Lukovo Polje]]

== Ime ==
O imenu postoji nekoliko teorija. Prema predaji ime je dobio po [[zjenica|zjenici]] oka. 
Legenda o imenu u svezi je s najtužnijim vremenima srednjovjekovne bosanske države i hrvatskog naroda ovih prostora, na [[pad Bosne pod Osmansko Carstvo|pad Bosne]] pod Turke 1463. godine. U narodu katoličkih Hrvata ostala je legenda da je dobila ime po riječima kraljice [[Katarina Kosača-Kotromanić|Katarine]], koje je izgovorila odlazeći s [[Bobovac|Bobovca]]: ''Osta moja z(j)enica!''<ref name=svjosipzenica>[http://www.svjosip-zenica.com/o-zupi-povijest-zupe/kratka-povijest-zupe-sv-josipa-zenica Župa Svetog Josipa – Zenica] KRATKA POVIJEST ŽUPE Sv. JOSIPA, ZENICA  (pristupljeno 25. travnja 2019.)</ref> Zbog položaja u središtu Zeničkog polja grad doista asocira na zjenicu oka.<ref name="Zenicaba-povijest">(boš.) [http://www.zenica.ba/fakta/o-gradu/historija-zenice/ Zenica] ''Historija Zenice'' (pristupljeno 25. travnja 2019.)</ref>

== Stanovništvo ==
Na popisu stanovništva [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1910.|1910.]] muslimani su u Zenici bili tijesno relativna većina s 41%, a Hrvata je bilo samo 1% manje, 40%. Na prvom poslijeratnom popisu [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1948.|1948.]] godine muslimani su i dalje većina. Nakon velikosrpske agresije i bošnjačke agresije na Hrvate u srednjoj Bosni mnogi su Hrvati protjerani, izbjegli ili iselili te su danas u gradu još veća većina Bošnjaci-Muslimani.<ref name="genocid">[https://www.hop.com.hr/2015/05/11/genocid-nad-hrvatima-bih-e-u-zavrsnoj-fazi/ HOP Portal] Piše: D.I., ''Genocid nad Hrvatima BiH-e u završnoj fazi'', 11. svibnja 2015. (pristupljeno 21. travnja 2017.)</ref> 

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Zenica}}

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Zenica imala je 145.517 stanovnika, raspoređenih u 81 naselju.

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Stanovništvo Općine/Grada Zenica'''<ref> Nacionalni sastav stanovništva – Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993. </ref>
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]''' 
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]''' 
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' 

 |-
|'''Bošnjaci''' 
|133.988 (90,03%) 
|80.359 (55,22%) 
|66.930 (50,42%)
|61.204 (54,42%)
|-
|'''Hrvati'''
|4.279 (3,48%)
|22.510 (15,46%)
|23.595 (17,77%)
|24.658 (21,92%)
|-
|'''Srbi''' 
|409 (0,77) 
|22.433 (15,41%) 
|21.204 (15,97%)
|21.875 (19,45%)
|-
|'''Jugosloveni'''
|
|15.654 (10,75%)
|16.410 (12,36%)
|2.133 (1,89%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|10.987 (6,46%)
|4.561 (3,13%)
|4.594 (3,46%)
|2.577 (2,29%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''149.673'''
|'''145.517'''
|'''132.733'''
|'''112.447'''
|}

====Zenica (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Zenica'''<ref> Nacionalni sastav stanovništva – Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993. </ref>
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Muslimani''' 
|43.154 (44,93%)
|22.146 (34,83%)
|21.365 (41,67%) 
|-
|'''Srbi''' 
|18.312 (19,06%)
|12.728 (20,02%)
|12.779 (24,92%) 
|-
|'''Hrvati'''
|15.809 (16,46%)
|11.716 (18,43%)
|13.250 (25,84%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|14.703 (15,31%)
|14.437 (22,71%)
|1.945 (3,79%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|4.049 (4,21%)
|2.542 (3,99%)
|1.924 (3,75%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''96.027'''
|'''63.569'''
|'''51.263'''
|}

== Naseljena mjesta ==

[[Arnauti]], [[Banloz]], [[Bijele Vode (Zenica, BiH)|Bijele Vode]], [[Bistrica (Zenica, BiH)|Bistrica]], [[Bistrica Gornja]], [[Bilmišće]], [[Blatuša]], [[Briznik]], [[Bukovica (Zenica, BiH)|Bukovica]], [[Crkvice (Zenica, BiH)|Crkvice]], [[Dobriljevo]], [[Donja Vraca]], [[Donji Čajdraš]], [[Drugavci]], [[Dusina (Zenica, BiH)|Dusina]], [[Gladovići (Zenica, BiH)|Gladovići]], [[Gorica (Zenica, BiH)|Gorica]], [[Gornja Gračanica]], [[Gornja Višnjica (Zenica, BiH)|Gornja Višnjica]], [[Gornja Vraca]], [[Gornja Zenica]], [[Gornji Čajdraš]], [[Gradina (Zenica, BiH)|Gradina]], [[Gradišće (Zenica, BiH)|Gradišće]], [[Grm (Zenica, BiH)|Grm]], [[Gumanci]], [[Hamida]], [[Jalija]], [[Janjac (Zenica, BiH)|Janjac]], [[Janjići (Zenica, BiH)|Janjići]], [[Janjićki Vrh]], [[Jasika]], [[Jastrebac]], [[Jurjevići]], [[Kamberović Polje]], [[Kasapovići (Zenica, BiH)|Kasapovići]], [[Klopački Vrh]], [[Klopče]], [[Kolići]], [[Koprivna (Zenica, BiH)|Koprivna]], [[Kovačići (Zenica, BiH)|Kovačići]], [[Kovanići]], [[Kozarci]], [[Kula (Zenica, BiH)|Kula]], [[Lašva (Zenica, BiH)|Lašva]], [[Lijeske]], [[Lokvine]], [[Loznik (Zenica, BiH)|Loznik]], [[Ljubetovo]], [[Mošćanica]], [[Mutnica]], [[Nemila]], [[Novo Selo (Zenica, BiH)|Novo Selo]], [[Obrenovci]], [[Odmut]], [[Orahovica (Zenica, BiH)|Orahovica]], [[Osojnica (Zenica, BiH)|Osojnica]], [[Osredak (Zenica, BiH)|Osredak]], Podbrežje,[[Palinovići]], [[Pepelari]], [[Peševići]], [[Plahovići (Zenica, BiH)|Plahovići]], [[Plavčići]], [[Poca]], [[Pojske]], [[Ponihovo]], [[Ponirak]], [[Puhovac]], [[Putovičko Polje]], [[Putovići]], [[Radinovići (Zenica, BiH)|Radinovići]], [[Raspotočje]], [[Sebuja]], [[Smajići]], [[Starina]], [[Stranjani]], [[Sviće]], [[Šerići (Zenica, BiH)|Šerići]], [[Šiblići]], [[Tišina (Zenica, BiH)|Tišina]], [[Topčić Polje]], [[Trešnjeva Glava]], [[Varošišće]], [[Vranduk (Zenica, BiH)|Vranduk]], [[Vranovići (Zenica, BiH)|Vranovići]], [[Vražale]], [[Vrhpolje (Zenica, BiH)|Vrhpolje]], [[Vukotići (Zenica, BiH)|Vukotići]], [[Zahići]], [[Zenica]] i [[Živkovići]]

== Povijest ==
=== Prapovijest ===
Najstariji nalazi u zeničkom kraju datiraju iz razdoblja od 3000. do 2000. godine pr. Kr., a pronađeni su na lokalitetima Drivuše i Gradišća. Mlađi nalazi su iz metalnog doba u Orahovičkom potoku kod Nemile, Gračanici, Ravni i drugim mjestima. Iskopane su metalne sjekire, strjelice, ukrasne fibule te ostatci keramike.<ref name="Zenicaba-povijest"/>

Iliri u ove krajeve dolaze na prijelazu iz brončanog u željezno doba (od 6. do 5. st. pr. Kr.). Poznate su njihove obrambene građevine [[gradina|gradine]].<ref name="Zenicaba-povijest"/>
Urbani dio današnje Zenice formirao se već u mlađem kamenom dobu – [[neolitik]]u te napose kasnije u vrijeme [[Iliri|Ilira]] o čemu nam danas svjedoče toponimi njihovih gradina [[Gradišće]], Gračanica, Gradac. Tako je i kraljevski grad [[Stari grad Vranduk|Vranduk]] vjerojatno postojao i u vrijeme Ilira pod nazivom [[Arduba]]. 
Postojala je dvojba o nazočnosti ilirskog plemena Desitijata u zeničkom kraju. Rješenje su neizravni dokazi iz toponomastičke građe kao poput toponim gradina koji je preživio do danas u imenima naselja Gradac, Gradišće i Gračanica.<ref name="Zenicaba-povijest"/>

=== Stari vijek ===
Rimljani su ove krajeve osvajali od konca 3. st. pr. Kr. [[Batonov ustanak]] od 6. do 9. zahvatio je ove krajeve. Rimljani su vladali sve do konca 4. stoljeća po Kr. Rimska vlast nije uklonila naselja u ilirskim gradinama.<ref name="Zenicaba-povijest"/>
Svoj vrhunac današnji prostor Zenice dostiže u prvih šest stoljeća nakon Krista kad se na području današnje Zenice nalazi, uz [[Bistua Vetus]] (selo Varvara u [[Rama|Rami]]) i [[Delminium]] ([[Duvanjsko Polje]]), jedan od tri najznačajnija [[municipij]]a i središta kršćanskih biskupija u Bosni: [[Bistua Novae|Bistua Nuova]] – sjedište [[Bistuenska biskupija|Bistuenske biskupije]],<ref name="enciklopedija"/> sjedište rimskog kršćanstva na području Bosne sve do doseljavanja Slavena.<ref name="Vego-Naselja"/>  O važnosti Bistua Nuove svjedoči nam i podatak da je njezin [[biskup]] [[Andrija (biskup Bistua Novae)|Andrija]] (Andreas) sudjelovao i bio potpisnikom [[Solinske sinode|solinskih sinoda]] [[530.]] i [[533.]] godine.  Iz antičke Bistua Nuove spomenici su antički nadgrobni spomenici, ostatci starokršćanske bazilike i dr.<ref name="enciklopedija">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=67139 Hr. enciklopedija] Zenica, LZMK (pristupljeno 25. travnja 2019.)</ref> U naseljima Odmut, Putovići i Tišina arheolozi su našli nalaze, važnošću se ističu epigrafi, koji su ih naveli da je Bistua Nuova bila na području Zenice.<ref name="Zenicaba-povijest"/> Nije isključeno da je Bistua Nuova bila na mjestu današnje Zenice.<ref name="Vego-Naselja"/>

Kroz Bistua Nuovu vodila je važna prometnica ka [[Salona|Saloni]] (Solin), [[Argentarium]]u (Srebrenica) i [[Sirmium]]u (Srijemska Mitrovica).<ref name=svjosipzenica/>

[[Seoba naroda|Barbarske provale]] sa sjevera prekinule su civilizacijski kontinuitet i nakratko su natjeralo kršćanstvo s ovih prostora na uzmak. U provalama početkom 7. stoljeća razorena je Bistua Nuova sa svojom [[bazilika u Zenici|bazilikom]]. S uzmakom kršćanstva slijedi četiri stoljeća praznine u vrelima.<ref name=svjosipzenica/>
Vjeruje se da su barbarske najezde uništile velik dio antičke baštine. Prošli su ovuda Goti, Avari i Hrvati. Nakon njihovih provala trebalo je gotovo stoljeće da se formira prva hrvatska države.<ref name="Zenicaba-povijest"/>

=== Srednji vijek ===
Tek s 11. stoljećem pojavljuju se važniji podatci o ovim krajevima, zanimljivih povijesnoj znanosti. U ovim vremenima život u dolini u svezi je s gradom [[Vranduk]]om i sjedištem poglavara [[Crkva bosanska|bosanskih krstjana]] u [[Janjići]]ma. Zenički kraj je mjestom iznimno bitna događaja za srednjovjekovnu bosansku povijest. 
1203. spominje se naselje [[Bilino]].<ref name="Vego-Naselja">
{{Citiranje knjige
  | first=Marko
  | last=Vego
  | title=Naselja bosanske srednjovjekovne države
  | at=
  | pages=12
  | location=Sarajevo
  | publisher=Svjetlost
  | year=1957.
  | isbn= 
  | url= https://books.google.hr/books?id=yoPRAAAAMAAJ
  | ref=
}}
</ref> 
Dana [[8. travnja]] [[1203.]] na [[Bilino polje|Bilinu polju]] zbio se čin [[abjuracija|abjuracije]]. Predstavnici bosanske vlastele na čelu s banom [[Kulin (ban)|Kulinom]] javno su se [[Bilinopoljska abjuracija|odrekli krivovjerja]] pred papinim legatom kardinalom [[Ivan de Casamaris|Ivanom de Casamarisom]].<ref name=svjosipzenica/> Iz Kulinova vremena potječe ploča velikog sudca Gradiše, koja je prva važnija potvrda postojanja institucije sudstva u [[Bosanska Banovina|Bosanskoj Banovini]]. Pronađena je u Podbrežju.<ref name="Zenicaba-povijest"/> 1244. spominje se župa [[Brod (župa)|Brod]] kojoj pripada Bilino.<ref name="Vego-Naselja"/> Jezgra srednjovjekovne bosanske države bila je u Sarajevsko-zeničkoj kotlini, istočno od Zenice. U vrelima se zenički kraj spominje pod imenom Bored ili Brod, što je u svezi s mjestom prijelaza preko rijeke Bosne. S tim su u svezi toponimi [[Velika Broda|Velika]] i [[Mala Broda]] kod Zenice.<ref name="Zenicaba-povijest"/> Također je danas je kod naselje [[Klopče|Klopča]] mjesto Brod, što znači da je tu nekad bio prijelaz preko rijeke, [[Brod (reljef)|brod]].<ref name="Vego-Naselja"/>

Prvi spomen imena Zenice je u spisima hrvatske državice Dubrovačke Republike<ref name="enciklopedija"/> [[20. ožujka]] [[1436.]] godine, a koja je u svezi s provalom turskog vojvode Baraka oko Podvisokog i Zenice.<ref name="Zenicaba-povijest"/> Osmansko Carstvo [[Osmansko osvajanje Bosne|okupiralo]] je Zenicu [[1463.]] godine.<ref name="enciklopedija"/> Da bi opstruirali pokušaje Hrvatsko-Ugarske u vraćanju zemalja koje su Osmanlije netom osvojile, Osmanlije su osnovali marionetsku državicu [[Bosansko Kraljevstvo (marionetska država)|Bosansko Kraljevstvo]], koje se prostiralo od Lašve na jugu do prostora Jajačke i Srebreničke banovine na sjeveru, a čije je sjedište bilo ovdje, u Vranduku. Državicu su ukinuli 1476. godine.<ref name="Zenicaba-povijest"/> Iako je bila bila sjedište [[nahija|nahije]] (imena [[Brodska nahija|Brod]] koje je zadržala od imena župe<ref name="Vego-Naselja"/>),  i u popisima 1485. i 1489. spomenuta kao trg,<ref name="enciklopedija"/> ovdje je poslije osnovana [[Vrandučka kapetanija|Vrandučka]] [[kapetanija]]<ref name="Zenicaba-povijest"/>, bila je neznatne važnosti tijekom osmanske vladavine.<ref name="enciklopedija"/> Osmanlije su podigle vjerske objekte i gospodarske objekte te je u 17. stoljeću bila potpuno oblikovana [[kasaba]].<ref name="Zenicaba-povijest"/>  

Osmanlijskom okupacijom otpočinje islamizacija lokalnog stanovništva. Biskup [[Marijan Maravić]] u izvješću iz 1650. godine ne navodi niti jednu katoličku obitelj u Zenici. Mnogi katolici su zbog političke situacije i progona pobjegli u Dalmaciju.<ref name=svjosipzenica/> Koncem 17. stoljeća imala je oko 330 kuća, što ju je činilo u gradove srednje veličine u Bosni. 1697. godine habsburški princ Eugen Savojski poduzeo je [[pohod Eugena Savojskog 1697. u Bosnu|pohod]] na Bosnu. Zenica je potpuno spaljena. Prema predaji samo su tri kuće preživjele. Mnoštvo uglednih Zeničana je ubijeno.<ref name="Zenicaba-povijest"/> Uslijed dolaska zime, austrijska se vojska vratila u Osijek. S austrijskom se vojskom Bosnu napustilo oko 40.000 katolika koji su se naselili u opustošenoj Slavoniji nakon protjerivanja Turaka. Spaljeni grad i gubitak poduzetnih katolika bio je težak udarac od kojeg se Zenica dugo oporavljala.<ref name="Zenicaba-povijest"/>  

Velika epidemija kuge izbila je koncem 18. stoljeća u Dalmaciji. Uz to je također u tim krajevima vladala neimaština pa je uslijedilo veliko povratno doseljavanje katoličkih Hrvata iz Dalmacije u plodnu Središnju Bosnu. Većinom su se naselili u krajevima oko Travnika i Zenice. U Zenicu je tada doselilo stotinjak obitelji iz Dalmacije. Doseljenici su u jednu ruku povratnici, jer su to bili potomci onih iseljenika koji su prethodno zbog političke situacije i progona bili odselili u Dalmaciju.<ref name=svjosipzenica/> U tom razdoblju doselili su i [[Sefardi]].<ref name="Zenicaba-povijest"/>  

Doseljene povratničke obitelji Hrvata kupovali su plodnu zemlju od lokalnog stanovništva i prednjačili su u produktivnosti.{{Nedostaje izvor}} Zbog ekonomskog stanja iz Dalmacije doseljenih potomaka prognanih katoličkih Hrvata i naglog brojčanog porasta grada Zenice, Zenicu se nazivalo ''Malom Dalmacijom''.<ref name=svjosipzenica/>

Zbog nagla porasta broja katolika javila se potreba i za redovitom pastorizacijom u zeničkom kraju.<ref name=svjosipzenica/> Župa Zenica nastala je odvajanjem od gučogorske župe god. 1836. kao mjesna [[kapelanija]] i od tada se vode matične knjige. Prvotno sijelo župe bilo je u izrazito katoličkom selu Crkvicama.<ref name="Bosna Srebrena"/> Do 1840. godine kapelanija Zenica potpadala je pod župu Dolac. Osnutkom samostalne župe u Gučoj Gori, zenička je kapelanija pripala Gučogorskoj župi. Župom je Zenica formalno proglašena 1858. godine, a sjedište je bilo u Crkvici sve do 1870. godine.<ref name=svjosipzenica/> Prvotna župna crkva u Zenici izgrađena je 1870. god.<ref name="Bosna Srebrena"/> na mjestu današnje crkve sv. Josipa, koja je tada bila posvećena sv. Iliji. Sjedište župe je ostalo u ''Popovoj bašti'' sve do 1910. godine.<ref name=svjosipzenica/> 1875. godine sijelo župe preneseno je u [[Gornja Zenica|Gornju Zenicu]]. U svoj pastoralni rad franjevci su pod konac osmanskog perioda uključili i prosvjetni. Tako su i u Zenici god. 1875. otvorili pučku školu. Crkvice su 1876. postala neovisna župa. Zenička župa imala je 1877. god. 1.386 vjernika.<ref name="Bosna Srebrena">[https://www.bosnasrebrenaarhiv.ba/samostani-i-zupe/samostansko-podrucje-guca-gora/zenica.html Bosna Srebrena] ''Samostansko područje Guča Gora: Zenica – župa sv. Ilije proroka '' (pristupljeno 25. travnja 2019.)</ref>

Pred kraj osmanske uprave u Zenicu su se doselili Židovi.<ref>(boš.) [http://zemuzej.ba/zemuzej/o-nama/historijat-grada-zenica/486973746f72696a6174206772616461205a656e696361 Muzej grada Zenice] ''Historijat grada Zenica'' (pristupljeno 14. svibnja 2019.)</ref>

=== Austro-Ugarska ===
Berlinskim kongresom 1878. godine, Austro-Ugarska je dobila mandat zaposjesti BiH. Lokalni muslimani su se odupirali. Smatra se da su u zeničkoj kući hadži-Mazića pregovarali predstavnik osmanske vlasti u bosanskom vilajetu Hafiz-paša i zapovjednik austro-ugarskih snaga generala Filipovića – o uvjetima prestanka sukoba.<ref name="Zenicaba-povijest"/>  
S dolaskom Austro-Ugarske i slobodom za kršćane, Zenica je naglo napredovala. Mrtvi prirodni kapitali su aktivirani. Prirodna bogatstva u okolici grada se eksploatiraju. Već sljedeće godine po oslobađanju od Osmanlija,<ref name="enciklopedija"/> srpnja.<ref name="Zenicaba-povijest"/>  1879. počelo se s gradnjom uskotračne željezničke pruge Brod – Sarajevo. Gradnja je dovršena 1882. i dotad izolirana Zenica prometno se spojila sa svijetom i stekla neusporedivo bolji prometni položaj.<ref name="enciklopedija"/> 
Na [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1879.|popisu 1879.]] godine imala je 438 kuća i oko 2000 stanovnika. 1000 su bili muslimani, 100 katolici, 200 pravoslavci, 50 židovi.<ref name="Zenicaba-povijest"/> [[Rudnik smeđeg ugljena Zenica|Rudnik smeđeg ugljena]] otvorila je Zemaljska uprava za BiH svibnja 1880. godine, prvi rudokop ugljena u BiH.<ref name="Zenicaba-povijest"/> Pruga od Zenice do Sarajeva izgrađena je 1882. godine.<ref name="Zenicaba-povijest"/> Prije izgradnje svoje crkve, zenički pravoslavci su molitve obavljali u staroj brvnari na mjestu današnjeg kina u centru grada. Godine 1883. počela je za vrijeme dok je paroh bio Stevan Savić gradnja pravoslavne [[crkva Rođenja Presvete Bogorodice, Zenica|crkve Rođenja Presvete Bogorodice]] u Zenici. Tijekom dvogodišnje gradnje crkve umro je, ali su stanovnici nastavili gradnju te je crkva osveštena 1885. godine. Iste je godine zatvorena ta molitvena brvnara.<ref>(boš.) [https://www.klix.ba/vijesti/bih/neobicni-izgled-i-jedinstveni-polijelej-jedine-pravoslavne-crkve-u-zenici/170107010 Klix.ba] E.M.: ''Neobični izgled i jedinstveni polijelej jedine pravoslavne crkve u Zenici'', 7. siječnja 2017. (pristupljeno 25. veljače 2020.)</ref> 1885. izgrađena je tvornica<ref name="enciklopedija"/>  za proizvodnju ambalažnog papira inozemnim privatnim kapitalom bečkog industrijalca Eduarda Muslija a državnim novcem državna škola.<ref name="Zenicaba-povijest"/> 1885. je sagrađen prvi vodovod.<ref name=zeda/> U više faza počevši od 1886. do 1904. građen je [[KPD Zenica|Središnji kazneni zavod za Bosnu i Hercegovinu]].<ref name="Zenicaba-povijest"/> 1892. je osnovana [[Željezara Zenica]].<ref name="enciklopedija"/> Godine [[1892.]] je na području Zenice [[arheologija|arheološkim]] iskapanjima, koja je obavio [[Ćiro Truhelka]] zeničkom naselju Bilimišće, otkrivena [[bazilika u Zenici|bazilika]] iz rimskog doba. Ova građevina je napravljena kao [[dvojna bazilika]] (basilica gemina) što je prava rijetkost među dosad poznatim kršćanskim crkvama. Rijetkost ove građevine potvrđuje i činjenica da su do danas poznate samo još dvije takve crkve, ona [[Sv. Ulrich i Afra|sv. Ulricha i Afre]] u [[Augsburg]]u i crkva [[Sv. Stošija|sv. Stošije]] u [[Zadar|Zadru]]. Otkrićem ove bazilike rasvijetljene su mnoge nejasnoće, posebno ona o lociranju rimskog municipija Bistua Nuova. Arheološka istraživanja otkrila su bazilike, odnosno identične crkve koje stoje jedna uz drugu. Prema dosadašnjim nalazima poznato je da je jedna služila kao [[župna crkva|župna]], a druga kao [[katedrala|stolna crkva]]. U crkvi su nađena i dva [[epigraf]]ska natpisa od kojih je jedan značajan za rasvjetljavanje lokaliteta Bistue. Natpis ''DEC. MUN. BIS.'' govori u prilog pretpostavci da se na području današnjeg grada Zenice može locirati središte rimskog municipija i ranokršćanske biskupije. Nasuprot Bilimišća, na lijevoj strani rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], u zeničkom naselju [[Odmut]]u pronađeni su tragovi stare rimske kaldrme odnosno ''vio munita''.<ref name=zenica24>[http://www.zenica24sata.com/ismet-salcinovic-gradonacelnik-zenice-1941-1945/ Zenica24sata] ''Ismet Salčinović – gradonačelnik Zenice (1941. – 1945.)'', 5. listopada 2012. (pristupljeno 8. svibnja 2017.)</ref> 1892. godine je Zenica u časopisu [[Bosanska vila]] prikazana kao naselje koje je cijelo na lijevoj obali Bosne u plodnoj ravnici. Prelaskom preko drvenog mosta dolazilo se na drugu stranu rijeke u muslimansku mahalu Bilimišće. Na istočnoj obali Bosne prostirala su se sela od istoka prema sjeveru: [[Crkvice (Zenica, BiH)|Crkvica]], [[Radakovo |Radakovo]], Novo selo, Sviće, Ričice, Pečuj, Gračanica i brdo [[Vepar (brdo, Zenica)|Vepar]]. Od istoka prema jugu bili su Janjićki vrh, Drivuša, Gnusi, Raspotočke, Zvečaj, selo Gornja Zenica, brdo Vučijak, Uzunove stijene, Golubak, Staro groblje (srpsko) i Tromić. Sa zapada brdo Vaganj, selo Pobrže, Gradišće i planina Lisac. Na istoku je selo Klopče, brdo [[Klopačke stijene]], Vragačke stijene i brdo [[Osječenik]].<ref name="bosanska vila">(boš.) [http://bosnae.info/index.php/opis-zenice-iz-casopisa-bosanska-vila-izdatog-1892-godine Bosnae.info] ''Opis Zenice iz časopisa “Bosanska vila” izdatog 1892. godine'', 20. srpnja 2017. (pristupljeno 14. svibnja 2019.)</ref>
Na [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1895.|popisu 1895.]] godine broj se stanovnika udvostručio u odnosu na 1879. i bilo je oko 4200 stanovnika i 765 kuća.<ref name="Zenicaba-povijest"/> Dolazak zapadne kršćanske civilizacije donio je poboljšane komunikacije i podizanje industrije što je razvilo Zenicu i promijenilo joj izgled iz zaostale orijentalne kasabe u moderan zapadni gradić.<ref name="enciklopedija"/> 
1904. uveden je telefon, uskoro je izgrađen i suvremeni [[vodovod]], što je bitno poboljšalo higijensko-sanitarne životne uvjete. 1908. godine je izgrađena [[električna centrala]] koja je omogućila uvođenje električne [[javna rasvjeta|javne rasvjete]].<ref name="Zenicaba-povijest"/> 1904. godine Vlada je odobrila Srbima u Zenici osnovati pjevačko društvo Dečanski.<ref>(srp.) [https://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0354-818X9607079P SCIndeks] Roksanda Pejović: Muzički život Srba u Bosni i Hercegovini 1881-1914 , Novi zvuk - internacionalni časopis za muziku 1996, br. 7, str. 79-85 (pristupljeno 30. prosinca 2019.)</ref>

1909.–10. izgrađena je sadašnja župna [[crkva sv. Ilije Proroka u Zenici|crkva]] po projektu [[Josip Vancaš|Josipa Vancaša]]. Sjedište zeničke rimokatoličke župe premješteno je u središte grada 1910. godine, a iste je godine izgrađena sadašnja [[župna kuća u Zenici|župna kuća]] 1910. godine.<ref name="Bosna Srebrena"/>
Bila je sjedište kotara u [[Travnički okrug|Travničkom okrugu]].<ref name="Deutsche Schutzgebiete">(): [http://www.deutsche-schutzgebiete.de/kuk_bosnien-herzegowina.htm ''Bosnien-Herzegowina – Kronland der k. u. k. Monarchie''], Deutsche Schutzgebiete. Pristupljeno 4. svibnja 2017. (njemački)</ref> 1910. je otvorena druga državna škola u Zenici. U austro-ugarskom vremenu djelovale su i konfesionalne škole, po jedna pri katoličkoj i pravoslavnoj crkvi, te tri mekteba, medresa i ruždija. Osnovana su i kulturna društva zasnovana na strogo nacionalno-vjeroispovjednoj osnovi: Hrvatsko pjevačko društvo, Zvečaj, Češka beseda i druga. Također su osnovana društva općeg karaktera kao vatrogasna, lovačka, planinarska i druga. 1910. godine Zenica je dobila svoje prvo kino. Zvalo se Helios. Na [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1910.|popisu 1910.]] godine u Zenici je bilo oko 1000 kuća i preko 7000 stanovnika. 3000 su bili muslimani, katolika je bilo 2800, pravoslavaca 1000, židovi 300. Bilo je mnoštvo ljudi iz drugih krajeva Monarhije, posebice iz Austrije, Mađarske i Češke, čiji je broj teško utvrdiv.<ref name="Zenicaba-povijest"/> Novi vodovod sagrađen je između 1910. i 1911. godine.<ref name=zeda/>

=== Kraljevina Jugoslavija ===
U Kraljevini SHS sjedište kotara u Travničkom okrugu do 1922. godine, pa dijelom [[Travnička oblast|Travničke oblasti]] (1922.–29.) i [[Drinska banovina|Drinske banovine]] (1929.–41.).<ref name="enciklopedija"/> 
BiH je dosta stagnirala politički, gospodarstveno i u društvenom životu. Velika svjetska kriza produljila je agoniju. Na popisu 1931. Zenica je imala 9078 stanovnika (4 086 ili 36,2% muslimana, 3 243 ili 24,3% katolika, 1 399 ili 18,2% pravoslavnih, 102 ili 0,5% protestanti itd.), zenički kotar 35 883 stanovnika.<ref name="Zenicaba-povijest"/> 
Oporavkom od rata i epidemija, broj stanovnika naglo je porastao u prostranoj zeničkoj župi. Ukazala se potreba za osnutkom nove župe. Župa sv. Ilije obuhvaćala je cijelu lijevu stranu rijeke Bosne, od ušća Lašve na jugu do Nemile na sjeveru. Puk nije isprve razmišljao o osnutku nove župe nego o restauraciji stare crkve u kojoj bi se makar jednom mjesečno slavila sveta misa, čime bi se način sačuvala svetost mjesta, ali isto tako i uspomena na tešku prošlost. Poslali su zamolbe u Sarajevo, na što je ordinarijat naložio župniku u Crkvici preslušati molitelje i ispitati opravdanost zahtjeva. Rezultat je bio da je nadbiskup Ivan Šarić 31. listopada 1935. godine osnovao župu Gornja Zenica sa sjedištem uz staru crkvu. Župa je stavljena pod nebesku zaštitu svetoga Josipa.<ref name=svjosipzenica/> Tako se Gornja Zenica izdvojila iz župe Zenica i postala neovisna župa. Zenička župa imala je 1935. god. 5.700 vjernika.<ref name="Bosna Srebrena"/> Izbor sv. Josipa kao zaštitnika je što se zadnja misa u staroj crkvi slavila na svetkovinu sv. Josipa 1910. godine. Drugi je bio što je bilo logično da Zenica kao radnički grad, sa novom župom čiji su stanovnici većinom radnici stavi pod zaštitu sv. Josipa radnika. Nakon 25 godina, 10. listopada 1935. godine u staroj je crkvi služena prva misa. Stara je crkva bila trošna, s tek dobro očuvanim zidovima. Prvi župnik [[Milivoj Čekada]], svjestan pastoralnih potreba mlade i vitalne župe odustao je od preinake i adaptacije te nije obnovio staru, nego na temeljima stare  iz 1870. godine 1939. godine izgradio novu [[crkva sv. Josipa u Zenici|crkvu sv. Josipa]]. Filijalna crkva ove župe je u Drivuši.<ref name=svjosipzenica/> 
Pred rat je gospodarski život živnuo ulaganjem u zeničku željezaru, najveće poduzeće u državi s više od 4000 radnika. Pojavila su se i nova kulturno-prosvjetna društva, sokolske organizacije, prve novine, tjedne i mjesečne tiskovine, politički listovi, domaći intelektualci školovani i obrazovani u inozemstvu a koji su djelovali u Zenici: fra [[Ljubo Hrgić]], [[Jakov Ozmo]], [[Derviš Imamović]], [[Nedjeljko Radić]], [[Abdulaziz Borić|Abdul-Aziz Asko Borić]]. Djelovala su športska društva Osman Đikić, Građanski, Željezara i Đerzelez.<ref name="Zenicaba-povijest"/>

=== Drugi svjetski rat ===
U drugome svjetskom ratu dijelom je NDH od 1941. do 1944. godine.
14. njemačka oklopna divizija je sredinom travnja 1941. godine bez otpora ušla u Zenicu. Uskoro je organizirana vlast NDH.<ref name="Zenicaba-povijest"/> Bila je sjedište kotara u okviru velike župe Lašve i Glaža.<ref name="enciklopedija"/> Treći Reich je cijelo vrijeme uz regularne postrojbe imao i obavještajnu službu. Pokret otpora bio je aktivan u Zenici. Najviše pristaša imao je u području Tetova i Gradišća. Brojni pripadnici i pristaše partizana mučeni su i ubijeni u zeničkoj kaznionici i bivšem Sokolskom domu. Židovi su bili proganjani i od predratnih 172 Židova samo je njih pet preživjelo rat, među njima poznati liječnik Adolf Goldberger.<ref name="Zenicaba-povijest"/> Zenički Srbi su masovno bili u rojalističkoj vojsci Kraljevine Jugoslavije i držali su nadzornu točku na Drvenom mostu / Bojin vir. U Zenici je tijekom rata gradonačelnik bio [[Ismet Salčinović]], od 1941. do 1945. godine. Pripadao skupini disidenata JMO odnosno mjesnih prvaka Hadžićeve muslimanske organizacije postavljenih na visoke dužnosti. Grad Zenica nije imao velikih razaranja. Svibnja 1942. u Zenici potpisana [[Rezolucija zeničkih muslimana]].<ref name=zenica24/>  U obližnjim Šerićima formirane su muslimanske milicije, Doglodima, Babinu.<ref name=zenica24/> 1943. godine crkva sv. Josipa dobila je zvono.<ref name=svjosipzenica/> U selu Šerićima kolovoza 1943. boravili su Tito i njegove postrojbe. U noći 11. na 12. travnja 1945. godine snage Titovih partizana zauzele su grad.<ref name="Zenicaba-povijest"/>

=== Titova Jugoslavija ===
Poslije rata u NR BiH odnosno SR BiH. 
Na popisu iz 1948. imala je 15.550 stanovnika, a kotar 35.390.<ref name="Zenicaba-povijest"/> 1950. osnovano je Narodno kazalište. Željezara je znatno proširila kapacitete pa je grad postao jedno od najvećih središta crne metalurgije u cijeloj Jugoslaviji.<ref name="enciklopedija"/>  Željezara Zenica je i dalje bila glavni simbol grada. Od brojnih proširenja postala je i jedna od najvećih u Europi. Privredni polet je doveo i do ogromnog porasta broja stanovnika, što je iziskivalo nova ulaganja u gradsku infrastrukturu, izgradnju velikih stambenih blokova, proširenje i unaprjeđenje komunalnog sustava, razvoj prometa itd., što je pogodovalo stvaranju slike Zenice kao sivog radničkog grada.<ref name="Zenicaba-povijest"/> 1961. osnovan je metalurgijski fakultet<ref name="enciklopedija"/> a nešto prije iste godine Metalurški institut.<ref name="Zenicaba-povijest"/> [[24. siječnja]] [[1963.]] izmjerena je najniža temperatura u Zenici ikad: −23,9 Celzijevih stupnjeva.<ref>[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva Livno Online] Županija. ''U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva'', 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)</ref> Od 1967. u župi sv. Josipa Radnika djeluju sestre [[uršulinke]] koje u krugu crkve sv. Josipa imaju svoj [[samostan uršulinki u Zenici|samostan]].<ref name=svjosipzenica/> 1970-ih je bilo zlatno razdoblje zeničkog nogometa, kad se Čelik natjecao u Europi, a izgrađen je i novi stadion, onda jedan od najljepših u BiH, koji je danas dom bh. reprezentacije. Od sredine 1970-ih razvio se ragbi i zenički Čelik bio je višestruki prvak Jugoslavije 1980-ih. Danas je ragbijaški savez jedini državni športski savez koji se nalazi izvan Sarajeva, čije je sjedište u Zenici.<ref name="Zenicaba-povijest"/>
Zenička župa sv. Ilije Proroka imala je 1974. 6.500 vjernika.<ref name="Bosna Srebrena"/>
1977. osnovan je strojarski fakultet.<ref name="enciklopedija"/> Narodno kazalište uselilo je u novu zgradu 1978. godine.<ref name="Zenicaba-povijest"/> Komorni simfonijski orkestar Zenica je dobila 1989. godine.<ref name="enciklopedija"/> Zenička župa sv. Ilije Proroka imala je 1991. 5.500 vjernika.<ref name="Bosna Srebrena"/>
Župa sv. Josipa Radnika brojila je prije Domovinskog rata oko 8000 vjernika.<ref name=svjosipzenica/>

Na demokratskim izborima u BiH srpski SDS je u Zenici osvojio 15 posto, a u vlasti je dobio 33 posto. Srpski političari koji su ratnohuškački djelovali na Srbe i organizirali oružja Srbima u Zenici, nakon izbijanja borbi Srbe su ostavili i otišli u brda ili druge gradove. Neki visokopozicionirani Srbi u SDS-u ostali su u Zenici. Predratni dekan fakulteta Sreto Tomašević ostao je, a poslije rata bio je ministar obrazovanja u Zeničko-dobojskoj županiji, zatim potpredsjednik opštine Krsto Buha, predsjednik kluba poslanika SDS-a u bh. republičkom parlamentu sa početka rata Dušan Urošević, odbornik IO općine Milenko Duronjić. Srbi su bili brojni u radničkim četvrtima poput Jalije. Drugi su napustili grad, kao predsjednica SDS-a Zenica Slobodanka Hrvaćanin.<ref>(boš.) [http://dzonlic.blogspot.com/2005/12/biva-zenianka-o-zenici-u-hagu.html Adnan Džonlić], stranice novinara lista "Dnevni avaz" dopisništvo Zenica. ''Bivša Zeničanka o Zenici u Hagu'' 8. prosinca 2005. (pristupljeno 30. prosinca 2019.)</ref>

=== Rat u BiH ===
Uoči agresije na BiH zenički Srbi poslali su djecu i supruge izvan, dok ne prođe sasvim izvjesni rat. Zbog odvojenosti od djece i supruga, nakon par godina i muškarci su pošli za njima, jer djeca su bila na teret obiteljima i prijateljima kod kojih su bili smješteni, a dugotrajna odvojenost supružnika nosi posljedice i ugrožava brakove. 
Prvi novac neovisne Bosne i Hercegovine tiskan je u Zenici. Prve vojne smotre Armije Republike Bosne i Hercegovine održane su ovdje. U tijeku rata organiziran je privredni sajam ZEPS.<ref name="Zenicaba-povijest"/>
Službena prva civilna žrtva agresije na BiH u Zenici je mala dvogodišnja Hrvatica Matea Jurić (29. srpnja 1990. – 13. svibnja 1992.), koja je ubijena [[13. svibnja]] [[1992.]] hitcem iz vatrenog oružja za vrijeme blokade tadašnje vojne kasarne JNA u naselju Bilimišće. Danas se tradicionalno u Radakovu organizira skup sjećanja na Mateu Jurić.<ref>(boš.) [http://ba.n1info.com/Vijesti/a41916/Sjecanje-na-Mateu-Juric.html N1 BiH] FENA:''Sjećanje na Mateu Jurić, prvu civilnu žrtvu rata u Zenici'', 13. svibnja 2015. (pristupljeno 14. svibnja 2019.)</ref> U ratu u BiH Zenica je bila jedno od središta kampanje u predfazi [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Zenica i Žepče|velikobošnjačke agresije]] na Hrvate Srednje Bosne. Situacija od lipnja do kolovoza 1992. ukazivala je na krajnje netolerantno muslimansko ponašanje. VOS GS HVO je [[22. srpnja]] [[1992.]] izvijestio o stanju u srednjoj Bosni da je na teritoriji Srednje Bosne došlo do pogoršanja političke situacije koja se ogleda u odnosima između HVO i TO, odnosno muslimanskih snaga. Najviše se to očitovalo u rubnim općinama HB (Kiseljaku, Busovači, Vitezu, Travniku, Novom Travniku, Gornjem Vakufu pa i Bugojnu). Na tim su prostorima bila dva zapovjedništva, no dok se HVO borio i držao bojišnice prema Srbima, muslimanska TO je bježala s položaja, paradirala po gradovima, pljačkala i bacala ljagu na HVO. Za uspjehe se neopravdano isticalo TO Zenice, a podcjenjivalo HVO Zenice. Svi zapovjednici TO na prostoru Srednje Bosne bili su pripadnici bivše JNA: u Novom Travniku major [[Refik Lendo]], Travniku H. Ribo, Vitezu R. Dugalić u Busovači H. Bajrić a u Zenici [[Džemo Merdan]]. Zenica je bila središte muslimanskih fundamentalističkih snaga, glavno središte za sve radnje na regiji i organizirane kampanje protiv snaga HVO. Fundamentalizam je došao do izražaja, što je izravno pogoršalo situaciju na vojnom planu. Džemo Merdan je glavni u mreži oficira JNA u TO i diktirao je svom situacijom stvarajući netrpeljivost i sukobe između Muslimana i Hrvata. U Zenici su se pripremale i uvježbavale postrojbe za djelovanje protiv postrojbi HVO. Obučavane su u mudžahedinskom stilu (fanatizam) i ljeta 1992. imale su oko 1.500 vojnika a zapovijedao im je Džemo Najetović. Imali su i 21 tenk, a postrojbu im je vodio oficir JNA koji je rušio Gospić E. Burak. Do Sporazuma između država BiH i RH došlo je [[23. srpnja]] 1992. SDA Zenica sprovodila je kampanju protiv Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i njenog predsjednika Bobana. U kampanju je uključen i MUP BiH, sredstva javnog priopćavanja BiH, te Press centar Zenica. SAD je u tom razdoblju podržavala sve odluke Predsjedništva i Vlade BiH te inzistirala na jedinstvenim OS BiH i jedinstvenom zapovjedništvu. Premda su načelno podupirali jedinstvenu obranu i protok ljudi, u praksi je sve bilo drukčije. Muslimani su htjeli na području Zenice uspostaviti čisti muslimanski kanton. Potiskivali su Hrvate i Srbe iz tih predjela što je uzrokovalo konfuznost i nesigurnost pučanstva koje je bilo izloženo zlostavljanju, verbalnim uvredama, osobnoj nesigurnosti i slično. Sredstva javnog priopćavanja nisu govorila o tome, nego su iznosila laži da tamošnji teritorijalci štite Srbe i Hrvate i imovinu tih naroda. Sredstva javnog priopćavanja BiH nerado priopćavaju službena stajališta HVO, nedostupni je tisak iz Hrvatske, zanemaruje se hrvatski jezik, kultura i slično. Krizni štab općine Zenica donio je u tom vremenu odluku kojom je Skupština općine Zenica preuzela sva ovlaštenja u svezi poslovanja željezare Zenica i postavljala je Muslimane na rukovodeća radna mjesta u tom poduzeću. Naprotiv, kad je slično htio učiniti HVO u Kaknju, gdje pretežno žive Hrvati, SDA se protivila. Po ocjeni HVO, SDA se služila podvalama i lažima protiv HVO, čime su htjeli prikriti svoje neuspjehe i nesposobnost. Muslimanska politika u Zenici bila je isključiva. Htjeli su napraviti etnički čisti muslimanski kanton, bez Hrvata i Srba. Do [[15. srpnja]] iz Zenice iseljeno je oko 80% [[Srbi|srpskog]] pučanstva.<ref name="operativna zona"/> Većina ih je s obiteljima otišla u područje Posavine i Semberije, gdje su ostavili veliki trag u borbama. Velik broj zeničkih Srba bio je u VRS i MUP RS boreći se na sarajevskom ratištu. Mnogi su pri odlasku prošli kroz Vogošću i dio je ostao. Dio zeničkih Srba napustio je organizirano Zenicu ožujka i travnja 1992., navodno im je pošlo za rukom ponijeti svoju imovinu u cijelosti. Kad su se vratili poslije rata u grad, zatekli su opljačkane stanove. Dio otišlih Srba prvo je rasprodao imovinu pa plaćao ljudima sumnjiva profila za izlazak iz grada, pa dio nikad nije stigao na odredište. Dio je poginuo pretrčavajući između borbenih položaja zaraćenih strana Hatkine Njive u Doboju. Odlasku Srba pridonijela je glad koja je povremeno vladala u Zenici, izrazita omraženost Srba i nemogućnost zapošljavanja. Poslije su organizirano otišli stanovnici iz periurbanih i seoskih dijelova Grada Zenice Perina Hana, Mutnice, Drivuše preko područja pod nadzorom HVO-a. Ljeti i u kasnu zimu 1993. godine dio je Srba organizirano otišao putem Crvenog križa. Masovni odlazak uslijedio je nakon ubojstva prim. dr. Veljka Sladojevića, šefa u Regionalnoj bolnici u Zenici, koji je 25. lipnja 1993. odveden s ulaznih vrata stana. Uskoro je ubijen a zapisnik je napravljen tek 3. srpnja 1993. godine. Najsigurniji i najpouzdaniji kanal za Srbe bio je preko područja pod nadzorom Hrvata, preko Kiseljaka. Dio je zeničkih Srba išao u Republiku Srpsku okolnim putem. Posluživši se bh. putovnicom otišli su preko Hrvatske i Mađarske u Srbiju gdje su dogovorili zamjenu kuća i stanova te s obiteljima se preselili u Republiku Srpsku u kuće i stanove koje su dobili zamjenom.

Iz vojarne TO Zenica pucali su na sela u kojima žive Hrvati, a da se pritom ništa ne poduzima, što je potvrda čišćenja područja Zenice nemuslimanskog stanovništva od strane SDA. Doznalo se za postojanje muslimanskog osnovnog plana koji se sastoji u tom da iz centra preko Visokog presijeku Kiseljak i Fojnicu te istodobnim udarom preko Uskoplja, Novog Travnika i Travnika odsijeku sve dijelove Herceg-Bosne i da zaokruže svoj naum o preuzimanju srednje Bosne u svoju muslimansku džamahiriju – što otvoreno propagiraju kroz Tespih diviziju i Handžar diviziju. Problem je bio i s naoružanim i opremljenim muslimanima (njih oko 500) koji su došli iz Hrvatske sa zadaćom biti u funkciji obrane Jajca, Dobretića i Travnika. Nisu uopće bili na položajima i sustavno su pravili probleme, kao i postrojba od 250 vojnika u Dub-Mehurići koja se otvoreno stavila u funkciju fundamentalizma i uopće nije išla u borbu protiv srpskih četničkih snaga. HVO je unatoč svemu održavao kontakte sa Muslimanima i davao inicijativu za zajedničko djelovanje. Zbog svega je HVO opravdano sumnjao u dobre namjere SDA koje u praksi odudaraju od proklamacija. Tu sumnju je potvrdila i dilema HVO glede kontrole Sefera Halilovića, načelnika OS BiH od strane Predsjedništva BiH. Po ocjeni HVO Srednje Bosne legalna vlast BiH tiskanjem bonova bez pokrića svjesno obmanjuje državu i njeno pučanstvo, te na taj način sve više zatvara puteve nabave robe iz Hrvatske. Stoga je HVO zaključio da je neophodno neka poduzeća u Zenici staviti pod kontrolu HVO zbog lakšeg plasmana hrvatske robe, koja bi se prodavala za HRD i devize. Na sve primjedbe od strane HVO, Okružni štab obrane Zenice oglasio se jedino [[2. rujna]] glede "kleveta i glasina protiv Armije BiH i njenih predstavnika Muslimana", te ratnih zločinaca u zapovjedništvima Armije BiH. Glede toga, rečeno je da će se javnost upoznati sa životopisom bivših oficira JNA, te da će se vojna policija, koja se stavila iznad armije i civilnih vlasti, staviti u ustroj vojnih postrojbi. Prema dnevnom izvješću VOS GS HVO Muslimani u BiH su navodno dobili interna upustva da ulaze isključivo u postrojbe TO ili HOS, da bi se borili protiv legalnih civilnih vlasti HVO i pokušali držati što više teritorije pod svojom kontrolom.<ref name="operativna zona">[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/KRONOLOGIJA%20DOGADJANJA%20SREDNJA%20BOSNA%20-%20ZBORNO%20PODRUCJE%20VITEZ/srednja_bosna_zborno_podrucje_vitez.pdf Ratni dokumenti, Slobodanpraljak.com] dokument Operativna zona Srednja Bosna – Zborno područje Vitez, preuzeto 17. ožujka 2018.</ref>

17. studenoga 1992. godine na zapovijed Alije Izetbegovića osnovana je 7. muslimanska brigada sa sjedištem u Zenici. Bila je u sastavu Trećeg korpusa ARBIH.<ref name=fmbi>(boš.) [http://www.fmbi.gov.ba/bosanski/aktuelno.php?id=1736 Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida obrambeno-oslobodilačkog rata] Kabinet ministra: ''U ZENICI OBILJEŽENA 26. GODIŠNJICA 7. MUSLIMANSKE VITEŠKE OSLOBODILAČKE BRIGADE''17. studenoga 2018. (pristupljeno 30. prosinca 2019.)</ref>

Početkom rata u grad je pristiglo oko 50.000 prognanika. Već 1. siječnja 1993. muslimanske snage su iz hrvatskog dijela Zenice protjerale Hrvate i odmah se uselili u njihove kuće. Od 18. travnja do 8. lipnja 1993. vodila se bitka između tzv. Armije BiH i HVO. Nakon te bitke muslimansko-bošnjačke snage odvele su u zatočeništvo u zatvor Zenica 520 Hrvata. Hrvati su bili prisiljeni napustiti Zenicu. Ako se nisu odazvali mobilizaciji, sudilo im se i slalo ih u zatvor (70 osoba) ili u Muzičku školu (15 osoba). Na području Zenice djelovalo je nekoliko logora pod vlašću muslimanskih snaga i muslimansko-bošnjačkog vodstva koje si je nelegitimno prisvojilo Vladu BiH. ICRC je potvrdio 6 logora sa oko 500 zatočenika ukupno. To su bili [[Logor KPD Zenica|KPD]] (potvrdili UN i ICRC), [[Logor Muzička škola u Zenici|Muzička škola]] (potvrdili UN i ICRC), Stadion Bila, Rudnik, Tvornica, Bolnica, Škola i Vojni zatvor.<ref>[http://hdlskl.hr/svjedocanstva/zenica/ HDLSKL] ''Zenica'' . Iz knjige “Putevima pakla kroz srpske koncentracijske logore 1991… u 21. stoljeće. (pristupljeno 14. svibnja 2019.)</ref> 8. lipnja 1993. koordinirani napad na području Travnik - Zenica izveli su 3. korpus "Armije BiH" pod zapovjedništvom Envera Hadžihasanovića, Sedma Muslimanska brigada pod zapovjedništvom Šerifa Patakovića (u čijem je sastavu bio i odred El Mudžahid), 306. Brdska brigada i 17. Krajiški korpus. U općini Zenica tijekom sukoba Hrvata i muslimana ubijeno je 156 Hrvata (82 zarobljena vojnika HVO-a i 74 civila od čega i troje djece), a protjerano je oko 14.000 Hrvata. Hrvatski i srpski civili bili su zatočeni u više logora, a u zloglasnom zatvoreničkom logoru Muzička škola u Zenici su zarobljeni civili mučeni i ubijani, prema jednoj verziji i srpski i hrvatski, prema drugoj samo Hrvati). Logor Muzička škola bio je jedan od ukupno 331 zatvoreničkog logora muslimanskih snaga na teritoriju BiH (od čega 238 na području srednje Bosne), a za ta zlodjela nikad nitko nije kažnjen. Osumnjičeno je 5 osoba, Tužiteljstvo BiH dobilo je suglasnost da provede postupak, ali nitko nije osuđen. Policija je čak nasilno uklonila i spomen ploču koju su u znak sjećanja na postojanje tog logora i žrtve, postavili (24.3.2017. godine).<ref>[https://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/kolumne/25268-pobijeni-travnicki-i-zenicki-hrvati Hrvatski fokus] Zlatko Pinter: ''https://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/kolumne/25268-pobijeni-travnicki-i-zenicki-hrvati. Nekažnjeni muslimanski genocidni zločini nad Hrvatima na području Travnika i Zenice'' 26. travnja 2019. (pristupljeno 30. prosinca 2019.)</ref>

Zenica je od prvog dana bila mudžahedinska sigurna oaza. U doba njihove strahovlade sprovedeno je nekažnjeno provedeno etničko čišćenje ''krivovjernih''. Od mudžahedina su osim Hrvata i Srba, nastradale i zastrašivane mnoge bošnjačke građanske i sekularne obitelji, naročito muslimani oženjeni osobama druge vjere dok je njihove tragedije AID po naredbi SDA skrivao. [[Sakib Mahmuljin]], zapovjednik Trećeg korpusa u kojem je djelovao odred [[El Mudžahid]] a koji je bio pod kontrolom Armije BiH, za čije je monstruozne zločine u Vozući Haški tribunal osudio [[Rasim Delić|Rasima Delića]], predložen je na sjednici Skupštine Zeničko-dobojske županije za Plaketu počasnog građanina.<ref>[https://direktno.hr/eu-i-svijet/mahmuljinovi-vojnici-rusili-njujorske-blizance-nagrada-je-saka-u-lice-hrvatima-165414/ Direktno.hr] Ivan Crnjac: Reakcije na prijedlog iz Zenice: 'Mahmuljinovi vojnici rušili njujorške blizance'; 'nagrada je šaka u lice Hrvatima' 27. kolovoza 2019.  (pristupljeno 30. prosinca 2019.)</ref><ref>[https://direktno.hr/eu-i-svijet/zapovjednik-odreda-el-mudzahid-i-osumnjiceni-ratni-zlocinac-predlozen-pocasnog-gradanina-zenice-165338/ Direktno.hr] mo: ''Zapovjednik odreda El Mudžahid i osumnjičeni ratni zločinac predložen za počasnog građanina Zenice'' 27. kolovoza 2019.  (pristupljeno 30. prosinca 2019.)</ref> Zbog ratnih zločina prema Hrvatima i Srbima u Zenici pravomoćnom je presudom na Haaškom tribunalu osuđen ratni zapovjednik 7. muslimanske brigade iz Zenice [[Amir Kubura]] u zajedničkom predmetu sa Načelnikom generalštaba generalom [[Enver Hadžihasanović|Enverom Hadžihasanovićem]].<ref>(srp.) [https://www.atvbl.com/vijesti/bih/galijasevic-kome-treba-ovakva-bih-28-1-2019 Alternativna televizija] (srpskistav):  Stručnjak za bezbjednost Dževad Galijašević, autorski tekst po pitanju dešavanja u BiH. Galijašević: Кome treba ovakva BiH? 28. siječnja 2019.  (pristupljeno 30. prosinca 2019.)</ref> U svezu s najbrutalnijim zločinima nad Srbima u Zenici i Zavidovićima, a za koje nitko nije odgovarao dovodi se predsjedavajući Predstavničkog doma [[Šefik Džaferović]],<ref>(srp.) [https://mondo.ba/Kolumne/Ostalo/a776417/Zarko-Markovic-kolumna-Stisnimo-se-sve-je-to-politika.html Mondo.ba] Kolumna Tačdaun Žarka Markovića: ''Stisnimo se, sve je to politika'' 15. prosinca 2017.   (pristupljeno 30. prosinca 2019.)</ref> zbog svoje ratne prošlosti i osnovane sumnje da je znao, a nije spriječio brojne zločine nad Srbima u Zenici i okolini.<ref>(srp.) [https://www.nezavisne.com/novosti/bih/Kosarac-Svaka-nova-sjednica-Savjeta-ministara-opasnost-za-Srpsku/433226 Nezavisne] Srna: ''Košarac: Svaka nova sjednica Savjeta ministara opasnost za Srpsku'' 4. srpnja 2017.    (pristupljeno 30. prosinca 2019.)</ref> Odlukom Predsjedništva RBiH 11. svibnja 1995. godine 7. muslimanskoj brigadi ABIH, kroz koju je prošlo 6.380 boraca iz 60 općina BiH, dodijeljen je počasni naziv “viteška”.<ref name=fmbi/>

=== Poslijeratna BiH ===
Jeseni 1995. otvoren je [[Katolički školski centar "Sv. Pavao" Zenica|KŠC Sv. Pavao]]. 
Broj vjernika zeničke župe sv. Ilije Proroka se u ratu u BiH 1991.–1995. gotovo prepolovio. Župu tvore sljedeća naselja: Zenica, Gradišće, Grm, Janjac, Kozarci, Nemila, Podbrežje, Stranjani, Tetovo i Zalje. Danas je u župi 2.868 vjernika.<ref name="Bosna Srebrena"/> Broj vjernika župe sv. Josipa Radnika drastično se smanjio, pa danas u župi živi oko 2500 vjernika. Ostali su pronašli privremena ili trajna mjesta boravka diljem svijeta, ali pojedini se, ipak, odlučuju za povratak u svoj rodni kraj.<ref name=svjosipzenica/>
Od 26.400 prijeratnih Hrvata u Zenici, ostalo ih je tek par tisuća Hrvata. Broj Srba još je manji.

Prva domaća međunarodna utakmica bh. nogometne reprezentacije odigrana je na Bilinom polju protiv Albanije.<ref name="Zenicaba-povijest"/>
2000. godine izgrađen je [[Caritasov višenamjenski centar u Zenici|Caritasov višenamjenski centar]] u župi sv. Josipa, neposredno uz crkvu. Nastavio je karitativnu tradiciju Crkve u Zenici iz ratnog i poratnog razdoblja, a tu su i novi projekti kao pučka kuhinja, Kućna njega, Obiteljsko savjetovalište, razni tečajevi, kao npr. tečaj volonterijata, informatike i dr.<ref name=svjosipzenica/>

Zeničke katolike, nažalost, posebno hrvatska politička garnitura, ali i vlasti grada Zenice – zapostavljaju i ignoriraju.<ref>[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=25958 KTA] kta/fia: AKADEMIJA U ZENICI – 100. obljetnica od gradnje crkve i župne kuće župe Sv. Ilije Proroka, 23. listopad 2010.  (pristupljeno 25. travnja 2019.)</ref>

Na području Grada Zenice djeluje pet rimokatoličkih župa.<ref name=svjosipzenica/>
U njima danas živi oko 6 500 Hrvata-katolika, za razliku od gotovo 25 000 prijeratnih. Broj Hrvata katolike smanjuje se svake godine zbog odumiranja starijeg stanovništva te zbog iseljavanja mladih koji napuštaju rodni grad zbog nedostatka posla.<ref name=40.obljetnica>[http://www.dominikanci.hr/index.php/9-vijesti/vijesti1/2452-40-obljetnica-upe-klope-pokraj-zenice Dominikanci.hr] ''40. obljetnica župe Klopče pokraj Zenice '', 15. rujna 2015. (pristupljeno 12. svibnja 2019.)</ref>

U Zenici je došlo do ogromnog progona Hrvata i Srba poslije rata poslijeratnom politikom. Hrvati i Srbi teže dolaze do posla, nema ih u gradskim strukturama niti u javnim poduzećima. Niti jedan pomoćnik gradonačelnika nije Hrvat niti je ijedan direktor javnih poduzeća niti javnih ustanova Hrvat, a struktura uposlenih u Gradskoj upravi je takva da ima možda nekoliko Hrvata, manje od jedan posto. Ni srpski narod nije bolje. FTV o tome ne izvještava. Zenica je pretvorena u gotovo etnički čist grad, a obećanja bošnjačkih gradonačelnika da će od Zenice napraviti "BiH u malom" nisu ispunjena. S hrvatske strane, HDZBiH i HDZ 1990 su stalno kroz Hrvatsku koaliciju za Zenicu i kroz Koordinaciju hrvatskih i katoličkih institucija grada Zenice stalno ukazivali, molili, davali određene prijedloge, međutim, nikad nije bilo sluha da se ozbiljno sjedne, da se razgovara i da se pokuša riješiti problem.<ref>[https://poskok.info/hrvati-u-zenici-s-kolakom-ne-trebaju-se-brinuti-za-svoju-buducnost-nemaju-je/ Poskok.info] Desk: ''Hrvati u Zenici, s Kolakom, ne trebaju se brinuti za svoju budućnost. Nemaju je…'' O intervjuu predsjednika zeničkog odbora HDZ 1990. Zdenko Kolak za Oslobođenje. 13. ožujka 2017. (pristupljeno 30. prosinca 2019.)</ref>

== Poznate osobe ==
{{Col-begin}}
{{Col-2}}
* [[Alen Ruvić/Ruvex]] – kompozitor i DJ
* [[Dejan Lovren]] – nogometaš
* [[Alisa Zlatarević]] – manekenka i Miss BiH za Miss Zemlje 2008.
* [[Sandra Bagarić]] – hrv. sopranistica i TV voditeljica
* [[Elvir Bolić]] – bh. nog. reprezentativac
* [[Haris Burina]] – filmski i kazališni glumac
* [[Ljubo Hrgić]], franjevac, hrv. književnik iz BiH
* [[Emir Mutapčić]] – bivši jug. koš. reprezentativac, košarkaški trener
* [[Zoran Savić]] – bivši jug. koš. reprezentativac
* [[Mensur Bajramović]] – izbornik BiH koš. reprezentacije
* [[Damir Čičak]] – bh. karate reprezentativac, višestruki državni prvak i viceprvak svijeta
* [[Danis Tanović]] – filmski [[redatelj]], dobitnik [[Oscar]]a
* [[Tarik Filipović]] – hrv. glumac i hrv. TV voditelj
* [[Elvir Krehmić ]] – najbolji bh. atletičar, bh. rekorder u skoku u vis (2,31)
* [[Žarko Mijatović]] – filmski i kazališni glumac
* [[Edin Karamazov]] – glazbenik
* [[Josip Dujmović]] – novinar
* [[Selim Arnaut]] – književnik
* [[Mladen Krstajić]] – nogometaš
* [[Mirsad Hibić]] – nogometaš
* [[Milivoj Čekada]] – rimokatolički svećenik
* [[Ivo Totić]] – hrv. pjesnik
* [[Jelena Petric]] – hrv. slikarica
* [[Zlatko Kopljar]] – hrv. fotograf i performer
{{Col-break}}
* [[Zoran Janković (vaterpolo) |Zoran Janković]] – vaterpolist
* [[Kemal Kapetanović]] – znanstvenik (po njemu se zove zenički Metalurški institut)
* [[Arif Heralić]] – radnik Zenice Metalno njegov lik na jugoslavenskoj novčanici
* [[Mladen Nelević]] – glumac
* [[Billy Agić Show]] – humorist
* [[Hajrudin Pelesić]] – slikar
* [[Danijela Vinš]] – manekenka, bivša Miss Bosne i Hercegovine 2002.
* [[Dinka Delić]] – manekenka, Miss Jugoslavije 1984.
* [[Armana Ibrahimagić]] – manekenka
* [[Senad Brkić]] – nogometaš
* [[Nermin Šabić]] – nogometaš
* [[Zaim Kobilica]] – rukometaš
* [[Mesud Pezer]] – atletičar
* [[Kenan Bajramović]] – košarkaš
* [[Emir Šahinović]] – rukometaš
* [[Adnan Harmandić]] – rukometaš
* [[Goran Jozinović]] – nogometaš
* [[Branimir Hrgota]] – šve. nogometaš
* [[Aljoša Buha]] – glazbenik 
* [[Darko Jelčić]] – glazbenik 
* [[Josip Kurevija]] – hrv. pjesnik i novinar
* [[Emir Dizdarević]] – šahist
* [[Božo Markotić]] – katolički svećenik
* [[Miroslav Akrapović]] – glazbeni kritičar 
*  Ahmet Hadžipašić – premijer Vlade Federacije BiH od 2003. do 2008.
* Anto Šakić – prvi čovjek koji je osvojio Mont Blanc uz pomoć štaka<ref>(boš.) [https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/zenicanin-anto-sakic-je-prvi-covjek-koji-je-osvojio-mont-blanc-uz-pomoc-staka/180227097 Klix.ba] E. M./Klix.ba: ''Zeničanin Anto Šakić je prvi čovjek koji je osvojio Mont Blanc uz pomoć štaka'', 11. ožujka 2018. (pristupljeno 1. travnja 2019.)</ref>
{{Col-end}}

== Spomenici i znamenitosti ==

Utvrda Vranduk, sinagoga, Hadžimazića kuća, Stara čaršija, medresa, Kameniti most, crkva Rodjenja Presvete Bogorodice, crkva Svetog Ilije, Smetovi, Bistričak, Kamberovića polje, Lamela, Bosansko narodno kazalište, Gradska tržnica, ZEPS, Metalurški institut "Kemal Kapetanović", Željezara "Zenica", Papirna, Rudnik Stara jama, [[Turbe na Musali u Zenici|turbe na Musali]].
Za vrlo staru [[Sejmenska džamija u Zenici|Sejmensku džamiju]] govorilo se da je napravljena od zidina crkvenog kamena iz sela Putovica.<ref name="bosanska vila"/>  [[Čaršijska džamija u Zenici|Čaršijska džamija]] (Ejnehan-begova, Begova, Sultan-Ahmedova) u Zenici čest je motiv razglednica Zenice.
Na Smetovima je [[spomenik Zeničkom partizanskom odredu]] izgrađen 1968. godine.<ref>[http://studentski.hr/vijesti/svijet/foto-napusteni-jugoslavenski-spomenici-i-njihove-price Studentski.hr] Ivan Božić: FOTO: Napušteni jugoslavenski spomenici i njihove priče (pristupljeno 30. travnja 2019.)</ref>
U Zenici se nalazi u doba SFRJ zloglasni [[Kazneno-popravni dom Zenica|Kazneno-popravni dom]].

[[Gradska arena Zenica]], višenamjenska dvorana, otvorena je 20. ožujka 2009.

== Obrazovanje ==
U Zenici radi 19 osnovnih i 12 srednjih [[škola]]. Između ostalih tu je osnovna glazbena škola, osnovna specijalna školu, te [[Katolički školski centar "Sv. Pavao" Zenica|katolički školski centar Sv. Pavao]] koji ima osnovnu školu i gimnaziju. 

U gradu djeluje 10, dok ostale osnovne škole, od kojih neke imaju i područne – četverorazredne ili osmorazredne škole, rade na prigradskom i seoskom području. U svim školama djeluju i brojne sekcije, neke škole izdaju i školske listove,a izdano je i nekoliko zbirki [[djeca|dječje]] [[poezija|poezije]]. 

U Zenici djeluje i Sveučilište sa 7 [[fakultet]]a: [[strojarstvo|strojarski]], [[metalurgija|metalurški]], [[pedagogija|pedagoški]], [[zdravstvo|zdravstveni]], [[pravo|pravni]], [[ekonomija|ekonomski]] i [[Islam]]ska [[pedagoška akademija]].

== Kultura ==

U Gradu djeluju: Kamerni simfonijski orkestar, Bosansko narodno kazalište s Velikom scenom, Malom scenom, Scenom u podrumu i Kabareom, Omladinski hor, Likovna galerija i Muzej grada Zenice. Pri Bosanskom narodnom pozorištu pored stalnog ansambla aktivna je i Dječja scena s vlastitim programom.

Hrvatsko kulturno društvo "Napredak" podružnica Zenica od 2010. organizira u sklopu Uskrsnih dana svake godine Tucijadu, natjecanje povodom najvećeg katoličkog praznika Uskrsa. Cilj natjecanja je pronaći sudionika s najtvrđim uskršnjim jajetom, odnosno ljuskom. Natjecanje se održava u prostorijama Hrvatskog doma.<ref name="VI. Festival">[http://www.kockice.ba/udruga/plodovi-zemlje/u-sklopu-uskrsnih-dana-u-hkd-napredak-zenica-uprilicen-vi-festival-prirodnih-rakija-i-vii-uskrsna-tucijada/ Kockice.ba] Dražen Čolić: ''U sklopu Uskrsnih dana u HKD Napredak Zenica upriličen VI. Festival prirodnih rakija i VII. Uskrsna tucijada'', 6. travnja 2016. (pristupljeno 25. travnja 2016.)</ref>

Od 2010. HKD Napredak podružnica Zenica organizira svake godine u sklopu Uskrsnih dana u Hrvatskom domu ''Festival prirodnih rakija i likera''.<ref>[http://www.svjosip-zenica.com/zupni-oglasi-za-2016-godinu/zupni-oglasi-13-ozujka-2016-5-korizmena-nedjelja Župa sv. Josipa – Zenica] ''Župni oglasi – - 13. ožujka 2016. / 5. korizmena nedjelja'' (pristupljeno 25. travnja 2017.)</ref><ref>[http://hkdnapredak.com/index.php?option=com_content&task=view&id=2387&Itemid=148 HKD Napredak] ''Podružnica Zenica organizira bogat Uskrsni program '', [http://hkdnapredak.com/images/stories/plakatuskrsnihdana_2014_a3.pdf Plakat Uskrsnog programa] 2014. (pristupljeno 25. travnja 2017.)</ref>

Iz Zenice je ansambl srednjovjekovne glazbe, [[Ansambl Fugato]].

== Šport ==
Zenica ima izuzetnu bazu za razvoj športa i masovne tjelesne kulture. Zenički športaši i športski radnici ostvarili su niz zapaženih rezultata, kako u Bosni i Hercegovini, tako i na međunarodnoj športskoj pozornici. [[Nogomet]]ni klub "Čelik" dvostruki je osvajač nekadašnjeg [[Srednjoeuropski kup|Srednjoeuropskog kupa]].<ref name="germanijak.hr">Niko Rukavina, [http://www.germanijak.hr/vijesti/euforija-u-srcu-bosne-navijaci-su-nasa-posljednja-nada/28446 ''Reportaža. Euforija u srcu Bosne: Navijači su naša posljednja nada'']:{{citat2|Najveće povijesne uspjehe bilježi sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je dvije godine u nizu (1971. i 1972.) osvojio Srednjoeuropski kup. Osamostaljenjem Bosne i Hercegovine, Čelik je osvojio prve tri lige BiH koje se nisu igrale na cijelom teritoriju u sklopu zajedničke lige kao sada.}}, germanijak.hr, 1. ožujka 2017., pristupljeno 24. listopada 2019.</ref> Od priznavanja Bosne i Hercegovine, tri puta su nogometaši "Čelika" bili prvaci BiH,<ref name="germanijak.hr"/> a u dva navrata osvajači kupa. Značajne rezultate ostvarili su i [[ragbi]]jaši "Čelika", koji su bili osmerostruki prvaci bivše [[SFRJ|Jugoslavije]], 6 puta su osvojili kup, a "Čelik" je i dvostruki prvak BiH. 

U Zenici djeluje 45 klubova u kojima je zaposleno 35 profesionalaca, a uz njih angažirano jos 186 amaterskih radnika u športu. Najveći broj aktivnih članova imaju [[nogometni klub]]ovi. U 8 klubova uključeno je 1375 aktivista. Velik broj aktivnih članova ima i u planinarskim organizacijama (5 klubova 630 članova). Po tri kluba registrirana su u košarci, ragbiju, šahu, invalidskom športu i karateu, a po 2 u boksu, tenisu, odbojci i rukometu. Zenica je i jedini BiH grad u kojem djeluje klub ekstremnih športova (Scorpio), s težištem na alpinizmu i športskom penjanju.

U Zenici se od 1998. u prostorijama Hrvatskog doma "Kralj Tomislav" održava u sklopu Uskrsnih dana Međunarodni šahovski turnir u organizaciji Šahovskog kluba Napredak Zenica.<ref>[http://hkdnapredak.com/index.php?option=com_content&task=view&id=2387&Itemid=148 HKD Napredak] ''Podružnica Zenica organizira bogat Uskrsni program '', [http://hkdnapredak.com/images/stories/plakatuskrsnihdana_2014_a3.pdf Plakat Uskrsnog programa] 2014. (pristupljeno 25. travnja 2017.)</ref><ref name="VI. Festival"/>

{{Col-begin}}
{{Col-2}}
* aeroklub Zenica
* udruženje radio amatera radio klub "Zenica"
* atletski klub "Zenica"
* biciklistički klub "Zenica-Metalno"
* boksački klub "Čelik"
* boksački klub "Junior"
* bowling klub "Čelik"
* bowling klub "Zenikom" (www.bkzenikom.com)
* Invalidski odbojkaški klub "BOSNA"
* invalidski bowling klub "Amputirac" 
* judo klub "Policajac"
* karate klub "Hasen-Do"
* karate klub "Zenica-Mladost"
* karate klub "Nico"
* košarkaški invalidski klub "Bosna"
* klub borilačkih vještina "Isak"
* klub ekstremnih športova "Scorpio"
* košarkaški klub "Čelik" (žene)
* [[košarkaški klub "Zenica-Čelik"]] (kkcelik.com)
* košarkaški klub "Željezara-Zenica" (žene)
* klub sjedeće odbojke  "Zenica 92"
* malonogomentni klub "Drugari"
* nogometni klub "Borac" (Tetovo) 
{{Col-break}}
* [[NK Napredak Zenica|nogometni klub "Napredak"]]
* nogometni klub "Fortuna"
* nogometni klub "Iris" (žene) 
* nogometni klub "Čelik" (nkcelik.ba)
* nogometni klub "Nemila"
* nogometni klub "Zenica 97"
* nogometni klub "Zlatni ljiljan"
* nogometni klub "Željezničar"
* odbojkaški klub "Zenica" 
* plivački klub "Željezara"
* plesni klub "Latino"
* rafting klub "Žara"
* [[ragbi klub Čelik]]
* ragbi klub "Rudar"
* ragbi klub "Zenica 72"
* rukometni klub "Čelik" (www.rkcelikzenica.com)
* skijaški klub "Zenica"
* stolnoteniski klub "Mladost"
* stolnoteniski klub "Željezara"
* streljački klub "Zenica"
* šahovski klub "Čelik"
* šahovski klub "Napredak"
* šahovski klub "Preporod"
* teniski klub "Čelik"
* košarkaški klub "Nets"
{{Col-end}}

== Zenički gradonačelnici ==
{{glavni|Dodatak:Popis gradonačelnika Zenice}}

== Gradovi prijatelji ==
Gradovi prijatelji:<ref>(boš.) [http://www.zenica.ba/fakta/o-gradu/gradovi-prijatelji/ Zenica] Gradovi prijatelji (pristupljeno 25. travnja 2019.)</ref>
{{Div col|2}}
*{{ZD|N|NJE}} [[Gelsenkirchen]], od 1969.
*{{ZD|R|RUM}} [[Hunedoara]], od 28. kolovoza 1974.
*{{ZD|T|TUR}} [[Üsküdar]], od 1995.
*{{ZD|T|TUR}} [[Karşıyaka]], od 8. veljače 1995.<ref>Druga po veličina općina grada [[Izmir]]a.</ref>
*{{ZD|Š|ŠVE}} [[Luleå]], od 1. listopada 1997.
*{{ZD|M|MAĐ}} [[Jegersek]], od 5. studneoga 1999.
*{{ZD|I|ITA}} [[Fiorenzuola d'Arda]], 2. travnja 2001.
*{{ZD|M|MAK}} [[Veles]], 9. studenoga 2012.
*{{ZD|B|BIH}} [[Jajce]], 20. ožujka 2013.
{{Div col end}}

== Galerija ==
[[Datoteka:Panorama Zenice2015.png|mini|center|550px|Panorama Zenice, proljeće 2015.]]
<gallery>
Datoteka:Vue de ZENICA depuis la rivière BOSNA.jpg|Panorama <small>([[Bosna (rijeka)|Bosna]] i Jalija)</small>
Datoteka:Zenica (Arena).jpg|[[Gradska arena Zenica]]
Datoteka:Zenica (Stahlwerk).jpg|Željezara
Datoteka:Bilino Polje Panorama.jpg|Stadion Bilino polje
Datoteka:Zenica cityscape.jpg|Pejzaž
Datoteka:Zenica-panorama.jpg|Panorama
</gallery>

== Izvor ==
{{izvori}}
{{Bosna Srebrena}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.zenica.ba Službena stranica Grada Zenica]

{{Zenica}}
{{BiH}}

[[Kategorija:Zenica| ]]